Roditeljstvo je prekrasno, no često može biti i iscrpljujuće, osobito kada se noći pretvore u beskrajni niz buđenja. No, važno je naglasiti da je ovo potpuno normalna faza u bebinom razvoju kroz koju prolazi većina obitelji.
Kako pomoći bebi da prespava noć? Premda ne postoji „čarobna formula“ koja može pomoći svim bebama da odlično spavaju, dobra vijest je da ipak postoje jednostavni i nježni koraci koji mogu pomoći.
U nastavku donosimo čak 5 provjerenih savjeta koji bi mogli pomoći da noći postanu ugodnije, predvidljivije i malo odmornije.
5 savjeta kako pomoći bebi da prespava noć
Svaka beba je drugačija, no uz ovih 5 savjeta spavanje može postati lakše, mirnije i ugodnije za cijelu obitelj.
1. Dosljedna rutina spavanja
Predvidiva, mirna i dosljedna rutina spavanja pomaže bebama da znaju što slijedi i daje im osjećaj mira i sigurnosti. Kad određeni slijed događaja ponavljamo svaku večer, bebino tijelo i mozak počinju prepoznavati znakove da se bliži vrijeme spavanja. Ključ je u dosljednosti.
Prije spavanja izbjegavaj jaku stimulaciju (jarko svjetlo, ekrani, veoma glasna i aktivna igra) i razmišljaj o tih zadnjih 30 – 40 minuta bebine budnosti kao o mini ritualu „zatvaranja dana“.
Večernja rutina ne mora biti duga niti kompleksna, puno je važnije da vama kao obitelji odgovara i da u tom periodu u danu zajedno uživate.
Primjer jedne jednostavne večernje rutine bio bi:
- kupanje
- pidžamica i pelena
- kratka slikovnica, priča ili maženje na krevetu
- hranjenje
- uspavljivanje
Kada ove radnje bebi postanu poznate i sigurne, s vremenom će se i ona krenuti sve više opuštati i uživati u njima. A beba koja je već mirna i opuštena kad dođe vrijeme za uspavljivanje, brže će zaspati.
2. Obratite pažnju na okruženje
Okruženje u kojemu beba spava ima snažan utjecaj na kvalitetu sna. Količina svjetla u sobi, temperatura zraka, pidžamica koju beba nosi, zvukovi koji se čuju – sve to može utjecati na bebin san. Primjerice, temperatura u sobi trebala bi biti ugodna, oko 20 – 22 stupnja, a pidžama koju beba nosi trebala bi biti od prirodnih materijala i dovoljno komotna.
Poželjno je da je dječja sobica bude blago zamračena (ne treba biti u potpunosti, ali i može ako bebi tako više odgovara), a ako u okolini u kojoj beba spava ima buke koja joj ometa san (promet, susjedi, obližnje gradilište) lagana muzika ili neki oblik bijelog šuma moga bi pomoći da beba lakše utone u san i spava duže.
Isto tako, obratite pozornost na sigurnosne smjernice okoline u kojoj beba spava. Najsigurnije je na leđima, čvrstom madracu, u prostoru iz kojeg ne može pasti te bez prisutnosti jastuka, dekica ili igračaka.
3. Znakovi umora i bebin ritam spavanja
Jedna od najčešćih pogrešaka koje roditelji nesvjesno rade je doslovno shvaćanje bebinih perioda budnosti ili wake windows. Iako praćenje perioda budnosti prema djetetovoj dobi može biti veoma korisno, radi se samo o okvirnim brojkama.
Svaka beba ima svoj ritam i idealan „prozor za spavanje“ – razdoblje u kojemu je najlakše uspavati bez borbe i suza.
Najkorisnije je kombinirati period budnosti za djetetovu dob s djetetovim jedinstvenim znakovima umora.
Primjeri znakova umora su:
- zijevanje
- trljanje očiju
- pogled u prazno
- usporeniji pokreti
- lagana nervoza
- okretanje glave
- povlačenje za uho ili kosu i sl.
Kad prepoznamo bebine znakove umora, ne ignoriramo ih i reagiramo na vrijeme, uspavljivanje postaje znatno lakše. Kad prozor ne pogodimo, beba postaje preumorna, razina kortizola raste, uspavljivanje je otežano, a san plići.
Ne postoji univerzalno vrijeme kad bi bebe trebale ići spavati. Stoga, pokušaj što bolje upoznati svoju bebicu i prepoznati znakove kojima ti pokazuje da joj se bliži vrijeme spavanja.
Kod beba koje imaju donekle uhodan dnevni ritam spavanja i ne idu spavati premorene, veća je šansa da će i noć biti mirnija.
4. Dnevni unos kalorija
Kada beba tijekom dana ne unese dovoljno kalorija (kroz dojenje, adaptirano mlijeko ili kasnije krutu hranu), njezino tijelo to pokušava nadoknaditi noću češćim buđenjima i traženjem hranjenja.
Iako su razlozi noćnih buđenja kod beba razni, dovoljan dnevni unos kalorija tijekom dana ipak bebi daje veću šansu da se tijekom noći fokusira na odmor i rast, umjesto nadoknađivanje kalorija.
Nadalje, bebe od 6+ mjeseci kreću jestu krutu hranu i pritom se nerijetko dogodi da se „zanemari“ unos mlijeka. Korisno je voditi računa da je bebina kruta hrana nutritivno bogata, a da tijekom dana do 12 mjeseci i dalje doji ili pije adaptirano mlijeko (iako jede i krutu hranu).
5. Očekujte promjene – i budite blagi prema sebi
Iako se čini kao cliche, ovo je zapravo najvažniji savjet od svih: nemojte mjeriti uspjeh roditeljstva po tome kako vaša beba spava.
Spavanje se mijenja i razvija postepeno i svaka beba ima svoj tempo. Zubići, separacijska kriza, skokovi u razvoju, motorički napredak – sve to utječe na san. Ono što danas djeluje, možda već sutra neće i to je sasvim uredu. Zadatak roditelja je zadržati smirenost i povezanost s bebom, budući da tad i ona to osjeti i mirnije spava.
I za kraj…
Cilj ne bi trebao biti „natjerati“ bebu da spava cijelu noć, već joj pomoći da razvije zdrave obrasce spavanja kroz osjećaj sigurnosti i dosljednosti.
Sjetite se da je spavanje usko povezano s osjećajem sigurnosti, barem u prvih nekoliko godina. A s vremenom i noći postaju sve mirnije za sve.
Autor: Tena Skalicki Vukoša, certificirani edukator za spavanje djece 0 – 3 godina starosti
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
