Lisičja trakavica (Echinococcus multilocularis) je parazit koji uzrokuje alveolarnu ehinokokozu, rijetku, ali vrlo opasnu parazitarnu bolest u čovjeka.
Alveolarna ehinokokoza je sporo napredujuća bolest kroničnog tijeka koja najčešće ne uzrokuje simptome dugi niz godina.
U današnjem članku pročitajte sve o lisičjoj trakavici – što je, kako se prenosi, koji su simptomi, kako se dijagnosticira i liječi, te kako se možete zaštititi.
Što je lisičja trakavica?
Lisičja trakavica (lat. Echinococcus multilocularis) je opasan parazit koji nastanjuje probavni sustav divljih životinja, ponajprije lisica. Uzročnik je alveolarne ehinokokoze, parazitarne bolesti kod čovjeka.
Što je alveolarna ehinokokoza?
Alveolarna ehinokokoza, poznata i kao alveolarna hidatidoza, je rijetka, no vrlo ozbiljna parazitarna bolest koju uzrokuje ličinka lisičje trakavice Echinococcus multilocularis.
Ograničena je isključivo na sjevernu hemisferu, uključujući područje Europe, Azije i Sjeverne Amerike.
Najčešći nositelji (domaćini) su lisice, posebno crvene lisice. No, mogu biti vukovi, divlji zlatni čagljevi, domaći psi te rjeđe mačke.
Bolest najčešće zahvaća jetru, no može zahvatiti i druge organe poput pluća, mozga, slezene, mišića te kostiju.
Alveolarna ehinokokoza je obilježena stvaranjem nakupina sitnih grozdastih cisti ispunjenih tekućinom koje urastaju u tkivo jetre, postupno rastu i šire se u okolna tkiva i organe.
Zbog invazivnog načina rasta i sposobnosti širenja, alveolarna ehinokokoza ponaša se slično malignoj (zloćudnoj) bolesti, što može otežati postavljanje dijagnoze.
Kako se prenosi lisičja trakavica?
Alveolarna ehinokokoza je zoonoza, bolest koja se prenosi sa životinja na čovjeka. Do infekcije lisičjom trakavicom dolazi slučajno, unosom jajašaca parazita koja se nalaze u izmetu zaraženih životinja u organizam.
Do zaraze čovjeka lisičjom trakavicom najčešće dolazi uslijed konzumacije hrane (neopranog svježeg šumskog voća, samoniklog bilja, gljiva, povrća) ili vode onečišćene jajašcima E. multilocularis. Nadalje, čovjek se može zaraziti i kontaktom sa zemljom onečišćenom izmetom lisica ili drugih zaraženih životinja, kao i neodgovarajućom higijenom ruku nakon rada u vrtu ili šumi.
Zaraza čovjeka lisičjom trakavicom moguća je i nakon kontakta sa zaraženim psima koji mogu na dlaci ili šapama prenijeti jajašca iz okoliša.
Važno je naglasiti da se lisičja trakavica ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Životni ciklus lisičje trakavice
Životni ciklus lisičje trakavice sastoji se od konačnog i prijelaznog nositelja, te čovjeka kao slučajnog domaćina. Glavni nositelji (domaćini) lisičje trakavice su ponajprije crvene lisice, u čijem tankom crijevu živi odrasli oblik parazita.
Prijelazni domaćini su najčešće mali glodavci, poput poljske voluharice, u kojima se razvija ličinački (larvalni) oblik parazita. Čovjek nije prirodni domaćin, već se slučajno zarazi unosom golim okom nevidljivih jajašaca parazita iz kontaminiranog okoliša. Oko pet dana nakon unosa jajašaca, razvijaju se ličinke.
Jajašca lisičje trakavice vrlo su otporna na sve okolišne uvjete, uključujući smrzavanje, i mogu preživjeti do dvije godine na tlu.
Simptomi lisičje trakavice
Inkubacija, odnosno vremensko razdoblje od ulaska parazita u organizam do pojave simptoma bolesti može biti od 5 do 15 godina. Simptomi lisičje trakavice su uglavnom nespecifični, te ovise o lokalizaciji te proširenosti bolesti.
- bol u gornjem desnom dijelu trbuha
- opstruktivna žutica (kolestatska žutica)
- povećanje jetre
- umor
- malaksalost
- vrućica
- gubitak tjelesne težine
- anemija
- dispneja (kod zahvaćanja pluća)
- neurološki ispadi (kod zahvaćanja mozga) i dr.
Kako se dijagnosticira lisičja trakavica?
Lisičja trakavica, odnosno alveolarna ehinokokoza, dijagnosticira se na osnovi anamneze, kliničkog pregleda, te slikovnih i laboratorijskih pretraga.
- ultrazvuk abdomena
- računalna tomografija (CT)
- magnetska rezonancija (MR)
- serološke pretrage kojima se dokazuju protutijela na Echinococcus multilocularis
S obzirom na to da promjene u jetri mogu oponašati cirozu ili karcinom jetre, dijagnosticiranje alveolarne ehinokokoze može biti izazovno te zahtijeva detaljnu dijagnostičku obradu.
Kako se lisičja trakavica liječi?
Alveolarna ehinokokoza je potencijalno smrtonosna bolest ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme. Liječenje se provodi kirurškom ekscizijom, odnosno kirurškim odstranjenjem parazitskog tkiva, i/ili doživotnom antiparazitskom terapijom, najčešće albendazolom.
Koliko je lisičja trakavica opasna?
Alveolarna ehinokokoza premda rijetka, jedna je od najopasnijih zoonoza na svijetu. Smrtnost iznosi 50 % do 60 %, a u neliječenih do 90 % u periodu od 10 do 15 godina nakon dijagnoze.
Glavni uzroci smrti su zatajenje jetre, komplikacije nakon operacije jetre, zahvaćenost mozga, septički šok te krvarenje iz probavnog sustava.
Rana dijagnoza i pravodobno liječenje značajno poboljšavaju prognozu.
Je li lisičja trakavica prisutna u Hrvatskoj?
Da, lisičja trakavica je potvrđena u Hrvatskoj. Najveća učestalost ove bolesti zabilježena je u području Bjelovarsko-bilogorske županije.
Iako je lisičja trakavica prisutna tijekom cijele godine, rizik od zaraze može biti veći tijekom ljeta i rane jeseni zbog češćeg boravka u prirodi te konzumacije svježeg šumskog voća, gljiva i samoniklog bilja koje može biti onečišćeno jajašcima parazita.
Kako spriječiti zarazu lisičjom trakavicom?
Kako bi spriječili zarazu lisičjom trakavicom preporučuje se pridržavati osnovnih mjera prevencije.
- redovno i temeljito pranje ruku vodom i sapunom, posebno nakon kontakta sa životinjama, zemljom, te nakon rada u vrtu ili šumi
- temeljito oprati šumsko voće, gljive i povrće prije konzumacije
- redovito provoditi dehelmintizaciju pasa i mačaka prema preporuci veterinara
- izbjegavanje hranjenja domaćih pasa iznutricama divljih životinja
- ograđivanje dvorišta s ciljem sprječavanja pristupa divljih životinja
Zaključno, lisičja trakavica je opasan parazit koji može uzrokovati alveolarnu ehinokokozu, ozbiljnu parazitarnu zoonozu. Do pojave prvih simptoma može proći i do petnaest godina, zbog čega bolest dugo vremena može ostati neprepoznata. Pravodobna dijagnoza, odgovarajuće liječenje i pridržavanje preventivnih mjera ključni su za uspješno suzbijanje bolesti.
Literatura:
1. Jurišić A. Infekcija uzrokovana parazitom Echinococcus multilocularis u Hrvatskoj, zemljama u okruženju i jugoistočnoj Europi
2. Sindičić M. Alveolarna ehinokokoza – širenje invazije ili do sada nedijagnosticirana zoonoza?
