Petehije su točkasta krvarenja na površini kože ili sluznice uzrokovana pucanjem kapilara i krvarenjem pod površinom. Važno obilježje petehija jest da ne blijede na pritisak, što iz razlikuje od mnogih drugih osipa na koži.
Petehijalni osip se najčešće uočava na nogama te donjem dijelu trupa, no može se pojaviti bilo gdje na tijelu.
Premda mogu biti u potpunosti bezopasne, kada su popraćene visokom temperaturom, petehije mogu biti znak meningokokne bolesti te zahtijevaju hitnu liječničku procjenu.
Što su petehije?
Petehije su sitna, točkasta krvarenja na površini kože ili sluznice, promjera manjeg od 2 mm, uzrokovana pucanjem kapilara, najsitnijih krvnih žila.
Petehijalni osip jedan je od najvažnijih i najranijih znakova invazivne meningokokne bolesti te zahtijeva hitnu liječničku procjenu i odgovarajuću dijagnostičku obradu.
Kako prepoznati petehije?
Petehije su točkasta krvarenja obično crvene, ljubičaste ili smeđe boje, te ne blijede na pritisak.
Drugim riječima, ne nestaju nakon kratkotrajnog pritiska na zahvaćeno područje (prstom ili staklenom čašom). Veličine su uboda igle i nalaze u ravnini s kožom.
Petehije u meningokoknoj bolesti uglavnom su veće i nepravilnijih rubova nego kod virusnih infekcija, trombocitopenije, povraćanja ili kašlja.
Što uzrokuje petehije?
Uzroci petehijalnog osipa mogu biti mnogobrojni. Jedan od najvažnijih uzroka petehija je invazivna meningokokna bolest, uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis.
Nadalje, uzrok petehija može biti mehanički, kao što su porođajna trauma, intenzivno plakanje te naprezanje uslijed kašljanja ili povraćanja.
Petehije mogu nastati uslijed virusne (enterovirusi, parvovirus B19) ili bakterijske infekcije (streptokok, meningokok), kao i kongenitalnih infekcija (TORCH infekcije).
Petehije mogu nastati i zbog poremećaja zgrušavanja krvi, ili trombocitopenije, odnosno smanjenog broja trombocita, krvnih pločica koje sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi.
Također, uzrok petehija mogu biti i vaskulitisi, poput Henoch – Schönleinove purpure (HSP), kao i bolesti krvi (leukemija, aplastična anemija). Petehije kod leukemije nastaju zbog smanjenog broja trombocita.
Rjeđe, petehije mogu biti povezane s nedostatkom određenih vitamina, osobito vitamina C (skorbut) ili vitamina K, koji sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi. Mogu nastati i kao nuspojava lijekova.
Gdje se mogu pojaviti petehije?
Petehije se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, no najčešće se uočavaju na donjim ekstremitetima (nogama) te donjem dijelu trupa.
Osobito je važno provjeriti područja gdje odjevni predmeti pritišću na kožu, kao što je primjerice pelenska regija u dojenčadi. Lice je vrlo rijetko zahvaćeno.
Sitne petehije na licu kod djece najčešće su posljedica naprezanja prilikom intenzivnog plakanja, kašljanja ili povraćanja, no mogu se pojaviti i tijekom virusnih infekcija.
Koliko traju petehije?
Trajanje petehija ovisi ponajprije o uzroku njihova nastanka. Petehije koje nastaju kao posljedica mehaničkog naprezanja najčešće su bezopasne, i prolaze same od sebe unutar nekoliko dana.
S druge strane, petehije koje su posljedica poremećaja zgrušavanja krvi, trombocitopenije ili određenih bolesti krvi, mogu trajati duže i često zahtijevaju liječničku obradu te liječenje osnovnog uzroka.
Kod ozbiljnijih stanja, poput invazivne meningokokne bolesti, petehijalni osip obično nastaje naglo i brzo se širi, pri čemu se petehije mogu spajati u veće kožne promjene poput purpure ili ekhimoza, što zahtijeva hitnu liječničku procjenu.
Kada je potrebno hitno potražiti liječničku pomoć?
Kada su petehije praćene sljedećim simptomima potrebno je, bez odgode, potražiti hitnu liječničku pomoć.
- povišena tjelesna temperatura (vrućica)
- subjektivno loše opće stanje djeteta
- petehijalni osip se brzo širi
- hladni ekstremiteti
- razdražljivost, letargija
- poteškoće s disanjem
Zaključno, petehije su česta kožna promjena koja najčešće ima bezopasan uzrok, no kada su popraćene povišenom temperaturom i pogoršanjem općeg stanja, potrebna je hitna liječnička procjena.
Premda mogu uzrokovati zabrinutost, važno je istaknuti da više od 90 % djece s vrućicom i petehijalnim osipom nema meningokoknu bolest, već gripu ili enterovirozu.
Ipak, zbog mogućnosti brzog razvoja ozbiljnih komplikacija, svako dijete s vrućicom i petehijama potrebno je pravovremeno pregledati kako bi se isključili mogući ozbiljniji uzroci.
Literatura:
1. Roglić S. Klinička slika i liječenje meningokokne bolesti
2. PubMed. Petechiae
