Povišena tjelesna temperatura najčešće nastaje kao prirodna reakcija organizma na infekciju. Međutim, kada tjelesna temperatura prijeđe 40 °C, potreban je poseban oprez. Temperatura iznad 40 °C smatra se vrlo visokom, dok se kod ekstremno povišenih vrijednosti, najčešće iznad 41 – 41,5 °C, govori o hiperpireksiji.
Hiperpireksija je hitno medicinsko stanje koje može biti životno ugrožavajuće ako se pravovremeno ne zbrine.
U današnjem članku saznajte što je hiperpireksija, zašto nastaje, koji su najčešći uzroci, prateći simptomi te kako se liječi.
Što je hiperpireksija?
Hiperpireksija je ekstremno povišena tjelesna temperatura, najčešće iznad 41,5 °C.
Normalnom tjelesnom temperaturom u zdravih odraslih osoba uvriježeno se smatra raspon od 36 do 37 °C. Međutim, vrijednosti tjelesne temperature mogu varirati ovisno o dobu dana, mjestu i načinu mjerenja te individualnim čimbenicima.
U usporedbi s uobičajenom vrućicom, kod hiperpireksije tjelesna temperatura doseže ekstremno visoke vrijednosti koje mogu ozbiljno poremetiti normalno funkcioniranje organizma.
Neliječena hiperpireksija može dovesti do ozbiljnih komplikacija i oštećenja vitalnih organa.
Zašto nastaje hiperpireksija?
Sposobnost regulacije tjelesne temperature jedna je od osnovnih homeostatskih funkcija i preduvjet za preživljavanje ljudskog organizma.
Centar za termoregulaciju smješten je u hipotalamusu, dijelu mozga koji djeluje poput svojevrsnog „termostata“ te ima ključnu ulogu u održavanju tjelesne temperature unutar normalnog raspona. Tjelesna temperatura pritom se regulira prema tzv. točki podešenosti (engl. set-point) određenoj na razini hipotalamusa.
Hiperpireksija nastaje kada se točka podešenosti hipotalamusa značajno povisi, zbog čega organizam, kako bi dosegnuo novu zadanu vrijednost, povećava tjelesnu temperaturu do ekstremno visokih vrijednosti.
Koji su uzroci hiperpireksije?
1. teške infekcije i sepsa
Teške bakterijske i virusne infekcije, uključujući COVID-19, mogu uzrokovati ekstremno povišenu tjelesnu temperaturu.
Hiperpireksija može nastati i kod sepse, životno ugrožavajuće reakcije organizma na infekciju.
2. ozljede mozga i intrakranijalno krvarenje
Hiperpireksija može nastati i zbog ozljeda mozga ili intrakranijalnog krvarenja, odnosno krvarenja u mozgu, primjerice kod moždanog udara.
3. tumor mozga
Tumori mozga koji zahvaćaju područja povezana s regulacijom tjelesne temperature mogu uzrokovati hiperpireksiju.
4. tireotoksična kriza
Tireotoksična kriza ili tzv. tireoidna oluja je životno ugrožavajuća komplikacija hipertireoze koja može biti praćena ekstremno povišenom tjelesnom temperaturom.
5. reakcija na anesteziju ili određene lijekove
Ekstremno povišena tjelesna temperatura može nastati kao reakcija na određene lijekove koji se primjenjuju tijekom anestezije, što nazivamo maligna hipertermija.
Maligna hipertermija, poznata i kao maligna hiperpireksija, rijetko je nasljedno stanje i po život opasna komplikacija opće anestezije. Nastanak maligne hipertermije najčešće je potaknut primjenom hlapljivih inhalacijskih anestetika i mišićnog relaksansa sukcinilkolina.
Maligna hiperpireksija uobičajeno nastaje u genetski predisponiranih osoba i obilježena je abnormalnim odgovorom skeletnih mišića, rigidnošću i razgradnjom mišićnog tkiva te naglim porastom tjelesne temperature do izrazito visokih vrijednosti.
Nadalje, ekstremno povišena tjelesna temperatura može nastati i kao reakcija na primjenu određenih antipsihotika (neuroleptički maligni sindrom), kao i serotonergičkih lijekova (serotoninski sindrom).
Hiperpireksija i hipertermija – koja je razlika?
Premda i kod hiperpireksije i hipertermije dolazi do izrazitog povišenja tjelesne temperature, ključna razlika između ova dva stanja je u mehanizmu njihova nastanka.
Kod hiperpireksije dolazi do abnormalnog povišenja točke podešenosti tjelesne temperature na razini središnjeg živčanog sustava (hipotalamusa), zbog čega organizam povećava tjelesnu temperaturu kako bi dosegnuo novu zadanu vrijednost.
Nasuprot tome, kod hipertermije točka podešenosti u hipotalamusu ostaje nepromijenjena, a tjelesna temperatura nekontrolirano raste, budući da organizam proizvodi ili prima više topline nego što može učinkovito otpustiti.
Tipičan primjer hipertermije je toplinski udar.
Koji su simptomi hiperpireksije?
Ekstremno povišena tjelesna temperatura može biti praćena simptomima kao što su:
- vrtoglavica ili omaglica
- crvenilo ili bljedilo kože
- pojačano znojenje
- mučnina
- pojačana žeđ
- umor
- slabost
- grčevi u mišićima
Ako ekstremno povišena tjelesna temperatura potraje ili se stanje pogoršava, mogu se razviti ozbiljniji simptomi kao što su:
- zbunjenost i dezorijentiranost
- dehidracija
- ubrzan rad srca
- ubrzano i plitko disanje
- ukočenost mišića
- konvulzije
- gubitak svijesti
Što učiniti kada temperatura prijeđe 40 °C?
Tjelesna temperatura viša od 40 °C smatra se vrlo visokom i zahtijeva poseban oprez. Daljnjim porastom može dosegnuti ekstremne vrijednosti karakteristične za hiperpireksiju, zbog čega je važno pratiti temperaturu i opće stanje osobe.
Osobu treba smjestiti u ugodno rashlađenu prostoriju, ukloniti višak odjeće i poticati unos tekućine ako je pri svijesti i može normalno gutati.
Za snižavanje povišene tjelesne temperature mogu se primijeniti antipiretici prema uputama za primjenu. Ako se temperatura ne snižava unatoč poduzetim mjerama ili se opće stanje osobe pogoršava, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Ako temperatura nastavlja rasti ili se pojave zbunjenost, konvulzije, otežano disanje, poremećaj svijesti ili gubitak svijesti, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Koje su komplikacije hiperpireksije?
Ekstremno visoka tjelesna temperatura može ozbiljno narušiti funkciju brojnih organa i organskih sustava, a osobito su osjetljivi mozak, srce, pluća, probavni sustav, jetra te bubrezi.
Posljedično, hiperpireksija može dovesti do oticanja mozga i povišenja intrakranijalnog tlaka, trajnog oštećenja mozga i kome. U najtežim slučajevima može završiti smrtnim ishodom.
Liječenje hiperpireksije
Liječenje hiperpireksije prvenstveno je usmjereno na snižavanje tjelesne temperature i liječenje osnovnog uzroka. S obzirom na to da je riječ o hitnom medicinskom stanju, potrebno je brzo zbrinjavanje kako bi se spriječilo daljnje povišenje temperature i smanjio rizik od oštećenja vitalnih organa.
Za snižavanje tjelesne temperature mogu se primjenjivati antipiretici te fizikalne mjere rashlađivanja organizma, uz odgovarajuću nadoknadu tekućine i elektrolita.
Ovisno o uzroku, liječenje može uključivati primjenu antibiotika, prekid primjene lijeka koji je izazvao reakciju te specifičnu terapiju usmjerenu na stanje koje je dovelo do hiperpireksije.
Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?
Ekstremno odstupanje od fiziološke tjelesne temperature može ozbiljno narušiti normalno funkcioniranje organizma i zahtijeva neodgodivu medicinsku pomoć.
Hitno zbrinjavanje osobito je važno ako su uz izrazito visoku tjelesnu temperaturu prisutni zbunjenost, konvulzije, otežano disanje, poremećaj svijesti ili gubitak svijesti.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Hyperpyrexia: What It Is, Causes, Symptoms & Treatment
2. Medical News Today. Hyperpyrexia: What to know about a high fever
3. The Royal College of Anaesthetists. Malignant Hyperthermia
4. PubMed. Hyperpyrexia in patients with COVID‐19
