Celijakija jest kronična, sistemska autoimuna bolest koja nastaje kao posljedica imunološke reakcije na gluten. Bolest je poznata i pod nazivom glutenska enteropatija, budući da uslijed imunološkog odgovora na gluten dolazi do upale i oštećenja sluznice tankog crijeva. Pojavljuje u genetski predisponiranih osoba i obilježena je trajnom nepodnošljivošću na gluten.
Celijakija je donedavno smatrana bolešću dječje dobi, no danas znamo da se ona može javiti u bilo kojoj životnoj dobi.
Što je to celijakija?
Celijakija ili glutenska enteropatija jest kronična, sistemska autoimuna bolest koja nastaje zbog pojačane imunološke reakcije organizma na gluten – protein koji se prvenstveno nalazi u žitaricama kao što su pšenica, ječam, raž i zob.
Unos glutena hranom s vremenom oštećuje crijevnu sluznicu, odnosno prstolike izdanke (resice) tankog crijeva s posljedičnom malapsorpcijom – smanjenom apsorpcijom važnih hranjivih tvari (željeza, folne kiseline, kalcija i vitamina topivih u mastima – vitamina A, D, E i K).
Celijakija je dugo smatrana bolešću pretežno dječje dobi koja se obično javljala po uvođenju miješane hrane (dohrane) u prehranu dojenčeta. Oboljela djeca nisu napredovala na težini, imala su učestale, obilne, proljevaste stolice, jako izražen trbuh te tanke udove (tzv. “žablji izgled”). Stanje djeteta s vremenom se pogoršavalo, uz pojavu nemira i čestog plakanja, a izostalo bi i uobičajeno napredovanje u rastu. Danas se smatra da je ova “tipična” prezentacija bolesti daleko rjeđa od “netipične”, odnosno oblika bolesti u kojem dominiraju znakovi i simptomi izvan probavnog sustava, što je češće u adolescentnoj ili odrasloj životnoj dobi.
Zašto celijakija nastaje?
Točan uzrok nastanka celijakije nije poznat. Međutim, smatra se da važnu ulogu u nastanku bolesti imaju genski (obiteljska predispozicija) i okolišni čimbenici.
Nadalje, celijakija se češće javlja udruženo s drugim autoimunim bolestima i urođenim sindromima.
- šećerna bolest tip 1
- autoimuna bolest štitnjače (Gravesova bolest, Hashimotov tireoiditis)
- autoimuna bolest jetre
- upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis)
- kromosomopatije (Downov sindrom, Turnerov sindrom)
- IgA deficijencija
Simptomi celijakije kod djece i odraslih
Znakovi i simptomi celijakije vrlo su raznoliki te mogu varirati od blagih, jedva uočljivih, do jako izraženih i odmah prepoznatljivih. Također, važno je naglasiti da celijakija može postojati i bez ikakvih simptoma.
Prema najnovijim smjernicama, simptome i znakove celijakije dijelimo na simptome od strane probavnog trakta, odnosno intestinalne simptome, te ekstraintestinalne simptome, to jest one izvan probavnog trakta.
Simptomi od strane probavnog sustava
U djece, za razliku od odraslih, češće su poteškoće povezane s probavnim sustavom.
- kronični ili povremeni proljev
- ponavljajuća mučnina, povraćanje
- kronična opstipacija (zatvor)
- jako izražen trbuh u djece/nadutost
- ponavljajuća bol u trbuhu
Simptomi izvan probavnog sustava
Ekstraintestinalne manifestacije bolesti češće se pojavljuju u odrasloj dobi. Neke od njih navodimo u nastavku.
- gubitak tjelesne mase
- slabije napredovanje u djece
- zastoj u rastu, nizak rast
- razdražljivost
- odgođeni pubertet
- amenoreja
- kronični umor
- artritis, artralgija
- kronična sideropenična anemija (anemija zbog nedostatka željeza)
- smanjena mineralizacija kostiju
- ponavljani prijelomi kostiju
- defekti zubne cakline
- kožne promjene
- neurološki simptomi, uključujući poremećaj pažnje/hiperaktivnost (ADHD), poteškoće u učenju i sl.
Kako se celijakija dijagnosticira?
Budući da se celijakija može očitovati različitim simptomima, prepoznavanje bolesti često je otežano, što nerijetko odgađa postavljanje dijagnoze.
Dijagnoza celijakije postavlja se na temelju anamneze, uključujući pojavnost celijakije u obitelji, fizikalnog pregleda, pozitivnih nalaza protutijela specifičnih za celijakiju te nalaza biopsije sluznice tankog crijeva.
Za razliku od odraslih kod kojih postavljanje dijagnoze nije moguće bez biopsije, u dječjoj dobi, ako su zadovoljeni određeni uvjeti, dijagnoza celijakije može se postaviti i bez provođenja ove invazivne dijagnostičke metode.
Kako se celijakija liječi?
Celijakija se liječi strogom, doživotnom prehranom bez glutena, to jest prehranom bez pšenice, raži, ječma i svih namirnica u kojima se nalaze spomenute žitarice. Budući da i mali tragovi glutena u prehrani mogu dovesti do oštećenja sluznice crijeva i štetnih posljedica na cjelokupno zdravlje, potrebno se striktno pridržavati uputa liječnika/nutricionista o isključivoj bezglutenskoj prehrani.
Također, važno je naglasiti da bezglutensku prehranu treba započeti tek nakon što se postavi konačna dijagnoza celijakije. Naime, samoinicijativno započinjanje dijete bez glutena bez preporuke liječnika, najčešće pod utjecajem popularne literature i elektroničkih medija, kasnije otežava postavljanje točne dijagnoze ključne za odgovarajuću terapiju.
U oboljelih od celijakije, obično je potrebna i nadoknada nutrijenata – suplementacija folnom kiselinom, željezom, magnezijem, kalcijem, vitaminom B12 i dr.
Pravilno i dosljedno provođenje bezglutenskog režima prehrane dovodi do nestanka simptoma, oporavka sluznice tankog crijeva, utječe na bolji rast, smanjuje komplikacije te značajno povećava kvalitetu života.
Bezglutenska prehrana
Bezglutenska prehrana označava izbjegavanje namirnica koje sadrže gluten, čak i u najmanjim tragovima. Neophodno je iz prehrane isključiti sve namirnice koje sadrže pšenicu, raž, ječam, zob i njihove derivate.
Brojne namirnice prirodno ne sadrže gluten. Tu ubrajamo voće, povrće, ribu, meso, gljive i dr. Nadalje, u bezglutenskoj prehrani mogu se rabiti sljedeće žitarice: amarant, heljda, slanutak, leća, proso, grašak i sl.
Proizvode za koje niste sigurni sadrže li gluten, preporuča se ne konzumirati.
Na proizvodima bez glutena, nalazi se naziv “BEZ GLUTENA” / “GLUTEN – FREE” ili simbol “prekriženog klasa”.
Komplikacije u oboljelih od celijakije
Kada se ne liječi, celijakija može dovesti do brojnih komplikacija.
- malnutricija (pothranjenost) – posljedica nedovoljnog iskorištavanja kalorijskih vrijednosti hrane
- metaboličke bolesti kostiju (rahitis u djece, osteomalacija i osteoporoza u odraslih)
- reproduktivne poteškoće (neplodnost)
- intolerancija na laktozu
- zloćudna bolest (rak tankog crijeva)
- problemi s živčanim sustavom
Zaključno…
Kronična priroda bolesti, raznolika klinička slika s zahvaćanjem gotovo svih organskih sustava, brojne pridružene komplikacije, potreba za redovitim kontrolama te doživotna konzumacija bezglutenske prehrane, utječe na promjenu stila života ne samo oboljele osobe, već i njezine obitelji te okruženja. No, pravilnim pridržavanjem režima prehrane, simptomi bolesti mogu se povući, što dovodi do značajnog poboljšanja kvalitete života.
Literatura:
- Cleveland Clinic. Celiac disease
- Mayo Clinic. Celiac disease – symptoms and causes
- Hrčak. Celijakija – nove smjernice, što je zaista novo?
- Celiac Disease Foundation. Celiac disease in children
- HZJZ. Tjedan svjesnosti o celijakiji
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
