Lajmska bolest, poznata i kao lajmska borelioza, najčešća je bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj. Uzrokovana je bakterijom Borrelia burgdorferi, a na čovjeka se prenosi ugrizom zaraženog krpelja.
Rizik od zaraze najveći je tijekom proljeća, ljeta i rane jeseni, kada su krpelji najaktivniji.
U današnjem članku pročitajte sve o lajmskoj bolesti – što je, kako se prenosi, koji su prvi simptomi, kako se dijagnosticira i liječi, koje su posljedice lajmske bolesti te kako se zaštititi od zaraze.
Što je lajmska bolest?
Lajmska bolest ili lajmska borelioza je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, a prenosi se ugrizom zaraženog krpelja.
Prirodni rezervoar bakterije Borrelia burgdorferi čine razne vrste životinja, među kojima su posebno značajni glodavci, zatim ptice i domaće životinje. Čovjek je sasvim slučajni domaćin kojemu borelije ugrizom prenese zaraženi krpelj.
Bolest je sezonskog karaktera i pojavljuje se od ranog proljeća do kasne jeseni, s vrhuncem aktivnosti u lipnju i srpnju, što je usko povezano s biološkim ciklusom i aktivnošću krpelja.
Krpelji su najrasprostranjeniji u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Kako se prenosi lajmska bolest?
Lajmska bolest prenosi se ugrizom zaraženog običnog ili šumskog krpelja roda Ixodes ricinus.
Važno je naglasiti da se lajmska bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Većem riziku od zaraze lajmskom bolešću izložene su osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi, kao što su šumari, šumski radnici, lovci, vojnici, planinari, izletnici, djeca i dr.
Prvi simptomi lajmske bolesti
Inkubacija, odnosno vremensko razdoblje od ugriza krpelja do pojave prvih simptoma bolesti može biti od 3 do 30 dana (najčešće 10).
Najčešći i najprepoznatljiviji znak lajmske bolesti je tzv. „migrirajući eritem“ (lat. erythema migrans) – karakteristično crvenilo kože koje se pojavljuje na mjestu ugriza krpelja te se postupno širi, često blijedeći u sredini, zbog čega poprima izgled mete. Promjer kožne promjene obično je veći od 5 cm.
Stadiji lajmske bolesti
Lajmska bolest razvija se kroz tri stadija, pri čemu simptomi ovise o vremenu proteklom od infekcije i proširenosti bolesti.
1. rani lokalizirani stadij
Prvi i najčešći znak bolesti je erythema migrans, karakterističan osip koji se pojavljuje na mjestu ugriza krpelja u više od 80 % oboljelih.
No, mogu biti prisutne i određene atipične kožne promjene. Nadalje, premda rjeđe, na mjestu ugriza krpelja ili unutar područja širećeg erythema migrans, moguća je pojava pseudolimfoma, odnosno borelijskog limfocitoma, i to češće u djece.
Uz to, u ranom stadiju lajmske bolesti, mogu biti prisutni i opći simptomi nalik gripi.
- povišena tjelesna temperatura
- zimica
- glavobolja
- umor
- bolovi u mišićima i zglobovima
- povećani limfni čvorovi
Kada je riječ o netipičnim kožnim promjenama valja isključiti druge moguće bolesti poput infekcije virusom B19, lupusa, limfoma, erizipela i dr.
2. rani diseminirani stadij
Kada se ne liječi, lajmska bolest može napredovati u rani prošireni stadij koji se javlja tjednima do mjesecima nakon početne infekcije. Tijekom ovog stadija Borrelia burgdorferi se širi po tijelu, zahvaćajući više organa i organskih sustava.
- diseminirajući migrirajući eritem udaljen od mjesta ugriza krpelja (više migrirajućih eritema, znak širenja bolesti)
- karditis (upala srca, aritmije)
- meningitis (upala moždanih ovojnica)
- oštećenja živaca u području glave i vrata (Bellova paraliza)
- bol u mišićno-koštanom sustavu koja migrira iz jednog u drugo područje
3. kasni stadij
Kasni stadij lajmske bolesti nastupa više mjeseci ili godina nakon početnog ugriza krpelja.
• dermatoborelioza (lat. acrodermatitis chronica atrophicans)
• neuroborelioza (zahvaćenost živčanog sustava)
• kronični artritis (kronična upala zglobova, najčešće koljena)
• kronični umor i bolovi u mišićima
Acrodermatitis chronica atrophicans je najčešća kasna kožna manifestacija lajmske bolesti obilježena postupnim stanjenjem (atrofijom) i propadanjem zahvaćene kože, najčešće ruku i nogu. Dolazi do gubitka tjelesne dlakavosti, kao i potkožnog vezivnog i masnog tkiva. Bolest najčešće pogađa žene starije životne dobi.
U otprilike 50 % slučajeva javlja se i periferna neuropatija, koja uključuje simptome poput trnaca, boli i slabosti u zahvaćenim područjima.
Neurološke posljedice lajmske bolesti, odnosno kronična zahvaćenost središnjeg i perifernog živčanog sustava mogu dovesti do dugotrajnih kognitivnih i emocionalnih poremećaja.
Kako se dijagnosticira lajmska bolest?
Dijagnoza lajmske bolesti postavlja se prvenstveno na osnovi kliničke slike, odnosno prisutnosti migrirajućeg eritema. U ranom stadiju, laboratorijsko testiranje na prisutnost protutijela obično nije potrebno.
Kada migrirajući eritem nije prisutan ili postoji sumnja na prošireni oblik bolesti, dijagnoza lajmske bolesti potvrđuje se serološkim testiranjem.
Serološko testiranje na lajmsku bolest temelji se na određivanju IgG i IgM protutijela na B. burgdorferi iz uzorka krvi.
Kako se lajmska bolest liječi?
Lajmska bolest se uspješno liječi primjenom antibiotika, najčešće doksiciklina. Pravovremeno liječenje značajno smanjuje rizik od razvoja komplikacija.
Koje su posljedice lajmske bolesti?
Ako se lajmska bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih komplikacija i trajnih posljedica. Bakterija Borrelia burgdorferi može zahvatiti zglobove, živčani sustav, srce i kožu, što može rezultirati kroničnim artritisom, neuroboreliozom, karditisom i kroničnim kožnim promjenama.
Nadalje, unatoč odgovarajućem antibiotskom liječenju, moguć je razvoj tzv. post-lajmskog sindroma koji se očituje nespecifičnim simptomima poput dugotrajnog umora, bolova u mišićno-koštanom sustavu, te kognitivnim poteškoćama (teškoće s razmišljanjem i pamćenjem), koji mogu potrajati mjesecima nakon završetka liječenja.
Što učiniti nakon ugriza krpelja?
Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Kada primijetite krpelja na koži važno ga je što prije ukloniti. Što je krpelj duže pričvršćen, veći je rizik od infekcije. Krpelja uklonite s pomoću tanke pincete, zahvaćajući ga što bliže koži.
Kako spriječiti lajmsku bolest?
Najvažnija mjera prevencije lajmske bolesti je izbjegavanje ugriza krpelja. Stoga se tijekom boravka u prirodi preporučuje pridržavati sljedećih preventivnih mjera:
- nošenje prikladne odjeće i obuće (dugi rukavi, duge nogavice uvučene u čarape, zatvorena obuća, šeširi ili druga pokrivala za glavu)
- izbjegavajte pretjeran kontakt kože ili odjevnih predmeta sa šumskim raslinjem
- primjenjujte repelente (za odbijanje krpelja)
- nakon povratka iz prirode presvucite odjeću, otuširajte se i pažljivo pregledajte cijelo tijelo
Zaključno, lajmska bolest (lajmska borelioza) daleko je najčešća zarazna bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj. Iako se u većini slučajeva uspješno liječi antibioticima, pravodobno prepoznavanje bolesti i rano započinjanje liječenja ključni su za sprječavanje razvoja ozbiljnih komplikacija i trajnih posljedica.
