Hemoroidi su fiziološki prisutni „jastučići“ tkiva smješteni ispod analne sluznice. Hemoroidalni jastučići se sastoje od krvnih žila te mišićnog i vezivnog tkiva, te sudjeluju u regulaciji fiziološke analne kontinencije (sposobnost zadržavanja stolice).
Hemoroidi nisu proširene vene, kao što se često pogrešno smatra.
Hemoroidalna bolest je progresivna degenerativna bolest koja zahvaća oba spola, s najvećom učestalošću između 45. i 65. godine života. Najčešći simptom hemoroida je rektalno krvarenje povezano s pražnjenjem crijeva.
Što su hemoroidi?
Hemoroidi su fiziološki prisutne strukture smještene u završnom dijelu debelog crijeva (analnom kanalu) koje sudjeluju u regulaciji kontinencije (sposobnost zadržavanja stolice).
Hemoroidalni jastučići smješteni su ispod analne sluznice i sastoje se od krvnih žila, glatkih mišića te elastičnog i vezivnog tkiva.
Unutar jastučića je složen splet arterija i vena koji je s pomoću mišićnih i elastičnih niti povezan sa stijenkom analnog kanala.
Vene imaju specifična proširenja koja omogućuju punjenje i povećavanje hemoroidalnih jastučića, čime pomažu zatvaranju analnog otvora.
Zbog izravne arteriovenske komunikacije, odnosno izravnog prelaska krvi iz arterija u vene, krv u venskom spletu analnih jastučića je svijetlo crvene boje.
Pri napinjanju trbuha (dizanje teškog tereta, smijanje, kašljanje) proširenja vena analnih jastučića se pune krvlju i tako se jastučići povećavaju. Time je onemogućen nekontroliran izlazak plinova.
Pri defekaciji, analni jastučići se djelomično isprazne povećavajući prostor za stolicu, a ujedno štite stijenku analnog kanala.
S vremenom se potporne niti kojima su analni jastučići pričvršćeni za stijenku analnog kanala izdužuju i pucaju, jastučići se spuštaju te na kraju ispadaju iz analnog kanala. Oni više ne mogu obavljati svoju fiziološku funkciju te nastaje hemoroidalna bolest.
Što je hemoroidalna bolest?
Hemoroidalni (analni) jastučići prisutni su od rođenja, doprinose finom zatvaranju analnog otvora te, zajedno s analnim sfinkterom, pomažu u kontroli defekacije (pražnjenja stolice).
Hemoroidalna bolest, odnosno ono što najčešće razgovorno nazivamo hemoroidi, je dobroćudna bolest anorektalnog područja koja nastaje uslijed slabosti, istezanja te u konačnici pucanja mišićnih i elastičnih niti kojim su analni jastučići pričvršćeni za stijenku analnog kanala.
Prilikom spuštanja hemoroidalnih jastučića dolazi do zastoja krvi u venama te otoka tkiva, što dovodi do povećanja hemoroida te nastanka simptoma.
Rizični čimbenici za nastanak hemoroidalne bolesti
Uzrok nastanka hemoroidalne bolesti nije točno ustanovljen, no prepoznati su određeni rizični čimbenici koji doprinose nastanku hemoroidalne bolesti.
- životna dob
- obiteljska predispozicija
- pretilost (debljina)
- debljina abdominalnog (trbušnog) tipa
- depresivno raspoloženje
- trudnoća
- konstipacija
- prekomjerno naprezanje tijekom pražnjenja crijeva
- prehrambeni čimbenici (prehrana s niskim udjelom vlakana, začinjena hrana, unos alkohola)
- sjedilački način života i dr.
Oblici hemoroidalne bolesti
Prema smještaju u analnom kanalu, hemoroidi mogu biti unutarnji (nalaze se u gornje dvije trećine analnog kanala) i/ili vanjski (nalaze se u donjoj trećini analnog kanala).
unutarnji hemoroidi
Unutarnji hemoroidi se klasificiraju na osnovi spuštenosti analnih jastučića.
I. stupanj – ispupčeni u lumen analnog kanala, ne ispadaju izvan analnog kanala
II. stupanj – pri napinjanju (tijekom pražnjenja stolice) se spuštaju izvan analnog kanala, a zatim se spontano vraćaju unutra
III. stupanj – pri napinjanju se spuštaju izvan analnog kanala, ne vraćaju se spontano, već ih je potrebno manualno (rukama) vratiti unutra (reponirati)
IV. stupanj – stalno su izvan analnog kanala i ne mogu se manualno vratiti unutra (prolabirani, ireponibilni hemoroidi); često su udruženi s kroničnim, lokalnim, upalnim promjenama
vanjski hemoroidi
trombozirani hemoroidi
Trombozirani hemoroidi nastaju kada dođe do stvaranja ugruška u hemoroidalnim venama. Zbog rastezanja vrlo osjetljive kože oko anusa, javlja se izrazita bol.
kožni privjesci
Kožni privjesci (nabori) oko anusa uobičajeno zaostaju nakon akutnih tromboziranih hemoroida, odnosno nakon razgradnje tromba (ugrušaka). Nisu bolni, no uzrokuju poteškoće pri analnoj higijeni.
Hemoroide koji imaju karakteristike i unutarnjih i vanjskih hemoroida nazivamo mješovitim hemoroidima.
Kako izgledaju hemoroidi?
Unutarnji hemoroidi nalaze se unutar rektuma i nisu vidljivi golim okom, a ponekad se mogu napipati prilikom većeg naprezanja ili tijekom pražnjenja crijeva. Kada dođe do prolapsa, unutarnji hemoroidi izgledaju kao mali, mekani čvorići ružičaste ili crvenkaste boje.
S druge strane, vanjski hemoroidi se nalaze ispod kože oko analnog otvora te ih je moguće napipati. Uobičajeno izgledaju kao plavičaste ili tamnoljubičaste otekline. Kada dođe do stvaranja krvnog ugruška (tromba) unutar vanjskog hemoroida, isti postaje vrlo bolan i tvrd na dodir.
Nerijetko se hemoroidi mogu zamijeniti s drugim promjenama, kao što su primjerice analne fisure, zbog čega je važna odgovarajuća liječnička procjena.
Simptomi hemoroidalne bolesti
Simptomi hemoroida ovise o obliku i izraženosti (stupnju) hemoroidalne bolesti.
- krvarenje
- bolovi za vrijeme pražnjenja crijeva
- osjećaj punoće analnog kanala
- iscjedak iz anusa
- iritacija i svrbež kože perianalne regije
- pečenje i dr.
Koliko traju hemoroidi?
Trajanje hemoroida ovisi o nekoliko čimbenika – obliku hemoroida (unutarnji ili vanjski), stadiju hemoroida, postupku liječenja, kao i općem zdravstvenom stanju.
Uz odgovarajući pristup, hemoroidi mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Kako se dijagnosticira hemoroidalna bolest?
Hemoroidalna bolest se dijagnosticira na osnovi anamneze, karakterističnih simptoma i znakova te kliničkog pregleda s anoskopijom.
Unutarnji hemoroidi najčešće uzrokuju krvarenje tijekom pražnjenja crijeva. Uobičajeno je to u obliku nekoliko kapi svijetlo crvene krvi na stolici ili toaletnom papiru. Zbog razlike u opskrbi živčanim vlaknima, unutarnji hemoroidi obično ne uzrokuju bol, dok vanjski hemoroidi mogu uzrokovati bol.
Osim navedenog, može biti prisutan osjećaj punoće analnog kanala, iscjedak iz anusa, pečenje, iritacija i/ili svrbež kože oko analnog otvora. S obzirom na to da navedene simptome mogu uzrokovati i druge bolesti poput upalne bolesti debelog crijeva ili karcinoma debelog crijeva, važno je obaviti liječnički pregled kako bi se postavila ispravna dijagnoza.
Liječenje hemoroidalne bolesti
1. konzervativno liječenje
Osnovu konzervativnog (poštednog) liječenja hemoroidalne bolesti čine promjene životnih i prehrambenih navika te medikamentozno liječenje.
1. promjene životnih & prehrambenih navika
Redovita fizička aktivnost ključna je za zdravlje probavnog sustava, potiče peristaltiku i olakšava pražnjenje crijeva. Kod obavljanja velike nužde preporučuje se izbjegavati prekomjerno naprezanje koliko je to moguće te smanjiti vrijeme provedeno na WC – školjci.
Modifikacija prehrane zasniva se na odgovarajućem unosu tekućine te primjerenom unosu vlakana s ciljem regulacije stolice. Preporučuje se dnevni unos vlakana u količini od 25 g za žene, odnosno do 38 g za muškarce, uz adekvatan unos vode.
2. medikamentozno liječenje
Iritacija i svrbež kože perianalne regije koje uzrokuje hemoroidalna bolest mogu se liječiti korištenjem topikalnih (lokalnih) pripravaka, poput masti ili krema.
Kod blažih oblika hemoroidalne bolesti, takvi pripravci mogu biti dovoljni za postizanje odgovarajuće kontrole simptoma. Kod unutarnjih hemoroida primjenjuju se čepići koji se umeću u rektum.
U ublažavanju simptoma blažeg oblika hemoroidalne bolesti mogu biti korisne i tople, sjedeće kupke, tzv. sitz kupke.
Peroralno liječenje hemoroidalne bolesti podrazumijeva uzimanje lijekova iz skupine bioflavonoida koji djeluju tako da poboljšavaju protok krvi kroz vene. Uzimaju se u obliku tableta (na usta) i dokazno su učinkoviti u ublažavanju simptoma hemoroidalne bolesti.
Kada usprkos konzervativnim mjerama kod oboljelih od hemoroidalne bolesti nije došlo do povlačenja simptoma, indicirano je liječenje postupcima koji se mogu podijeliti na ambulantne (nekirurške) zahvate, koje je moguće obavljati u za to specijaliziranim ambulantama i invazivne (kirurške) zahvate koji se izvode u operacijskoj sali.
2. ambulantno liječenje
Većina oboljelih s I. i II. stupnjem hemoroidalne bolesti, kao i odabrani pojedinci s III. stupnjem, mogu se uspješno liječiti tzv. ambulantnim (nekirurškim) postupcima liječenja.
Ambulantni zahvati su podvezivanje hemoroida gumenim (Barronovim) ligaturama, skleroterapija te infracrvena koagulacija.
3. kirurško liječenje
Kirurško operacijsko liječenje hemoroida ili hemoroidektomija preporučuje se bolesnicima sa simptomima koji su uzrokovani vanjskim hemoroidima ili kombinacijom vanjskih i unutarnjih hemoroida s prolapsom (III. i IV. stupanj).
Zaključno, hemoroidalna bolest je česta i vrlo neugodna bolest koja zahvaća i žene i muškarce. Pravovremenom implementacijom zdravih životnih navika, te po potrebi odgovarajućim liječenjem, moguće je učinkovito ublažiti simptome, spriječiti napredovanje bolesti i očuvati kvalitetu života.
Literatura:
1. Mayo Clinic. Hemorrhoids
2. PubMed. Latest Research Trends on the Management of Hemorrhoids
