Test prema Papanicolaou, poznat i pod nazivom PAPA – razmaz ili PAPA – test, osnovna je metoda probira (engl. screening) za otkrivanje raka vrata maternice i promjena koje mu prethode. Danas pouzdano znamo da je rak vrata maternice u 99.7 % slučajeva uzrokovan kroničnom, neliječenom infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Od trajne infekcije HPV – om do razvoja karcinoma vrata maternice može proći 10 do 15 godina tijekom kojih bolest prolazi kroz različite stupnjeve predstadija (CIN – ova, prema engl. cervical intraepithelial neoplasia).
Budući da se infekcija sluznice vrata maternice i pripadajuće promjene ne mogu vidjeti golim okom na ginekološkom pregledu, jedini način detekcije istih jest PAPA – testom te testiranjem brisa rodnice na HPV, kao i određivanje tipa virusa kojim je osoba zaražena.
Infekcija HPV – om
Infekcija humanim papiloma virusom (HPV) najčešća je virusna spolno prenosiva bolest.
Poznato je više od 200 tipova HPV – a. Tipove HPV – a koji inficiraju intimno područje dijelimo na niskorizične i visokorizične.
Niskorizični tipovi HPV – a uzrokuju spolne bradavice (kondilome) i blaže promjene na stanicama vrata maternice, dok visokorizični tipovi HPV – a (osobito 16 i 18) mogu uzrokovati i teže promjene koje, ako se pravovremeno ne liječe, mogu napredovati sve do nastanka raka.
Spolne bradavice utvrđuju se vanjskim pregledom spolovila, a promjene na stanicama koje oblažu vrat maternice otkrivaju se isključivo PAPA – testom.
Rak vrata maternice i njegovi predstadiji
Rak vrata maternice jest zloćudna bolest koja nastaje kada se pojave nepopravljive promjene na stanicama vrata maternice te one počnu nekontrolirano rasti, najčešće zbog dugotrajne infekcije visokorizičnim tipovima HPV – a. Kao što smo već spomenuli, rak vrata maternice ima dugo razdoblje između predstadija i razvoja same bolesti, stoga PAPA – testom možemo otkriti promjene koje prethode raku u ranijem stadiju, te ih uspješnije liječiti prije nego li se razvije rak.
Promjene koje prethode nastanku raka vrata maternice (predstadije) zajedničkim imenom nazivamo cervikalna intraepitelna neoplazija ili CIN.
CIN (prema engl. cervical intraepithelial neoplasia) jest pojam koji se koristi za opisivanje promjena u izgledu i strukturi stanica – tzv. promjene stanica niskog (CIN I) ili visokog (CIN II i III) stupnja, odnosno niskog ili visokog rizika za razvoj raka vrata maternice.
Važno je naglasiti da CIN nije rak, međutim ako se ne liječi, može napredovati do raka.
Koji su simptomi raka vrata maternice?
Simptomi raka vrata maternice su nespecifični i često postaju izraženi tek u uznapredovalom stadiju bolesti. Predstadiji obično nemaju nikakve simptome.
Simptomi koji se mogu primijetiti u uznapredovalom stadiju bolesti uključuju:
- nepravilno krvarenje
- krvarenje između dva menstruacijska ciklusa
- krvarenje nakon spolnog odnosa
- neuobičajen iscjedak iz rodnice
- bolove u donjem dijelu trbuha
Kako se uzima bris za PAPA – test?
Uzimanje brisa za PAPA – test obavlja se tijekom redovitog ginekološkog pregleda i sam postupak je potpuno bezbolan.
Testom se uzima mala količina površinskih stanica iz predjela rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice (u vrijeme kada žena nema menstruaciju). Uzorak stanica se zatim šalje u citološki laboratorij gdje se analizira pod mikroskopom.
Značenje rezultata PAPA – testa
Uredan (normalan) nalaz PAPA – testa pokazuje da u brisu vrata maternice nisu pronađene promijenjene stanice ili su te promjene fiziološke.
Abnormalan nalaz PAPA – testa ukazuje na prisutnost abnormalnih (promijenjenih) stanica vrata maternice, a u podlozi većine promjena jest prisutnost humanog papiloma virusa, odnosno HPV – infekcija.
Abnormalnosti na PAPA – testu uvijek zahtijevaju daljnju dijagnostičku obradu (ponavljanje PAPA – testa, HPV – test, kolposkopiju, mikrobiološke pretrage), te ako su promjene opsežnije, i odgovarajuće liječenje.
Procjenjuje se da oko 80 % spolno aktivnih osoba bude zaraženo HPV – om u nekom trenutku svoga života. Zahvaljujući djelovanju imunološkog sustava, u velikog broja zaraženih osoba infekcija HPV – om prolazi sama od sebe i nije ju potrebno liječiti. Međutim, ako do toga ne dođe, važno je naglasiti da specifičan lijek ne postoji, već se liječenje usmjerava na uklanjanje promjena na koži ili sluznici koje nastaju kao posljedica infekcije HPV – om.
Upalne promjene na PAPA – testu
Osim promjena u izgledu i strukturi stanica uzrokovanih humanim papiloma virusom (HPV), PAPA – test može utvrditi i prisutnost upalnih promjena te nekih mikroorganizama kao što su Bacillus vaginalis – pripadnik normalne, zdrave mikrobiote rodnice, Gardnerella vaginalis – uzročnik bakterijske vaginoze,
Candida albicans – uzročnik kandidijaze, gljivične infekcije rodnice i dr., što zahtijeva dodatnu mikrobiološku obradu.
Kada pristupiti prvom PAPA – testu?
Prema smjernicama Američkog društva za ginekologiju i porodništvo, žena bi prvom PAPA – testu trebala pristupiti s navršenom 21. godinom ili nakon stupanja u prvi spolni odnos.
Postoje li ginekološke smetnje, PAPA – test moguće je napraviti i ženama koje nisu imale penetrirajući spolni odnos. Tada govorimo o tzv. indirektnom PAPA – testu, budući da se bris rodnice uzima neizravno, kroz otvor na djevičnjaku (himenu) koji postoji za istjecanje menstrualne krvi.
Koliko često treba raditi PAPA – test?
U svrhu ranog otkrivanja i liječenja bolesti, potrebno je redovito obavljati preventivne ginekološke preglede, a PAPA – test prema uputi ginekologa ovisno o nalazu i utvrđenom zdravstvenom stanju, što može biti jednom godišnje.
Optimalan vremenski razmak između dva PAPA – testa (ako su prethodni PAPA – testovi bili uredni) iznosi tri do pet godina. Interval od tri godine optimalan je u životnoj dobi od 25 do 49 godina, a interval od pet godina optimalan je u životnoj dobi od 50 do 64 godine.
Za očuvanje vlastitog, ali i partnerovog spolnog zdravlja, uz redovite ginekološke preglede i PAPA – test, prevencija raka vrata maternice uključuje i odgovorno spolno ponašanje, zdrav stil života i cijepljenje protiv HPV – a.
Literatura:
1. Mayo Clinic. Pap smear
2. National Cancer Institute. Definition of Pap smear
3. Cleveland Clinic. How often do you need a Pap smear?
4. CDC. What should I know about cervical cancer screening?
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.