Anemija podrazumijeva nedostatak crvenih krvnih stanica, eritrocita i/ili hemoglobina, proteina crvenih krvnih stanica, u krvi ispod vrijednosti optimalnih za dob i spol.
Anemija je češće simptom bolesti, nego li osnovna bolest, te zahtijeva pažljivu evaluaciju kako bi se utvrdio uzrok iste te, po potrebi, osiguralo odgovarajuće liječenje.
Što je to anemija?
Anemija ili slabokrvnost je bolest krvotvornog sustava obilježena nedostatkom eritrocita i/ili hemoglobina u krvi ispod normalnih vrijednosti za određenu dob te spol.
Može se očitovati smanjenim brojem eritrocita, smanjenim ukupnim volumenom eritrocita (smanjenom vrijednošću hematokrita), kao i smanjenom koncentracijom hemoglobina u eritrocitima.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), anemija je određena koncentracijom hemoglobina (Hb) < 130 g/L za muškarce i < 120 g/L za žene.
Anemija kod trudnica, kao i anemija kod djece, opisuju se drugačijim vrijednostima od navedenih.
U funkcionalnom smislu anemija podrazumijeva smanjenu sposobnost krvi za prijenosa kisika.
Vrste anemija
1. etiološka klasifikacija
S obzirom na uzrok nastanka, anemija može nastati zbog:
1. smanjene proizvodnje eritrocita ili hemoglobina
Smanjena proizvodnja eritrocita u koštanoj srži posljedica je primarne bolesti koštane srži, infiltracije koštane srži tumorskim stanicama, sniženih vrijednosti trofičkih hormona (eritropoetin, hormoni štitnjače i androgeni), nedostatka vitamina B12, folne kiseline ili željeza.
2. povećane razgradnje eritrocita (hemolitičke anemije)
Do povećane razgradnje eritrocita u perifernoj cirkulaciji dolazi zbog skraćenog životnog vijeka eritrocita koji normalno iznosi oko 120 dana.
Uzrok povećanog razaranja eritrocita može biti defekt koji se nalazi u samim eritrocitima, primjerice urođeni defekt stanične membrane eritrocita (hereditarna sferocitoza), defekt hemoglobina (srpasta anemija, talasemija) ili je uzrokovan ekstrinzičnim čimbenicima (protutijela protiv eritrocita, mehanička trauma, malarija, ugriz zmije, otrovanje olovom, umjetni srčani zalistci)
3. gubitka eritrocita
Gubitak eritrocita najčešći je uzrok anemije. Do gubitka eritrocita uobičajeno dolazi uslijed krvarenja, uključujući traumu, te krvarenje iz probavnog te reproduktivnog sustava. Također, krvarenje može biti i okultno, primjerice zbog polipa ili raka debelog crijeva, ili pak ijatrogeno, kao posljedica učestalih venepunkcija, hemodijalize te darivanja krvi.
2. morfološka klasifikacija
S obzirom na izgled i veličinu eritrocita, anemija može biti:
1. mikrocitna
Mikrocitna anemija obilježena je smanjenim eritrocitima, odnosno vrijednošću prosječnog volumena eritrocita – MCV (od engl. mean corpuscular volume) manjom od 80 femtolitara (fL).
Najčešći uzrok mikrocitne anemije je nedostatak željeza (anemija zbog nedostatka željeza). No, ona može nastati i zbog poremećaja u sintezi hemoglobina (talasemija).
Osim navedenih, uzrok mikrocitnih anemija još mogu biti poremećena sinteza hema, gradivne jedinice hemoglobina (sideroblastična anemija) te onemogućeno iskorištavanje željeza (anemija kronične bolesti).
2. makrocitna
Makrocitna anemija je karakterizirana povećanim eritrocitima, odnosno vrijednošću prosječnog volumena eritrocita (MCV) većom od 100 femtolitara (fL).
Najčešći uzrok makrocitne anemije je nedostatak vitamina B12 i/ili folne kiseline (megaloblastična anemija).
3. normocitna
Normocitna anemija obilježena je normalnim prosječnim volumenom eritrocita (MCV) između 80 i 100 femtolitara (fL). Uzrok normocitne anemije može biti krvarenje, infekcije te kronične bolesti.
Sideropenična anemija ili anemija zbog manjka željeza je najčešći oblik anemije, u odraslih i djece.
Simptomi anemije
Simptomi anemije ovise o dobi, brzini nastanka anemije te općem zdravstvenom stanju oboljele osobe.
- bljedilo kože i sluznica
- umor
- slabost
- ubrzan rad srca
- zaduha (kratak dah) već pri malim naporima
- glavobolje
- vrtoglavice
- smanjenje koncentracije
- poremećaji vida
- žutica
- hepatosplenomegalija
Intenzitet simptoma ovisi o brzini nastanka anemije. Naime, što anemija sporije napreduje više je raspoloživog vremena za prilagodbu organizma na niske vrijednosti hemoglobina, pa su simptomi najčešće blaži i teže uočljivi. S druge strane, ako je riječ o brzoprogresivnoj anemiji, budući da organizam nema dovoljno vremena kako bi se prilagodio novonastalom stanju, simptomi su obično izraženiji.
Anemija u trudnoći
Tijekom trudnoće dolazi do niza fizioloških promjena koje omogućuju prilagodbu organizma trudnoći, rastu te razvoju djeteta.
Naime, zbog nesrazmjernog porasta volumena cirkulirajuće krvi majke u odnosu na porast mase eritrocita i koncentracije hemoglobina, u trudnoći se javlja fiziološka anemija.
No, trudnice u kojih se utvrdi koncentracija hemoglobina < 110 g/L zahtijeva daljnju dijagnostičku obradu.
Kako se dijagnosticira anemija?
Dijagnoza anemije postavlja se na osnovi anamneze, fizikalnog pregleda te laboratorijskih pretraga krvi.
Laboratorijska obrada podrazumijeva određivanje broja eritrocita, koncentracije hemoglobina i hematokrita te broja retikulocita, izračunavanje eritrocitnih indeksa (MCV, MCH, MCHC), kao i citološki pregled razmaza periferne krvi.
MCV određuje morfološku podjelu anemija. Smanjene vrijednosti MCH i MCHC karakteristične su za mikrocitne anemije, dok se povećane vrijednosti prisutne kod hereditarne sferocitoze, megaloblastične anemije ili teže dehidracije.
Osim hematoloških, određuju se i biokemijski parametri, uključujući koncentraciju željeza (Fe), ukupni kapacitet vezanja željeza za transferin (TIBC) i slobodni kapacitet vezanja željeza (UIBC), kao i vitamin B12 te folna kiselina.
Kako se anemija liječi?
Liječenje anemije ovisi o osnovnom uzroku iste.
Zaključak
Anemija označava smanjenu količinu eritrocita, odnosno hemoglobina, bjelančevine u eritrocitima odgovorne za prijenos kisika.
Pravovremena dijagnoza i liječenje anemije su važni za poboljšanje kvalitete života i sprječavanje mogućih komplikacija.
Literatura:
1. Mayo Clinic. Anemia
2. Radiopaedia. The etiology of anemia
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
