Crohnova bolest jest kronična upalna bolest probavnog sustava i jedan je od entiteta poznatih pod zajedničkim imenom, upalne bolesti crijeva (UBC).
Upalna bolest crijeva može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no pretežno je to bolest adolescenata i mlađih odraslih osoba, češće žena.
Glavna obilježja Crohnove bolesti su dugotrajan proljev, grčevita bol u trbuhu te gubitak tjelesne težine. Bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava. Međutim, najčešće je zahvaćen terminalni ileum – završni dio tankog crijeva.
Što je to Crohnova bolest?
Crohnova bolest jest ozbiljna upalna bolest crijeva koja može zahvatiti bilo koji dio probavne cijevi, od usne šupljine do anusa. Bolest je obilježena segmentalnim zahvaćanjem crijeva. Drugim riječima, segmenti crijeva zahvaćeni bolešću odvojeni su zdravim, nepromijenjenim dijelovima crijeva. Također, česta je pojava vrijedova i suženja stijenke crijeva. Upalni proces prožima cijelu debljinu stijenke crijeva.
Zašto nastaje Crohnova bolest?
Točan uzrok nastanka Crohnove bolesti nije u potpunosti poznat. Međutim, prema dosadašnjim spoznajama, smatra se da važnu ulogu u nastanku bolesti imaju genski i okolišni čimbenici. Identificiran je gen, NOD2/CARD15, koji se smatra odgovornim za nastanak Crohnove bolesti.
Okolišni čimbenici povezani s nastankom Crohnove bolesti:
- pušenje
- nepravilna prehrana (prekomjeren unos rafiniranih šećera, masnoća)
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- nedostatak sna
- stres
Koji su simptomi Crohnove bolesti?
Crohnova bolest jest kompleksna bolest, nepredvidljivog tijeka koja primarno zahvaća probavni sustav, a obilježena je razdobljima pogoršanja i poboljšanja bolesti.
Simptomi i znakovi Crohnove bolesti mogu biti raznoliki.
- kronični proljev
- grčevita bol u trbuhu
- gubitak tjelesne težine
- gubitak apetita
- povišena tjelesna temperatura
- umor
Moguća je pojava simptoma i izvan probavnog sustava.
- upala šarenice oka
- upala zglobova (artritis)
- kožni osip
- žučni kamenci
- anemija
Kako se postavlja dijagnoza Crohnove bolesti?
Dijagnoza Crohnove bolesti postavlja se na temelju pažljivo i detaljno uzete anamneze, uključujući pojavnost bolesti u obitelji, fizikalnog pregleda, krvnih laboratorijskih pretraga, endoskopskih i radioloških pretraga.
Nema specifičnog laboratorijskog parametra koji bi potvrdio bolest. U krvi oboljelih najčešće su povišeni upalni parametri – leukociti (bijele krvne stanice), CRP (C – reaktivni protein) te sedimentacija eritrocita (crvene krvne stanice).
Kako bi se isključila upala crijeva uzrokovana mikroorganizmima, potrebno je dati uzorak stolice za mikrobiološku analizu.
„Zlatni standard“ u dijagnostici Crohnove bolesti jest kolonoskopija s ileoskopijom – invazivna, endoskopska metoda koja omogućuje izravnu vizualizaciju sluznice debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Definitivna dijagnoza postavlja se nakon učinjene biopsije i patohistološke analize uzorka sluznice crijeva.
Koje su moguće komplikacije Crohnove bolesti?
- stenoza (suženje) crijeva
- fistule (patološki spoj između dvaju šupljih organa, ili šupljeg organa i površine tijela, primjerice crijeva i mokraćnog mjehura ili crijeva i površine kože)
- apscesi (šupljine ispunjene gnojem)
- toksični megakolon (patološko proširenje debelog crijeva)
- perforacija (pucanje) stijenke crijeva
- sepsa
Liječenje Crohnove bolest
Lijek za Crohnovu bolesti, nažalost, ne postoji.
Crohnova bolest liječi se lijekovima koji smiruju upalu crijevne stijenke. Od lijekova koji si najčešće primijenjuju ubrajamo aminosalicilate, kortikosteroide, imunomodulatore, odnosno lijekove koji modificiraju imunološki odgovor, te biološku terapiju.
Ako odgovor na spomenutu terapiju nije zadovoljavajuć i/ili su nastupile komplikacije, pristupa se operativnom odstranjenju dijela crijeva zahvaćenog upalom.
Prehrana za oboljele od Crohnove bolesti
Ne postoji jedinstveni prehrambeni režim za oboljele od Crohnove bolesti. Međutim, preporučuje se u prehranu uvrstiti sljedeće namirnice.
- žitarice i proizvode od žitarica (dvopek, odstajali kruh i peciva, žitne kaše)
- voće (banane, lubenica, dinja) i povrće (lisnato zeleno povrće i mahunarke)
- namirnice bogate vitaminima (osobito vitaminima C i D) i mineralima (kalij)
- namirnice bogate bjelančevinama (riba, jaja)
- namirnice koje sadrže omega – 3 masne kiseline (laneno, maslinovo i bučino ulje)
- fermentirane mliječne proizvode s probiotičkim bakterijama – probiotici
Literatura:
1. Damjanov I., Seiwerth S., Jukić S., Nola M. Patologija.
2. Cleveland Clinic. Crohn’s disease
3. Mayo Clinic. Crohn’s disease – symptoms and causes
4. Crohn’s & Colitis Foundation. What should I eat?
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
