Stres je postao gotovo neizbježan suputnik suvremenog života. Međutim, kronična izloženost stresu može imati dalekosežne posljedice na cjelokupno zdravlje, uključujući zdravlje štitnjače.
Štitnjača na stres može reagirati na različite načine – promjenom veličine, strukture i/ili poremećajem funkcije, odnosno pojačanim ili smanjenim lučenjem hormona.
Štitnjača i njezina uloga u organizmu
Štitnjača, mala, neparna žlijezda u obliku leptira smještena na prednjoj strani vrata ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma, proizvodnji energije te općem zdravlju organizma.
Na poticaj tireostimulacijskog hormona štitnjače (TSH), štitnjača proizvodi i izlučuje hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Održavanje optimalne koncentracije hormona štitnjače neophodno je za normalno funkcioniranje organizma.
Osim na proizvodnju hormona štitnjače, tireotropin (TSH) potiče štitnjaču i na rast, što može dovesti do njezinog prekomjernog uvećanja.
Kako stres utječe na štitnjaču?
Kada smo pod stresom, naš organizam, kroz aktivaciju osi hipotalamus – hipofiza – nadbubrežne žlijezde (HPA), oslobađa kortizol, tzv. hormon stresa.
HPA os je ključni neuroendokrini mehanizam u odgovoru organizma na stres.
Kronična izloženost stresu uzrokuje dugotrajnu aktivaciju HPA osi, potiče prekomjernu proizvodnju kortizola, iscrpljuje organizam te narušava zdravlje štitnjače.
Dugotrajno povišen kortizol, uslijed disregulacije HPA osi, može potisnuti proizvodnju TSH koji je ključan za pravilno funkcioniranje štitnjače. Kao odgovor na smanjen TSH, smanjuje se proizvodnja i izlučivanje hormona štitnjače.
Osim što smanjuje proizvodnju hormona koji stimulira štitnjaču (TSH), kronični stres smanjuje pretvorbu T4 u T3, metabolički aktivni oblik hormona štitnjače, te potiče upalu.
Kako štitnjača reagira na stres?
Štitnjača na stres reagira poremećajem funkcije, što se može očitovati kao subklinička hipotireoza, klinička (manifestna) hipotireoza, pa čak i hipertireoza.
Usporeni metabolizam zbog smanjene aktivnosti štitnjače može uzrokovati niz simptoma poput kroničnog umora i iscrpljenosti, usporenog rada srca, povećanja tjelesne mase, te poteškoća s koncentracijom.
S druge strane, hipertireoza je stanje prekomjerne aktivnosti štitnjače, što se očituje ubrzanim metabolizmom te simptomima poput ubrzanog rada srca, gubitka tjelesne mase, nervoze, pojačanog znojenja te nesanice.
Kao odgovor organizma na kronični stres, može nastati i netireoidna bolest štitnjače, funkcionalni oblik poremećaja rada štitnjače koji može uzrokovati simptome slične hipotireozi.
Uz navedeno, štitnjača na stres može reagirati i promjenom veličine i strukture, što se može očitovati kao struma (guša) ili karcinom.
Nadalje, kronični stres, obilježen kronično povišenim vrijednostima kortizola u krvi, slabi imunološki sustav, čineći organizam podložnijim nastanku autoimunih bolesti, poput Hashimotovog tireoiditisa ili Gravesove bolesti.
Dodatno, značajan fiziološki stres poput infekcije, kirurškog zahvata, traume, no i veliki emocionalni stres može uzrokovati pojavu tzv. tireoidne oluje, po život opasnog stanja obilježenog iznenadnom pretjeranom aktivnošću štitne žlijezde i otpuštanjem velike količine hormona u krvotok.
Zaključno, jasno je da stres značajno negativno utječe na štitnjaču. Osim kao „okidač“ za nastanak poremećaja funkcije štitnjače, kronični stres može pogoršati već postojeće bolesti štitnjače, kao i potaknuti nastanak autoimunih bolesti štitnjače.
Prepoznavanje simptoma i aktivno upravljanje stresom ključno je za očuvanje zdravlja štitnjače i cjelokupnog organizma.
Literatura:
1. Healthline. The Impact of Stress on Your Thyroid
2. PubMed. Association of stress and primary hypothyroidism
3. Chronic Stress and Its Link to Hyperthyroidism
