Aleksitimija podrazumijeva nesposobnost prepoznavanja i izražavanja emocija. Emocije postoje, no osoba ih ne može prepoznati, razlikovati te verbalizirati. Uz oskudnu ekspresiju i regulaciju vlastitih emocija, prisutna je i skromna imaginativna sposobnost te eksternalizacija mišljenja.
U današnjem članku pročitajte sve o aleksitimiji – što je, kako je prepoznati, zašto nastaje, kako utječe na odnose i zdravlje te kako aleksitimične osobe mogu razviti bogatiji emocionalni rječnik.
Što je aleksitimija?
Život bez emocija, ili ipak nešto sasvim drugačije?
Aleksitimija je psihološki konstrukt ličnosti koji podrazumijeva nesposobnost prepoznavanja, razumijevanja i izražavanja emocija.
Zamislite da vam netko pokloni kutiju punu šarenih bojica, a vi vidite samo crnu i bijelu. Upravo tako izgleda svakodnevica osoba koje žive s aleksitimijom. One osjećaju emocije, no teško ih prepoznaju, razlikuju ili izražavaju. Riječ dolazi iz grčkog jezika: a = bez, lexis = riječ, thymos = osjećaj. Ukratko, radi se o „nedostatku riječi za emocije“.
Kako prepoznati osobe s aleksitimijom?
Aleksitimija je kolokvijalno poznata kao „emocionalna sljepoća“, uz nemogućnost iskazivanja emocija kao jedno od njezinih glavnih obilježja.
Upravo zato se osobe s aleksitimijom često opisuju kao „emocionalno hladne“ ili „zatvorene“. No, to nije točno – emocije su tu, samo ih teško uspijevaju prepoznati i izraziti.
Neke od uobičajenih karakteristika osoba s aleksitimijom navodimo u nastavku.
- poteškoće u procesuiranju i prepoznavanju vlastitih i tuđih emocija
- teškoće u razlikovanju emocija od tjelesnih osjeta (npr. pitaju se jesu li nervozni ili im je samo želudac osjetljiv)
- ograničen rječnik za opisivanje osjećaja („dobro“, „loše“, „u redu“ često su jedine kategorije)
- poteškoće u maštanju (skromna imaginativna sposobnost)
- sklonost fokusiranju na vanjske događaje umjesto na unutarnja stanja (eksternalizacija mišljenja)
- slabije izražena empatija ili razumijevanje emocija kod drugih i dr.
Čimbenici koji doprinose pojavnosti aleksitimije
1. BIOLOŠKI I NEUROLOŠKI ČIMBENICI – istraživanja mozga funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI) pokazuju razlike u funkcioniranju amigdale i insule, dijelova mozga koji obrađuju emocije i tjelesne osjete
2. RAZVOJNI ČIMBENICI – djeca koja odrastaju u okruženju gdje se emocije zanemaruju ili kažnjavaju
3. SOCIJALNI I KULTURNI ČIMBENICI – u nekim kulturama i obiteljima naglasak je na „budi jak, ne plači“ i sl.
4. POVEZANOST S PSIHIČKIM POREMEĆAJIMA – aleksitimija je često udružena s depresijom, posttraumatskim stresnim poremećajem, poremećajima u prehrani i ovisnošću
Kako aleksitimija utječe na svakodnevni život?
1. ODNOSI – nemogućnost iskazivanja emocija često utječe na partnerske odnose. Partneri osoba s aleksitimijom često se osjećaju zanemareno, budući da ne dobivaju emocionalnu podršku koja im je potrebna.
2. ZDRAVLJE – aleksitimija je često povezana sa psihosomatskim bolestima (tijelo govori ono što mi ne možemo)
3. STRES – emocije koje nisu prepoznate ili izražene ostaju „zarobljene“ i mogu pojačati osjećaj unutarnje napetosti
Mogu li osobe s aleksitimijom „naučiti jezik emocija“?
U osoba s aleksitimijom moguće je razvijati emocionalnu pismenost. Tu ključnu ulogu ima – psihoterapija.
1. kognitivno – bihevioralna terapija
Kognitivno – bihevioralna terapija (KBT) pomaže kroz vježbe prepoznavanja povezanosti i interakcije između misli, osjećaja i ponašanja.
2. terapije usmjerene na emocije
Potiču izražavanje i istraživanje emocionalnih iskustava.
3. mindfulness i tjelesne tehnike
Svjesna prisutnost i tjelesne tehnike (primjerice skeniranje tijela, vođena meditacija i sl.) pomažu povezati tjelesne senzacije s emocijama.
4. dnevnik emocija
Zapisivanje događaja uz pitanja: „Što sam osjećao/la tada?“, često je prvi korak prema prepoznavanju unutarnjeg svijeta.
Terapijski proces zna biti spor, ali često i oslobađajući – kao da netko postavi titlove na film vašeg unutarnjeg svijeta.
Test na aleksitimiju
Toronto Alexithymia Scale 20 (TAS – 20) najčešće je korišten instrument za procjenu aleksitimije u istraživanjima, epidemiološkim studijama i kliničkoj praksi. Besplatnoj verziji testa možete pristupiti online.
Zaključak
Aleksitimija nam pokazuje koliko jezik i emocije idu ruku pod ruku. Bez riječi, teško je podijeliti što osjećamo – no dobra vijest je da se emocionalni rječnik može naučiti!
Imate dojam da vam je unutarnji svijet „nijem“? – to ne znači da ste bez emocija, samo da im treba dati glas. U tome vam psiholog ili psihoterapeut može biti izvrstan prevoditelj.
Autor: Tajana Ninković, magistra psihologije i edukantica kognitivno – bihevioralne terapije
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
