Bolest mačjeg ogreba je infekcija uzrokovana bakterijom Bartonella henselae, obilježena regionalnim povećanjem limfnih čvorova.
Mačka je prirodni rezervoar Bartonella henselae i izvor infekcije za čovjeka.
Bolest se najčešće prenosi ogrebom ili ugrizom inficirane mačke, rjeđe ubodom mačje buhe.
Što je bolest mačjeg ogreba?
Bolest mačjeg ogreba (engl. cat-scratch disease), poznata i kao bartoneloza, je zarazna bolest najčešće uzrokovana bakterijom Bartonella henselae.
Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB – 10) bolest mačjeg ogreba je svrstana u kategoriju A28.1 – „zoonoze uzrokovane bakterijama“.
Bolest mačjeg ogreba se pretežito pojavljuje tijekom jeseni ili zime kada mačke češće borave u kući. Uglavnom obolijevaju djeca i mladi.
Kako se prenosi bolest mačjeg ogreba?
Bartoneloza je zoonoza, bolest koja se prenosi sa životinja na čovjeka. Izvor infekcije za čovjeka jesu mačke, koje su prirodni rezervoari bakterije Bartonella henselae.
Bolest se najčešće prenosi ogrebom ili ugrizom inficirane mačke, rjeđe ubodom mačje buhe. Do infekcije može doći i neizravnim kontaktom oštećene kože ili sluznice s površinom kontaminiranom mačjom slinom. Ponekad, iako rijetko, bolest mogu prenijeti i psi.
Rizične skupine za obolijevanje od bolesti mačjeg ogreba jesu osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (HIV – pozitivne osobe, onkološki bolesnici), te one sklone rizičnim ponašanjima (alkoholičari, narkomani, beskućnici) i dr.
Prirodni tijek bolesti mačjeg ogreba
Nakon 3 – 5 dana od kontakta s mačkom, na mjestu ogrebotine ili ugriza, uobičajeno se pojavljuje papula (čvorić) ili pustula (gnojni mjehurić) koja obično traje nekoliko tjedana.
Jedan do dva tjedna nakon ozljede dolazi do regionalnog povećanja limfnih čvorova. Najčešće je povećan samo jedan limfni čvor.
U imunokompromitiranih osoba, odnosno osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, može doći do diseminacije (širenja) uzročnika u jetru, slezenu i središnji živčani sustav.
Simptomi bolesti mačjeg ogreba
Bolest mačjeg ogreba može biti asimptomatska, osobito u zdravih pojedinaca. Međutim, najčešće se očituje kožnom promjenom na mjestu ogreba ili ugriza mačke te povećanim regionalnim limfnim čvorovima. Ponekad, može biti prisutan širok spektar simptoma.
- vrućica
- umor
- glavobolja
- gubitak teka
- osip i dr.
Kako se dijagnosticira bolest mačjeg ogreba?
Bolest mačjeg ogreba se dijagnosticira na osnovi anamneze, fizikalnog pregleda i seroloških testova. Serološki testovi su pouzdani, neinvazivni dijagnostički postupci koji se temelje na određivanju specifičnih IgM i IgG – protutijela.
Kako se liječi i koliko traje bolest mačjeg ogreba?
Bolest mačjeg ogreba je najčešće blaga, samoograničavajuća bolest koja obično prolazi sama od sebe unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. Po potrebi, u liječenju se upotrebljavaju antibiotici – tetraciklini i makrolidi. Prognoza je obično povoljna.
Komplikacije bolesti mačjeg ogreba
Komplikacije bolest mačjeg ogreba nastaju rijetko, no one su moguće. Neke od njih navodimo u nastavku.
- encefalitis i encefalopatije (oštećenje moždanog tkiva)
- neuroretinitis (upala vidnog živca i mrežnice oka, najčešće jednostrani gubitak vida)
- granulomatozni hepatitis (upala jetre)
- osteomijelitis (upala koštanog tkiva)
- koma
- smrt
Može li se bolest mačjeg ogreba spriječiti?
Bolest mačjeg ogreba može se spriječiti izbjegavanjem kontakta s mačkama. Kad to nije moguće, važno je temeljito pranje ruku nakon kontakta s krznenim ljubimcima.
Redovito podrezivanje mačjih kandži, izbjegavanje ogrebotina i ugriza mačke te izbjegavanje kontakta sa mačjom slinom. Također, važno je redovito provoditi suzbijanje mačjih buha.
