Jesi li znala da je narušeno mentalno zdravlje zapravo jedna od najčešćih komplikacija nakon poroda?
Svi znaju za postporođajnu depresiju. No, postoji stanje koji se jednako često javlja, ali nerijetko se podrazumijeva kao normalan dio majčinstva – iako može zapravo značajno otežati prve mjesece majčinstva. Riječ je o postporođajnoj anksioznosti. Različita istraživanja pokazuju različite brojke, ali otprilike 1 od 5 žena će se u postpartumu boriti sa simptomima anksioznosti i/ili depresije.
Ako ti se čini da si od dolaska bebe stalno “na oprezu”, ako ne možeš isključiti mozak čak ni kad bi trebala (i mogla) spavati i stalno razmišljaš o svemu lošem što bi se moglo dogoditi, ovaj tekst pomoći će ti da razumiješ što ti se možda događa i kako si pomoći.
Što je postporođajna anksioznost?
Postporođajna anksioznost je stanje obilježeno pretjeranom i teško kontroliranom zabrinutošću, napetošću i osjećajem stalne pripravnosti nakon poroda.
Iako se određena razina brige smatra očekivanim dijelom prilagodbe na roditeljstvo, kod postporođajne anksioznosti zabrinutost postaje intenzivna, učestala i počinje narušavati svakodnevno funkcioniranje, san, odnose i osjećaj sigurnosti.
Simptomi se često preklapaju s postporođajnom depresijom, ali anksioznost može postojati i samostalno te zahtijeva jednaku pažnju i podršku.
Normalno je da brineš, ali ne stalno i toliko
Dolazak bebe velika je i predivna promjena, koja je popraćena brojnim intenzivnim (i često kontradiktornim) emocijama. Posve je normalno u postpartumu osjećati i tugu i ljutnju i strah te se osjećati nesigurno.
Postpartum je jedan od psiholoških najosjetljivijih perioda u životu žene – hormonalne promjene, tranzicija u ulogu majke, manjak sna, pritisak okoline i nerealna očekivanja od toga kako bi majčinstvo trebalo izgledati nisu baš neka podloga za mir, opuštenost i sigurnost.
Ipak, postporođajna anksioznost nije isto što i uobičajena roditeljska zabrinutost. Za početak, važno je znati da je anksioznost uobičajena ljudska emocija i da će je svatko bar ponekad osjetiti.
Stoga je i posve normalno da se javi i u tako intenzivnom životnom periodu.
Svaka će žena povremeno provjeriti bebu diše li dok spava i ponekad se pitati je li dobra mama, ali ako su te brige stalne, preplavljuće i praćene tjelesnim simptomima poput plitkog, ubrzanog disanja ili lupanjem srca – moguće je da patiš od postporođajne anksioznosti.
Simptomi postporođajne anksioznosti
Ovo su neki od simptoma postporođajne anksioznosti:
- stalna napetost i/ili zabrinutost
- osjećaji ljutnje, razdražljivosti i/ili bijesa
- često razmišljanje o različitim crnim scenarijima (što je najgore što se može dogoditi)
- uznemirujuće (intruzivne) misli (npr. hodaš po stepenicama i pomisliš da će ti beba pasti iz ruku i ozlijediti se)
- poteškoće s uspavljivanjem
- promjene apetita
- nemogućnost opuštanja (čak ni kad netko drugi kome vjeruješ brine o bebi)
- tjelesni simptomi poput ubrzanog lupanja srca, vrtoglavice, navale vrućine, probavnih poteškoća
Osim toga, neke osobe s izraženom anksioznošću mogu doživljavati i napadaje panike. Tijekom napadaja panike osoba može osjećati izrazitu uznemirenost i otežano disati, osjećati bol u prsima, vrtoglavicu, palpitacije srca te utrnulost ili trnce u rukama ili nogama. Napadaji panike dolaze u valovima, no važno je znati da će proći i da nisu opasni (iako su izrazito neugodni).
Također je korisno je imati na umu da napad panike obično prolazi nakon 5 do 7 minuta.
Drugim riječima, određena razina brige je normalna i adaptivna. Ali ako prepoznaješ da ti anksioznost:
- narušava san čak i kad imaš prilike spavati,
- otežava svakodnevno funkcioniranje,
- odvlači pažnju od bebe i/ili značajno narušava odnos s partnerom,
- traje tjednima bez poboljšanja, onda nije dovoljno “čekati da prođe”.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako se prepoznaješ u ovome, traži stručnu podršku. Mnoge žene se godinama bore s anksioznošću misleći da je to “samo njihov karakter” ili da je to normalan dio majčinstva.
Važno je znati da postoje različiti tretmani koji značajno smanjuju razinu anksioznosti te da postoji mnogo mogućnosti koje vrijedi razmotriti u odabiru onog što tebi odgovara – liječenje najčešće uključuje traženje socijalne podrške i praktične pomoći (u brizi oko bebe i kućanstva), psihoterapiju i/ili farmakoterapiju.
Primjerice, kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedan je od najistraženijih i najčešće preporučenih psihoterapijskih pravaca za tretman anksioznosti (uključujući i postporođajnu).
KBT nudi jasan, strukturirani pristup koji ti pomaže razumjeti vezu između misli, osjećaja i ponašanja te tako razviti učinkovitije strategije za suočavanje s izazovima ranog majčinstva. Posavjetuj se sa svojim liječnikom, psihologom ili psihoterapeutom kako bi pronašla pravi tretman za sebe.
Autor: Tihana Božo, magistra psihologije i edukantica kognitivno – bihevioralne terapije
Ako si se pronašla u ovom tekstu i želiš znati više o ovoj temi i kako si pomoći, pronađi je na Instagramu (https://www.instagram.com/tihana.bozo/).
