„Nekoliko dana prije menstruacije samo mi se plače.”, „To su oni dani kada imam manje strpljenja i najradije bih se maknula od svega.” Poznato?
Mnogim ženama su promjene raspoloženja povezane s menstrualnim ciklusom itekako poznate.
Međutim, iskustva se razlikuju pa tako neke gotovo da ne primjećuju promjene, dok drugima simptomi svaki mjesec značajno otežavaju odnose, posao ili svakodnevne obveze.
Na samom početku važno je pripaziti na dvije krajnosti – nije svaka promjena raspoloženja znak poremećaja, ali nije dobro ni ozbiljne tegobe odbaciti riječima „to su samo hormoni”. Da bismo razumjeli što se događa, potrebno je obratiti pozornost na vrijeme pojavljivanja simptoma, njihov intenzitet i utjecaj na svakodnevni život.
Kako menstrualni ciklus može utjecati na raspoloženje?
Tijekom menstrualnog ciklusa mijenjaju se razine reproduktivnih hormona i te su promjene povezane s procesima u živčanom sustavu koji sudjeluju u regulaciji raspoloženja i odgovora na stres. Ipak, ne postoji jedinstveno pravilo prema kojem bi se sve žene u određenoj fazi ciklusa trebale osjećati jednako.
Kod nekih se prije menstruacije javljaju razdražljivost, napetost, tuga ili pojačana osjetljivost. Na raspoloženje istodobno mogu utjecati bol, umor, lošiji san, stres i događaji koji nemaju veze s ciklusom. Zato nije korisno svaku emociju u tom razdoblju automatski pripisati hormonima već osjećaj može imati drugi povod, čak i ako ga je tada teže regulirati.
Istraživanja upućuju na to da kod dijela žena problem nije u „pogrešnoj” razini hormona, nego u povećanoj osjetljivosti na njihove uobičajene promjene, a biološki mehanizmi još se istražuju. Ono što je važno za osobu koja proživljava simptome jest da oni nisu znak slabosti niti nedostatka samokontrole.
Uobičajene promjene, PMS i PMDP
Blage do umjerene promjene raspoloženja koje kratko traju i ne ometaju funkcioniranje mogu biti dio individualnog iskustva ciklusa. Predmenstrualni sindrom, svima poznat kao PMS, obuhvaća skup tjelesnih i emocionalnih simptoma koji se ponavljaju u danima ili tjednima prije menstruacije te se ublažavaju nakon njezina početka.
Uz promjene raspoloženja mogu se javiti umor, osjetljivost dojki, nadutost ili teškoće sa spavanjem.
Kod manjeg broja žena emocionalni su simptomi izrazito snažni i tada je važno razmotriti mogućnost predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDP).
On može uključivati izraženu razdražljivost, tjeskobu, nagle promjene raspoloženja ili potištenost, uz značajne teškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Tipično se pojavljuje prije menstruacije, a nakon njezina početka simptomi se znatno ublažavaju ili nestaju.
Za procjenu nije dovoljno prepoznati se u popisu simptoma jer se slične tegobe mogu javiti i zbog drugih zdravstvenih ili psihičkih teškoća.
Ako su tjeskoba ili depresivnost prisutne tijekom cijelog mjeseca, ali se prije menstruacije dodatno pojačaju, riječ može biti o predmenstrualnom pogoršanju postojećih teškoća. Ta je razlika važna jer utječe na izbor pomoći koju ćemo tražiti za sebe.
Kada je dobro potražiti pomoć?
Razgovor sa stručnjakom opravdan je i prije nego što simptomi postanu nepodnošljivi. Osobito je koristan ako se promjene ponavljaju iz ciklusa u ciklus i zbog njih izostajete s posla ili iz škole, povlačite se iz odnosa, teško obavljate uobičajene aktivnosti ili osjećate da vam velik dio mjeseca prolazi u iščekivanju sljedećeg pogoršanja.
Dobar početak može biti razgovor s liječnikom obiteljske medicine ili ginekologom, a prema potrebi i s psihologom ili psihijatrom. Korisno je tijekom barem dva ciklusa svakodnevno kratko bilježiti raspoloženje, ostale simptome i njihov utjecaj na funkcioniranje pa takav zapis pomaže uočiti postoji li ponavljajući obrazac.
Što može pomoći?
Pomoć ovisi o vrsti i težini simptoma – kod blažih tegoba može koristiti prepoznavanje obrazaca pogoršanja i poboljšanja, dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i prilagodba obveza kada je to moguće – drugim riječima, usporiti i biti nježnija prema sebi.
Psihološka podrška može pomoći u nošenju sa stresom, samokritičnim mislima i teškoćama koje se u tom razdoblju pojačavaju. Kod izraženijih simptoma stručnjak može predložiti i druge oblike liječenja, uključujući lijekove. Smjer pomoći je individualan, uzimajući u obzir zdravstveno stanje i ostale faktore.
Praćenje ciklusa pomaže da bolje razumjeti što se događa i lakše tražiti odgovarajuću pomoć. Ako primijetite da su vam neki dani opetovano teži, vaše je iskustvo vrijedno pažnje čak i kada ste naučili da se „ne trebate žaliti” ili da je to „dio života većine žena.”
Promjene raspoloženja tijekom ciklusa mogu biti česte, ali patnja koju uzrokuju ne mora biti nešto s čime se jednostavno morate pomiriti. Ako simptomi narušavaju kvalitetu života, postoje načini da ih razumijete i liječite.
Literatura:
- American College of Obstetricians and Gynecologists (2023). Management of Premenstrual Disorders: Clinical Practice Guideline No. 7.
- National Health Service. PMS (premenstrual syndrome).
- National Health Service. PMDD (premenstrual dysphoric disorder).
- Eisenlohr-Moul, T. (2019). Premenstrual Disorders: A Primer and Research Agenda for Psychologists.
- Lin, J. i sur. (2024). Understanding premenstrual exacerbation: navigating the intersection of the menstrual cycle and psychiatric illnesses.
Autor: Tajana Ninković, magistra psihologije i edukantica kognitivno – bihevioralne terapije
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta „Menstrualno zdravlje bez tabua“ portala Otkucajsrca.hr u kategoriji „Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture“ u 2026. godini.
