Nedonošče (lat. praematurus) jest prijevremeno rođeno novorođenče, odnosno dijete rođeno prije 37. tjedna trudnoće. Drugim riječima, nedonošče je novorođenče rođeno prije očekivanog vremena koje je potrebno za dovršenje rasta i razvoja organa te organskih sustava neophodnih za preživljavanje i funkcioniranje izvan šupljine maternice.
Naime, zbog nezrelosti organa i organskih sustava, otežana je prilagodba na izvanmaternični život, zbog čega se nakon porođaja, njega takve djece nastavlja u inkubatoru.
U odnosu na terminski rođenu djecu, prijevremeno rođene bebe (prematurusi) izložene su većem riziku od nastanka komplikacija.
Nedonošče – definicija
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nedonošče ili prematurus je naziv za svako dijete rođeno prije navršenih 37 tjedana (259 dana) gestacije (trudnoće), računajući od prvog dana posljednje menstruacije.
Ova definicija temelji se na gestacijskoj dobi kao mjerilu trajanja trudnoće. Gestacijska dob ploda računa se od prvog dana posljednje menstruacije majke do dana rođenja (porođaja). Dogovorno, normalno vrijeme gestacije iznosi 280 dana, odnosno 40 tjedana.
Novorođenčad rođenu prije 37. tjedna gestacije (manje od 259 dana) nazivamo nedonošenom, dok onu rođenu nakon 42. tjedna (294 ili više dana) nazivamo prenešenom nedonoščadi. Novorođenčad rođenu između 37 i 42 tjedna (od 259 do 293 dana) trudnoće nazivamo donešenom ili terminskom novorođenčadi.
Također, valja istaknuti da nedonoščad predstavlja rizičnu skupinu za nastanak sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS).
Podjela prijevremeno rođene novorođenčadi
Gestacijska dob
S obzirom na gestacijsku dob (starost ploda), prijevremeno rođenu novorođenčad dijelimo u četiri skupine.
- ekstremno prijevremeno rođena novorođenčad (novorođenčad rođena prije 28. tjedna gestacije)
- vrlo prijevremeno rođena novorođenčad (novorođenčad rođena od početka 28. do kraja 31. tjedna gestacije)
- umjereno prijevremeno rođena novorođenčad (novorođenčad rođena od početka 32. do kraja 33. tjedna gestacije)
- kasno prijevremeno rođena novorođenčad (novorođenčad rođena od početka 34. do kraja 36. tjedna gestacije)
Rodna masa
Uz gestacijsku dob, u procjeni zrelosti nedonoščadi, u obzir se uzima i vrijednost rodne mase. Naime, prema istraživanjima, najugroženija skupina novorođenčadi je upravo ona niske gestacijske dobi i rodne mase. Svako novorođenče manje od 2500 grama, neovisno o trajanju gestacije, smatra se novorođenčetom niske rodne mase.
S obzirom na rodnu masu, novorođenčad dijelimo u tri skupine.
- ekstremno niska rodna masa (rodna masa manja od 1000 g)
- vrlo niska rodna masa (rodna masa manja od 1500 g)
- niska rodna masa (rodna masa manja od 2500 g)
Ipak, važno je napomenuti da niska rodna masa novorođenčeta ne mora biti isključivo posljedica prijevremenog rođenja, već može nastati i kao posljedica intrauterinog zaostajanja u rastu, povezana s brojnim čimbenicima.
Zašto dolazi do prijevremenog porođaja?
Točan uzrok nastanka prijevremenog porođaja nije u potpunosti poznat.
Većina prijevremenih poroda događa se spontano, no neki su posljedica komplikacija u trudnoći koje zahtijevaju ranu indukciju poroda ili porod carskim rezom. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdili uzorci i mehanizmi nastanka prijevremenog poroda.
Neke od mogućih uzroka prijevremenog poroda donosimo u nastavku.
- blizanačka (višeplodna) trudnoća
- prethodan prijevremeni porođaj
- razmak manji od šest mjeseci između trudnoća
- ostvarenje trudnoće izvantjelesnom (IVF) oplodnjom
- kronične bolesti majke (šećerna bolest, kronična hipertenzija)
- infekcije u trudnoći
- prijevremeno odljuštenje posteljice
- prethodni pobačaj
- stres tijekom trudnoće i dr.
Njega nedonoščadi
Zbog fiziološki smanjenog mišićnog tonusa, slabijeg refleksnog odgovora te drugačije boje kože zbog slabije razvijenog potkožnog tkiva, nedonoščad obično ima nizak Apgar – indeks po rođenju.
Njegovanje prijevremeno rođenje djece provodi se u jedinicama za intenzivnu njegu novorođenčadi. Riječ je o posebnim organizacijskim jedinicama koje provode nadzor te primjerenu skrb ove posebno ranjive skupine novorođenčadi.
Njega nedonoščadi provodi se u inkubatoru. Inkubator osigurava optimalnu temperaturu i vlažnost zraka, omogućuje praćenje vitalnih funkcija (rad srca, disanje) te zaštitu od infekcija.
Prehrana nedonoščadi
Važan čimbenik u preživljavanju nedonoščadi svakako je prehrana.
Prehrana nedonoščadi u početku se provodi parenteralnim putem (intravenski), a zatim se postupno prelazi na enteralnu prehranu (pomoću sonde), što u optimalnim uvjetima podrazumijeva majčino mlijeko.
Međutim, kod neke nedonoščadi samo majčino mlijeko ne može zadovoljiti njihove povećane prehrambene potrebe, te se uvode pojačivači mlijeka kojima se osiguravaju dodatne bjelačevine, vitamini i minerali. Ako na raspolaganju nemamo majčino mlijeko, provodi se umjetna enteralna prehrana različitim pripravcima.
Novorođenčad od 32. tjedna gestacijske dobi počinje razvijati refleks sisanja te tako polako prelazi na oralnu prehranu.
Literatura:
1. Đelmiš J. Fetalna medicina i opstetricija
2. WHO. Preterm birth
3. Mayo Clinic. Premature birth
4. Medicina Fluminensis. Dugoročne komplikacije prijevremenog rođenja
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
