Sinkopa podrazumijeva iznenadni i kratkotrajni gubitak svijesti uslijed smanjenog protoka krvi u mozak.
Osnovna obilježja sinkope jesu – brz početak, kratko trajanje te spontani i potpuni oporavak svijesti.
Uzroci sinkope su mnogobrojni te variraju od dobroćudnih stanja do životno ugrožavajućih bolesti.
Sinkopa se često pojavljuje bez upozorenja, no ponekad joj prethode simptomi poput svjetlucanja pred očima, bljedila, znojenja, mučnine i povraćanja.
Što je sinkopa?
Sinkopa se u medicini definira kao prolazni gubitak svijesti koji nastaje kao posljedica hipoperfuzije mozga, odnosno smanjenog dotoka krvi u mozak.
Karakterizira je brz početak, kratko trajanje i potpuni spontani oporavak. Trajanje sinkope je najčešće 20 sekundi. No, ponekad, gubitak svijesti može trajati i nekoliko minuta.
Sinkopa, poznata i kao nesvjestica, obično nastaje u stojećem, a rjeđe u sjedećem položaju.
Uzroci sinkope
Zasigurno ste barem jednom u svome životu izgubili svijest.
Prema uzroku, razlikujemo refleksnu, ortostatsku, kardiogenu i cerebrovaskularnim poremećajima uzrokovanu sinkopu. U trećini slučajeva, uzrok sinkope je nepoznat.
refleksna sinkopa
Refleksna sinkopa podrazumijeva heterogenu skupinu poremećaja koji nastaju uslijed neučinkovitog refleksnog odgovora srčano – žilnog sustava na neki provocirajući čimbenik (okidač).
Zbog toga dolazi do pada otkucaja srca (bradikardija) i proširenja krvnih žila (vazodilatacija), što rezultira prolaznim padom arterijskog krvnog tlaka, kao i smanjenim protokom krvi kroz mozak.
Refleksna sinkopa može biti vazovagalna, situacijska te uzrokovana preosjetljivošću karotidnog sinusa.
vazovagalna sinkopa
Vazovagalna sinkopa je najčešći oblik refleksne sinkope koji nastaje u prisutnosti precipitirajućih čimbenika kao što su dugo stajanje ili rjeđe sjedenje (ortostatska vazovagalna sinkopa), osobito u napučenim i zagušljivim prostorijama.
Zatim, emocionalni stres, bol, strah (primjerice prilikom vađenja krvi), fizička aktivnost, glad, dehidracija, konzumiranje alkohola, vrlo intenzivni mirisi, duža izloženost vrućini (vruće vremenske prilike, tuširanje vrućom vodom) i dr.
Za vazovagalnu sinkopu karakteristična je pojava upozoravajućih simptoma.
Uobičajeni simptomi koji prethode gubitku svijesti jesi bljedilo, znojenje, mučnina i/ili povraćanje.
Vazovagalna sinkopa je češća u osoba mlađe životne dobi. Prva vazovagalna sinkopa se najčešće pojavljuje između 10. i 30. godine života, češće u žena.
situacijska sinkopa
Situacijska sinkopa, kako i sam naziv govori, nastaje u određenim okolnostima kao što su mokrenje (mikcijska sinkopa), kašalj (tusigena sinkopa), gutanje, defekacija, ili pak nakon fizičke aktivnosti (vježbanja).
Mikcijska sinkopa nastaje nakon ili u vrijeme mokrenja, i to uglavnom noću. Predisponirajući čimbenici za nastanak mikcijske sinkope jesu uzimanje većih količina alkohola, glad, umor i infekcija gornjih dišnih puteva.
Tusigena sinkopa nastaje u vrijeme ili neposredno nakon jakoga podražajnog kašlja, obično u muškaraca srednje životne dobi s kroničnom plućnom bolešću (astma).
sinkopa uzrokovana preosjetljivošću karotidnog sinusa
Sinkopa karotidnog sinusa je oblik refleksne sinkope uzrokovan preosjetljivošću karotidnog sinusa. Čimbenici rizika za sinkopu uzrokovanu preosjetljivošću karotidnog sinusa jesu starija životna dob, poremećaji srčano – žilnog sustava te određeni lijekovi.
ortostatska sinkopa
Ortostatska sinkopa, odnosno sinkopa zbog ortostatske hipotenzije, nastaje uslijed naglog prelaska iz ležećeg ili sjedećeg u stojeći položaj, kada dolazi do značajnog pada arterijskog krvnog tlaka zbog neodgovarajućeg odgovora autonomnog živčanog sustava.
Ortostatska hipotenzija se definira kao pad sistoličkog krvnog tlaka za ≥ 20 mmHg, odnosno dijastoličkog krvnog tlaka za ≥ 10 mmHg unutar tri minute od zauzimanja uspravnog položaja, što može uzrokovati sinkopu.
Uzrok ortostatske sinkope može biti uzimanje određenih lijekova (vazodilatatori, diuretici, antidepresivi), krvarenje, dehidracija (primjerice uslijed proljeva ili povraćanja), te poremećaji autonomnog živčanog sustava (Parkinsonova bolest, šećerna bolest, amiloidoza i dr.).
kardiogena sinkopa
Kardiogena sinkopa može nastati kao posljedica aritmija ili strukturalne bolesti srca. Najčešće nastupa bez upozoravajućih simptoma i obično nastaje u naporu.
Kako se dijagnosticira sinkopa?
Obrada sinkope podrazumijeva uzimanje detaljne anamneze, fizikalni pregled te elektrokardiogram (EKG). Ovi postupci određuju potrebnu za daljnjom dijagnostičkom obradom te liječenjem.
Liječenje sinkope
Modalitet liječenja ovisi o osnovnom uzroku sinkope.
Prvu liniju liječenja vazovagalne (refleksne) i ortostatske sinkope čini edukacija i modifikacija životnog stila.
Odgovarajuća edukacija o čimbenicima koji mogu izazvati sinkopu, upozoravajućim simptomima te postupcima koje je potrebno primijeniti pri njihovoj pojavi, ključna je kako bi se smanjila učestalost sinkopa.
Pri pojavi upozoravajućih simptoma, potrebno je zauzeti ležeći položaj s podignutim nogama.
Kada to nije moguće, a osjećate da biste mogli izgubiti svijest, mogu biti korisni sljedeći manevri:
- čučnuti, trup nagnuti prema naprijed i voljno stisnuti mišiće trbuha
- prekrižiti noge, stisnuti sve mišiće na nogama, trbuhu i stražnjici
- primiti jednom šakom drugu te snažno razvući
Izvodite ove manevre najmanje 30 sekundi i uporno ih ponavljajte tijekom 2 – 3 minute kako bi potaknuli oporavak krvnog tlaka i srčanih otkucaja.
Kada sjedite, od koristi može biti saviti trup prema naprijed, tako da glava bude ispred koljena. Ostanite u tom položaju najmanje 30 sekundi.
Kada je riječ o ortostatskoj sinkopi, razmotrite nošenje trbušnih steznika i/ili kompresivnih čarapa, te spavanje na povišenom uzglavlju.
Liječenje sinkopa lijekovima razmatra se u pacijenata koji unatoč edukaciji i modifikaciji životnog stila pate od ponavljajućih epizoda refleksne ili ortostatske sinkope.
Osnovni cilj liječenja sinkope jesu prevencija opetovanih sinkopa, fizičkih ozljeda te produljenje života.
Kako izbjeći ponovne vazovagalne sinkope?
Promjenom stila života, pravovremenim prepoznavanjem upozoravajućih simptoma, kao i izbjegavanjem provocirajućih čimbenika može se smanjiti učestalost nastanka sinkopa te značajno poboljšati kvaliteta života.
Preporuke za prevenciju gubitaka svijesti
- piti dovoljno tekućine (oko 2,5 l vode) – prije ustajanja ili odmah nakon ustajanja iz kreveta popiti 500 ml vode i tijekom dana nastaviti piti tekućinu
- imate li nizak krvni tlak povećajte unos soli (hranu dosolite s 8 do 10 g soli dnevno; jedna čajna žličica sadrži 5 g soli)
- redovito jedite manje obroke, izbjegavajte velike količine slatke hrane
- kavu i alkohol piti u umjerenim količinama
- prije očekivanih dugih stajanja popiti odjednom 500 ml hladnije vode
- izbjegavati nagla ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja
- spavati na 10 – 20 cm povišenom uzglavlju kreveta
- tuširati se navečer toplom vodom (izbjegavati tuširanje vrućom vodom, koristiti mlaku vodu)
- redovito vježbati, lagane aerobne vježbe (brzo hodanje, lagano trčanje, vožnja bicikla) najmanje 3 puta tjedno po 20 minuta, te vježbe snage osobito za mišiće nogu i trbuha
- kod vađenja krvi upozorite medicinsko osoblje, tražite da legnete, popijte čašu vode prije i nakon postupka
Kako vam mogu pomoći obitelj i prijatelji?
Dođe li do gubitka svijesti, najbliži vas mogu sigurno polegnuti na čvrstu podlogu te podignuti noge. Prije ustajanja, ostanite ležati najmanje 10 – ak minuta. Nadalje, mogu vam dati 2 čaše hladnije vode odjednom (bez šećera!).
Zaključno, sinkopa podrazumijeva kratkotrajni gubitak svijesti uslijed smanjenog protoka krvi u mozak i najčešće je dobroćudne prirode.
Oporavak nakon sinkope je obično vrlo brz, najčešće tijekom 10 – 30 sekundi, iznimno do 60 i više sekundi. Kada oporavak traje duže ili se osjećate lošije nego inače nakon gubitka svijesti, potrebno je pozvati medicinsku pomoć.
