Otkucaj srca

Kongenitalna dijafragmalna hernija

Kongenitalna (prirođena) dijafragmalna hernija (KDH) podrazumijeva prodor trbušnih organa u prsnu šupljinu kroz defekt dijafragme (ošita).

Uobičajeno je prisutna kao izolirana anomalija. Od pridruženih anomalija najčešće nalazimo srčane greške, a rjeđe anomalije drugih organa i organskih sustava.

U tekstu koji slijedi pročitajte sve o kongenitalnoj dijafragmalnoj herniji – što je, zašto nastaje, te kako se dijagnosticira i liječi.

kongenitalna dijafragmalna hernija

Što je kongenitalna dijafragmalna hernija i zašto nastaje?

Kongenitalna dijafragmalna hernija (KDH) je prirođena razvojna anomalija obilježena defektom dijafragme kroz koji dolazi do prodora organa trbušne šupljine u prsnu šupljinu (prsište).

Defekt ošita se češće nalazi na lijevoj strani, a posljedica je razvojnog poremećaja u oblikovanju dijafragme, do kojeg dolazi između 8. i 10. tjedna gestacije (trudnoće).

Kroz lijevostrani defekt ošita mogu prodrijeti crijeva, želudac, slezena, lijevi režanj jetre, a ponekad bubreg ili gušterača. Kroz desnostrani defekt uglavnom prodire desni režanj jetre, a ponekad crijeva i/ili bubreg.

Trbušni organi unutar prsne šupljine ometaju normalan rast i razvoj pluća, što uzrokuje hipoplaziju (nepotpuni razvoj) pluća i pridruženih krvnih žila.

Posljedice hipoplazije pluća jesu smanjena plućna rastezljivost i površina pluća za izmjenu plinova, što dovodi do plućne hipertenzije (povišenja tlaka u plućnoj cirkulaciji) koja se očituje po rođenju.

Kako se dijagnosticira kongenitalna dijafragmalna hernija?

Dijagnoza kongenitalne dijafragmalne hernije najčešće se postavlja prenatalno (prije rođenja), tijekom rutinskog ultrazvučnog pregleda u trudnoći. Kao nadopuna ultrazvučnom pregledu, a kako bi se odredio tip i opseg defekta, koristi se i magnetska rezonancija (MR).

Međutim, ako defekt nije izražen, nerijetko se dijagnoza postavlja postnatalno (nakon porođaja) – fizikalnim pregledom te radiološkim slikovnim metodama (RTG).

Klinička slika kongenitalne dijafragmalne hernije

Klinička slika ovisi o stupnju hipoplazije pluća novorođenčeta.

Što je stupanj hipoplazije pluća veći, izraženiji su simptomi respiratornog distresa novorođenog djeteta.

  • dispneja (otežano disanje)
  • tahipneja (ubrzano i plitko disanje)
  • cijanoza (plavkasto obojenje kože i vidljivih sluznica)

Novorođenčad s prirođenom dijafragmalnom hernijom najčešće razvije respiratorni distres u prvih nekoliko sati života.

Zbog prodora trbušnih organa u prsište, trbuh je najčešće uvučen ispod razine prsnog koša. Nadalje, uočava se smanjena pokretljivost prsnog koša na zahvaćenoj strani.

U izraženim slučajevima, dolazi do respiratorne insuficijencije (zatajenja disanja) koja zahtijeva reanimaciju (oživljavanje) novorođenčeta neposredno nakon porođaja.

Ponekad, ako je defekt manji, kongenitalna dijafragmalna hernija ne uzrokuje simptome, već se najčešće otkriva slučajno kasnije tijekom života.

Liječenje kongenitalne dijafragmalne hernije

Kongenitalna dijafragmalna hernija je životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva hitno zbrinjavanje po rođenju djeteta. Postupci koji se uobičajeno provode jesu mehanička ventilacija, liječenje plućne hipertenzije, te kirurško zbrinjavanje defekta kojem se uobičajeno pristupa nakon stabilizacije općeg stanja novorođenčeta. Standardni kirurški postupak podrazumijeva premještanje trbušnih organa iz prsišta u trbušnu šupljinu te zatvaranje defekta dijafragme.

Teški oblik kongenitalne dijafragmalne hernije moguće je liječiti i prije rođenja, metodom fetalne endoskopske trahealne opstrukcije (FETO) čiji je cilj poboljšati razvoj pluća, što značajno povećava preživljenje oboljelih. Međutim, zbog tehničke zahtjevnosti zahvata te potencijalno teških komplikacija, poput prijevremenog porođaja, fetalna intervencija još uvijek nije u široj primjeni.

Zaključak

Kongenitalna dijafragmalna hernija je razvojna anomalija dijafragme prisutna pri rođenju.

Detaljno upoznavanje sa spomenutom razvojnom anomalijom, no i mogućim drugim pridruženim anomalijama fetusa (ploda), mogućnostima liječenja, te priprema na postupke koji vas očekuju nakon rođenja djeteta, može vam pomoći da se lakše nosite s izazovima koji su pred vama.

Stoga, kako bi bili što spremniji za sve što dolazi, naručite se na pregled i savjetovanje dječjeg kirurga.

Savjetovanje trudnica s anomalijom fetusa jedna je od mnogobrojnih usluga koje možete učiniti u Poliklinici Holistera.

Literatura:

1. Hrčak. Congenital diaphragmatic hernia of the fetus

2. Mayo Clinic: Congenital diaphragmatic hernia (CDH) – symptoms & causes

3. PubMed. Congenital diaphragmatic hernia

4. Johns Hopkins Medicine. Fetoscopic endotracheal occlusion (FETO)

Autor: Monika Babić

Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.

Scroll to Top