Melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz melanocita, specijaliziranih stanica koje proizvode melanin. Melanin je pigment koji određuje boju kože te štiti kožu od nepovoljnog djelovanja ultraljubičastog (UV) zračenja. Melanom može nastati na prethodno nepromijenjenoj koži ili iz postojećeg madeža. Učestalost melanoma u porastu je u Hrvatskoj, no i u svijetu.
Što je melanom, kako prepoznati melanom, koji su simptomi melanoma, kako se melanom dijagnosticira i liječi, te još mnogo toga, pročitajte u nastavku članka.
Što je to melanom?
Melanom je tumor koji nastaje zloćudnom preobrazbom melanocita, pigmentnih stanica kože. Melanocite, osim u bazalnom sloju epidermisa, možemo pronaći i u sluznicama, oku, unutarnjem uhu te moždanim ovojnicama. Pod utjecajem ultraljubičastog (UV) zračenja, melanociti proizvode melanin, pigment odgovoran za tamnjenje kože, no i zaštitu kože od negativnog utjecaja sunčevog zračenja.
Melanom najčešće nastaje na prethodno nepromijenjenim dijelovima kože, no može nastati i iz postojećeg (najčešće displastičnog) madeža. Premda najčešće nastaje na koži (u muškaraca na trupu, u žena na potkoljenicama), melanom može nastati i na sluznicama te unutarnjim organima.
Kako nastaje melanom?
Dugotrajno i opetovano izlaganje Sunčevoj svjetlosti, bez odgovarajuće zaštite vrlo je opasno i može dovesti do ozbiljnih posljedica. Oštećenje kože je kumulativno (zbraja se) i započinje već s prvim izlaganjem suncu.
Ultraljubičasto (UV) zračenje oštećuje DNA stanica kože, što dovodi do nastanka mutacija te nekontroliranog rasta i umnožavanja zloćudno preobraženih melanocita. Naime, koža ima neizbrisivo pamćenje te se oštećenja DNA stanica kože uzrokovana UV zračenjem nagomilavaju kroz godine. Kada količina oštećenja nadmaši kapacitet njihova popravka dolazi do nastanka mutacija.
Osim nastanka melanoma, ovaj proces odgovoran je i za preuranjeno starenje kože.
Faze rasta melanoma
Tijekom svoga rasta, melanom na koži prolazi kroz tri faze.
1. melanom in situ (lat. melanoma in situ)
Melanom in situ (u mjestu) ograničen je na epidermis i predstavlja najraniju fazu razvoja melanoma (u cijelosti se nalazi u epidermisu). Zloćudni melanociti nalaze se u bazalnom sloju epidermisa.
2. horizontalna (radijalna) faza rasta (rast u širinu)
Tijekom horizontalne (radijalne) faze rasta zloćudni melanociti prodiru u dermis (papilarni dermis).
3. vertikalna faza rasta (rast u dubinu i visinu, invazivni oblik tumora)
Tijekom vertikalne faze rasta zloćudni melanociti prodiru duboko u dermis (retikularni dermis) ili čak u potkožno masno tkivo.
Za melanome u vertikalnoj fazi rasta karakteristična je sposobnost metastaziranja (uznapredovali melanom), odnosno širenja putem krvi i limfne tekućine.
Rizični čimbenici za nastanak melanoma
1. prekomjerna izloženost UV zračenju
Dugotrajno i opetovano izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, iz prirodnih (Sunce) ili umjetnih izvora (solarij), povećava rizik za nastanak melanoma. Osim intermitentne (povremene) izloženosti sunčevom zračenju (za vrijeme rekreacije na otvorenom, ljetnih praznika, tijekom godišnjih odmora), koja je najčešće nagla i intenzivna, važnu ulogu u nastanku melanoma ima i kronična izloženost ultraljubičastom zračenju. Dodatno, opekline od sunca, osobito u djetinjstvu, značajan su čimbenik rizika za nastanak melanoma kasnije tijekom života.
2. svijetla put
Premda melanom može nastati i u osoba tamnije puti, povećanu sklonost nastanku melanoma izložene su osobe svijetle puti (fototipovi 1 i 2), svijetle ili crvene kose i svijetlih (plavih ili zelenih) očiju.
Dodatno, riziku nastanka melanoma izložene su osobe sa sunčevim pjegicama na koži.
3. velik broj madeža
Prisutnost velikog broja madeža (više od 100), osobito displastičnih, povezuje se s nastankom melanoma. Displastični (atipični) madeži (displastični nevusi) su obično veći, nepravilnih rubova i boje.
4. melanom u obitelji
Prisutnost melanoma u obitelji važan je rizičnih čimbenik za njegov nastanak. Smatra se da postoji genetska predispozicija za obolijevanje od melanoma.
5. prethodni melanom
Pozitivna osobna anamneza raka kože, uključujući melanom, značajan je rizični čimbenik za ponovni nastanak istog.
6. oslabljen imunološki sustav
Povećanom riziku od nastanka melanoma, izložene su osobe kojima je imunološki sustav oslabljen zbog bilo kojeg razloga (HIV, imunosupresivna terapija).
Koji sve oblici melanoma postoje?
U nastavku donosimo pregled četiri osnovna oblika melanoma.
1. površinsko – šireći melanom
Površinsko – šireći melanom (od engl. superficial spreading melanoma) najčešći je oblik melanoma (čini 70 % svih melanoma) u ljudi bijele rase. Kao što i sam naziv govori, ovaj oblik melanoma raste i širi se horizontalno po površinskom sloju kože. Najčešće se pojavljuje u osoba srednje životne dobi (obično između 30. i 50. godine života). Površinsko – šireći melanom je učestaliji u osoba ženskog spola, u kojih se ponajprije pojavljuje na donjim ekstremitetima, dok se u muškaraca uobičajeno nalazi na leđima.
Ovaj oblik melanoma karakterizira duga horizontalna faza rasta koja može potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, nakon čega slijedi vertikalna faza, odnosno širenje melanoma u dublje slojeve kože.
U horizontalnoj fazi rasta površinsko – šireći melanom izgleda poput ravne ili blago uzdignute lezije, promjera do 1 cm, nepravilnih rubova i nejednolične pigmentacije (izgled poput “razlivene tinte”).
Mogu biti prisutne različite nijanse smeđe, crne, crvene, sive i bijele boje.
U vertikalnoj fazi rasta, nalazi se iznad razine kože, u obliku papule ili čvora, promjera je većeg od 1 cm, i asimetričan. Može biti ulceriran na površini.
2. nodularni melanom
Nodularni melanom čini 10 – 15 % svih melanoma. Najčešće se pojavljuje u osoba muškog spola, u petom i šestom desetljeću života, uobičajeno na području trupa (najčešće), glave ili vrata.
Ovaj oblik melanoma karakterizira rana vertikalna faza rasta, odnosno brzo i agresivno prodiranje u dublje slojeve kože. Horizontalna faza rasta je vrlo kratka ili potpuno izostaje.
Nodularni melanom najčešće ima oblik čvora (lat. nodus) koji brzo raste. Obično je tamniji od površinsko – širećeg melanoma. Može biti tamnosmeđe, crvenosmeđe ili crvenocrne boje i uglavnom je jednolične pigmentacije. Ponekad je amelanotičan (depigmentiran, boje kože). Često je ulceriran i može krvariti.
3. lentiginozni melanom (lentigo maligni melanom)
Lentiginozni melanom ili lentigo zloćudni melanom (lat. lentigo melanoma malignum) čini 5 – 10 % svih melanoma. Obično se pojavljuje u osoba starije životne dobi (najčešće u sedmom desetljeću života), podjednako u oba spola. Uobičajeno se nalazi u području lica (obraza), no može nastati i na drugim dijelovima kože izloženim suncu (nos, uške, ruke, noge).
Lentiginozni melanom se razvija na koži oštećenoj sunčevim zračenjem, iz prekancerozne lezije (prethodi invazivnom tumoru) lentigo maligna (lat. melanoma in situ) koja je ograničena na površinski sloj kože (epidermis).
Ovaj oblik melanoma karakterizira duga horizontalna faza rasta koja može potrajati godinama ili čak nekoliko desetljeća, budući da nastaje kao posljedica kumulativnog djelovanja ultraljubičastog zračenja.
Tijekom horizontalne faze rasta izgleda poput pigmentirane mrlje varijabilnog oblika i veličine, svjetlosmeđe do crne boje. Karakterizira je varijacija boja, asimetričnost i nepravilni rubovi.
U 5 – 30 % slučajeva pojavljuje se vertikalna faza rasta, odnosno dolazi do širenja melanoma u dublje slojeve kože (lentiginozni melanom). Tijekom vertikalne faze rasta dolazi do pojave malih čvorića na površini početne lezije.
4. akralni lentiginozni melanom
Akralni lentiginozni melanom najčešći je oblik melanoma u ljudi obojene kože (crna i žuta rasa). Čini 5 % svih melanoma u bijelaca. Najčešće se pojavljuje u starijoj životnoj dobi. Češće u osoba muškog spola. Uobičajeno nastaje na koži dlanova, stopala, listovima i ispod noktiju.
Akralni melanom, u horizontalnoj fazi rasta, očituje se kao tamnosmeđa ili crna mrlja, nepravilnih rubova i nejednolične pigmentacije, dok u vertikalnoj fazi rasta poprima čvorast izgled.
Kako izgleda melanom nokta?
Melanom nokta rijedak je oblik melanoma koji se može očitovati kao pigmentirani tračak koji se proteže cijelom dužinom nokta, ili pak kao promjena boje ili oblika u postojećoj pigmentaciji nokta.
Kako prepoznati melanom?
U otkrivanju melanoma pomaže nam ABCDEFG pravilo. ABCDEFG je akronim koji sadrži početna slova obilježja na koja treba obratiti pozornost prilikom pregleda pigmentiranih promjena na koži (madeža).
Znakovi upozorenja
A (engl. asymmetry) – asimetrija (nepravilan oblik)
B (engl. borders) – nepravilni i neoštro ograničeni rubovi
C (engl. color) – nehomogena boja (više boja i nijansi)
D (engl. diameter) – promjer veći od 6 mm
E (engl. evolution, elevation) – evolucija (s vremenom mijenja boju, oblik i veličinu), odnosno elevacija madeža (promjena je izdignuta iznad razine kože)
F (engl. feeling) – osjećaj boli, svrbeža ili peckanja u području madeža
G (engl. growth) – rastuća pigmentirana promjena
Važno!
Premda rijetko, melanom može biti bezbojan, odnosno depigmentiran (amelanotični melanom).
Dobroćudne kožne promjene (dobroćudni madeži) su obično simetrične, pravilnih i glatkih rubova, jednolike boje (najčešće smeđe) te promjera manjeg od 5 mm.
Primijetite li jedan ili više navedenih znakova upozorenja, odmah se obratite izabranom liječniku.
Kako se melanom dijagnosticira?
Dijagnoza melanoma postavlja se na osnovi anamneze, kliničkog pregleda te patohistološke analize.
1. anamneza
Pažljivo i detaljno uzeta osobna i obiteljska anamneza važan je korak u postavljanju dijagnoze melanoma. Liječnik će kroz razgovor s vama nastojati utvrditi postojanje raka kože (uključujući melanom) u obitelji, vaše dotadašnje i/ili sadašnje bolesti, navike izlaganja ultraljubičastom zračenju, saznati informacije o lijekovima koje uzimate, te utvrditi prisutnost mogućih drugih čimbenika rizika za nastanak melanoma.
2. klinički pregled
Klinički dermatološki pregled podrazumijeva pregled kože i vidljivih sluznica u osvijetljenoj prostoriji.
Tijekom kliničkog pregleda golim okom, liječnik detaljno pregledava kožu cijelog tijela, uključujući manje dostupna područja – područje kože vlasišta, područje između prstiju, nokte, dlanove, tabane, područje pazušnih jama, područje ispod dojki te genitalno područje. Također, obavlja pregled i vidljivih sluznica, konjunktive te oralne sluznice.
3. dermatoskopija
Kao nadopuna kliničkom pregledu, a kako bi pobliže promotrio sumnjivu promjenu, liječnik koristi mali optički instrument – dermatoskop. Dermatoskopija je neinvazivna, široko korištena, pomoćna dijagnostička metoda u dermatologiji. Tijekom kliničkog i dermatoskopskog pregleda, liječnik procjenjuje obilježja kožne promjene prema prethodno spomenutom ABCDEFG pravilu. Osim u procjeni kožnih promjena, ovo pravilo pomaže i njihovu praćenju tijekom vremena.
Uz ABCDEFG pravilo, u izdvajanju sumnjivih kožnih promjena koristan je i tzv. „znak ružnog pačeta“ (od engl. ugly duckling sign) kojim se opisuje promjena koja obilježjima odstupa od ostalih.
3. patohistološka dijagnostika
Prilikom klinički i dermatoskopski uočene promjene suspektne na melanom, potrebno je učiniti biopsiju iste te dobiveni uzorak poslati na patohistološku analizu. Patohistološka analiza neophodna je za postavljanje konačne dijagnoze melanoma.
Za patohistološku analizu potrebno je učiniti biopsiju suspektne promjene u cijelosti, što se naziva ekscizijska biopsija, ili dijela promjene, odnosno incizijska biopsija.
Liječenje melanoma
Melanom je najopasniji rak kože.
Pravovremeno postavljanje dijagnoze melanoma preduvjet je uspješnog liječenja.
Liječenje melanoma prvenstveno se provodi kirurški, a ovisno o proširenosti bolesti, može se liječiti i kemoterapijom, ciljanom terapijom, imunološkom terapijom ili rjeđe, radioterapijom.
Zaključak
Melanom je maligni tumor melanocita i karakterizira ga sklonost ranog limfogenog i hematogenog metastaziranja (širenje putem krvi i limfe). Upravo zbog toga, rano otkrivanje i odgovarajuće liječenje melanoma su od iznimne važnosti.
Melanom kože može nastati na prethodno nepromijenjenoj koži ili iz prekursorskih lezija – displastičnih madeža, prirođenih ili stečenih melanocitnih madeža te lentigo maligna.
Osnovni koraci u prevenciji melanoma jesu odgovorno fotoprotektivno ponašanje te redoviti (samo)pregledi kože.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Melanoma
2. Mayo Clinic. Melanoma – symptoms & causes
3. American Cancer Society. Risk factors for melanoma skin cancer
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
