Baby blues i postpartum (postporođajna) depresija često se miješaju, ali to nisu ista stanja.
Saznajte koliko su česti, koje su razlike u simptomima i trajanju, tko je u riziku i koje su sigurne opcije za pomoć i liječenje.
Zašto je važno razlikovati ova dva stanja?
Nakon poroda, mnogo roditelja doživi emotivne promjene. Većina žena/roditelja tada prolazi kroz kratkotrajnu, relativno blagu reakciju poznatu kao „baby blues”.
Međutim, kod manjeg dijela žena/roditelja se simptomi pojačaju i prerastu u ozbiljnije, dugotrajnije stanje koje zahtijeva liječenje, tj. u postpartum (postporođajnu ili poslijeporođajnu) depresiju (PPD). Pravovremeno prepoznavanje i pomoć stručnjaka smanjuje rizik za mamu/roditelja i dijete.
Što je baby blues?
Baby blues je kratko i prolazno stanje koje se javlja u prvih nekoliko dana nakon poroda. Tipični početak je 2 – 3 dana nakon poroda, a najčešće nestaje unutar 1 – 2 tjedna.
Simptomi koji se najčešće javljaju, su: emocionalna nestabilnost (lakša depresivnost), plačljivost, razdražljivost, anksioznost i umor.
Javlja se često. Procjene navode da 70 – 85 % majki doživi baby blues u prvih nekoliko dana.
Baby blues je neugodan, ali prolazi samostalno, tj. kad se hormoni i umor stabiliziraju. Ipak, ako simptomi traju dulje od 2 tjedna ili se pogoršavaju, treba potražiti liječničku procjenu i pomoć.
Što je postpartum (poslijeporođajna) depresija (PPD)?
PPD je klinički značajnija i dulja depresija koja se javlja nakon poroda. Stručne smjernice tu uključuju simptome koji počinju u trudnoći ili u prvih 12 mjeseci nakon poroda. Zato se povremeno koristi i termin „perinatalna depresija”. PPD uključuje simptome depresije koji su intenzivniji i traju dulje nego baby blues.
U mnogim zemljama, procjena je da pogađa 10 – 15 % (često se navodi „1 od 7”) majki. WHO globalno procjenjuje da oko 13 % žena doživi mentalni poremećaj nakon poroda. U zemlja s nižim prihodima, prevalencija (broj slučajeva u određenom periodu) može biti i viša.
Simptomi su češći i teži nego kod baby bluesa: trajna duboka tuga, gubitak interesa, osjećaj krivnje ili bezvrijednosti, ozbiljan umor, poremećaj spavanja i apetita, teškoće u vezivanju s djetetom, anksioznost, panični napadi, pa čak i misli o tome kako naštetiti djetetu ili suicidalne misli. Sve to zahtijeva hitnu procjenu.
Ključne razlike
Baby blues je blag, kratkotrajan (do 2 tjedna), emocionalni poremećaj nakon poroda.
Postpartum depresija je ozbiljna, dugotrajnija depresija. Može početi bilo kada tijekom prve godine života djeteta i zahtjeva liječenje.
Rizični čimbenici
Među glavnim rizičnim čimbenicima su:
- prethodna depresija ili anksiozni poremećaji
- PPD u prethodnim trudnoćama
- obiteljska povijest depresije
- socijalna izolacija ili loša podrška okoline
- financijski stres
- traumatično iskustvo poroda
- izloženost nasilju
- teški životni stresori i dr.
Također su u riziku osobe s bipolarnim poremećajem kod kojih postpartum razdoblje nosi poseban rizik za maniju/psihotične epizode.
Kako se dijagnosticira i rano otkriva?
Stručne organizacije preporučuju rutinsko rano otkrivanje u slučaju sumnje na perinatalnu depresiju tijekom trudnoće i neposredno nakon poroda. Stručne smjernice preporučuju procjenu simptoma, budući da rana detekcija spašava živote. Standardni upitnici, poput EPDS – Edinburgh Postnatal Depression Scale i PHQ-9, često se koriste kao prvi korak.
Dijagnozu postavlja specijalist (psihijatar/psiholog) na temelju kliničkog intervjua i kriterija za depresivnu epizodu. Postoji li sumnja na bipolarni poremećaj ili psihotične simptome, nužna je hitna specijalistička procjena.
Liječenje i podrška
Psihoterapija, u koje spadaju kognitivno – bihevioralna terapija (CBT) i interpersonalna terapija (IPT) imaju dobar dokazni temelj za PPD.
Koriste se i antidepresivi ako je u pitanju umjerena ili teška PPD. Lijekovi izbora, koji mogu biti korisni u tom slučaju, najčešće su SSRI – selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Odluka treba biti zajednička između pacijentice i liječnika, uz razmatranje dojenja i koristi/rizika.
Liječenje je često kombinacija lijekova i terapije. Hitna pomoć: Ako su prisutne: suicidalne misli, misli kako naštetiti djetetu ili ako roditelj ne može brinuti za sebe/dijete, treba potražiti hitnu bolničku/psihijatrijsku pomoć.
Praktični savjeti za roditelje i obitelj
Ne podcjenjujte trajanje i intenzitet simptoma. Ako se loš osjećaj ne popravlja unutar 2 tjedna, ili se pogoršava, zatražite pomoć.
Zatražite podršku. Uključite partnera/obitelj, tražite pomoć pri noćnim obavezama, hranjenju i kućnim poslovima. Socijalna podrška smanjuje rizik.
Spavanje i odmor su bitni. Manjak sna pogoršava raspoloženje. Ako je moguće, napravite si kratke odmore tijekom dana.
Razgovarajte s liječnikom/patronažnom sestrom. Zatražite procjenu i informacije o dostupnim resursima i terapijama.
Sumnjate li na ozbiljne simptome: suicid, misli o tome kako naštetiti djetetu, odmah potražite hitnu pomoć.
Kako partneri, obitelj i prijatelji mogu pomoći?
Slušajte bez osuđivanja. Potičite traženje stručne pomoći.
Pomozite u praktičnim zadacima (kuhanje, pospremanje, briga za dijete) kako bi se roditelj mogao odmoriti.
Naučite prepoznati znakove koji ukazuju na to da je potrebno brzo djelovanje, npr: trajna izolacija, suicidalne misli, nemogućnost brige za dijete.
Mogu li i očevi / partneri doživjeti isto stanje?
Da, moguće je da i očevi/partneri dožive baby blues ili poslijeporođajnu depresiju.
Postnatalne promjene raspoloženja ne pogađaju samo biološke majke, već i očevi/partneri mogu razviti postnatalnu depresiju ili anksioznost.
Važno je promatrati oba roditelja i ponuditi podršku i procjenu.
Zaključak
Baby blues je česti, kratkotrajni poremećaj i obično prolazi unutar 2 tjedna. Postpartum depresija je ozbiljniji poremećaj koji zahtijeva procjenu i liječenje. Javlja se u oko 1 od 7 majki u mnogim populacijama, a globalne procjene se kreću između 10 i 15 % ili više u određenim sredinama. Pravovremena podrška i liječenje su učinkoviti.
Autor: Ana Meštrović, univ. mag. pharm. i glavna urednica portala farmaceut.hr
