Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama, pridonose zdravstvenoj dobrobiti organizma. Najčešći probiotici koji se upotrebljavaju sadrže sojeve koji pripadaju različitim vrstama rodova bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium te kvasce roda Saccharomyces.
Spomenuti mikroorganizmi koriste se u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda i posjeduju GRAS (engl. Generally Recognized As Safe) status, odnosno prepoznati su kao sigurni za upotrebu.
Što su probiotici?
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organisation, WHO) probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama, imaju pozitivan učinak na zdravlje organizma.
Probiotici mogu biti prisutni u hrani, različitim kategorijama hrane za specifične skupine (početna i prijelazna hrana za dojenčad, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana, hrana za posebne medicinske potrebe), dodatcima prehrani ili mogu biti registrirani kao lijekovi.
U Hrvatskoj su probiotici na tržištu uglavnom prisutni kao dodatci prehrani te nešto rjeđe kao hrana za posebne medicinske potrebe (primjerice proljev).
Najčešći probiotici koji se upotrebljavaju sadrže sojeve različitih vrsta rodova Lactobacillus i Bifidobacterium kojima se pripisuju mnoge dobrobiti.
Probiotici vs. prebiotici – koja je razlika?
Kao što smo prethodno spomenuli, probiotici su živi mikroorganizmi koji pridonose zdravlju domaćina kada se primijene u adekvatnim količinama. Prebiotici su selektivno fermentirani sastojci ugljikohidrata koji uzrokuju specifične promjene u sastavu i/ili aktivnosti mikrobiote probavnog sustava te tako doprinose zdravlju domaćina.
Mikrobiota/mikrobiom čovjeka
Tijekom evolucije, mikroorganizmi su razvili intimne odnose s ljudima nastanjujući različita tjelesna okruženja. Mikrobiota jest raznolika zajednica mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica i parazita) koji žive u unutrašnjosti ili na vanjskoj površini ljudskog tijela, dok pod pojmom mikrobiom podrazumijevamo cjelokupni genetski materijal tih mikroorganizama.
Mikrobiota probavnog sustava
Fiziološka mikrobiota čovjeka vrlo je raznolika, a broj i vrsta mikroorganizama jako varira ovisno o dijelu tijela. Najgušće naseljena mikroorganizmima su crijeva čovjeka, no velik broj mikroorganizama nastanjuje i druge organske sustave, uključujući kožu, rodnicu, usnu šupljinu te ostatak probavnog sustava.
Svaki čovjek posjeduje jedinstvenu mikrobiotu i mikrobiom.
Čimbenici koji utječu na sastav mikrobiote:
- geografsko podneblje
- životna dob
- način porođaja i prehrana dojenčeta
- stres
- prehrana
Zdravstvene dobrobiti probiotika
PROBIOTICI ZA ODRASLE – preporuke za primjenu probiotika u odrasloj populaciji
Probiotici i probavni sustav
1. liječenje akutnog proljeva
Prema istraživanjima, primjena probiotika u kombinaciji s rehidracijskom terapijom može ublažiti simptome i skratiti trajanje bolesti.
2. sprječavanje putničkog proljeva
Probiotici su učinkoviti u prevenciji putničkog proljeva. S terapijom probioticima je najbolje započeti nekoliko dana prije odlaska na put i nastaviti do povratka s puta.
3. sprječavanje radijacijskog enteritisa
Terapija probioticima započinje prvim danom radioterapije (zračenja) i može rezultirati smanjenom učestalošću i intenzitetom proljeva.
4. sprječavanje proljeva tijekom uzimanja antibiotske terapije
Za prevenciju proljeva uzrokovanog antibioticima, s primjenom probiotika potrebno je započeti 0 – 48 sati nakon početka primjene antibiotika te nastaviti 0 – 7 dana nakon završetka antibiotske terapije.
Probiotici uz antibiotik korisni su za obnovu crijevne flore.
5. sprječavanje proljeva uzrokovanog Clostridium difficile (bolnički uvjeti)
Probiotici su najvjerojatnije učinkoviti u prevenciji proljeva uzrokovanog C. difficile ako se s njihovom primjenom započne 1 – 2 dana nakon početka antibiotske terapije.
6. liječenje konstipacije
U liječenju konstipacije preporučuju se promjene obrazaca prehrane, dovoljan unos tekućine i prehrambenih vlakana (uključujući prebiotike) te po potrebi, laksativi. Probiotici su možda učinkoviti kod funkcionalne konstipacije odraslih. Terapija probioticima obično traje 2 – 12 tjedana.
7. liječenje infekcije s Helicobacter pylori
Probiotici se preporučuju kao dopuna eradikacijskoj terapiji za H. pylori. Probiotici sami ne mogu dovesti do eradikacije H. pylori, no mogu ublažiti simptome (nuspojave) eradikacijske terapije (proljev, povraćanje, gubitak apetita, poremećaj okusa, nadutost i konstipaciju).
8. ublažavanje simptoma iritabilnog crijeva
Velik broj studija pokazao je povoljan učinak probiotika na poboljšanje simptoma iritabilnog crijeva (kvalitete života, boli u trbuhu, flatulencije, nadutosti, konzistencije/učestalosti stolice). Primjena probiotika u pacijenata oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva je sigurna i ne izaziva značajne nuspojave.
Prema dosadašnjim istraživanjima, najbolji probiotici za iritabilni kolon sadrže mješavinu vrsta rodova Lactobacillus i Bifidobacterium.
9. liječenje ulceroznog kolitisa
Probiotici se mogu koristiti kao pomoćna terapija (uz standardnu terapiju) u pacijenata oboljelih od ulceroznog kolitisa, pri čemu ublažavaju simptome bolesti i doprinose postizanju i održavanju remisije (stanje odsutnost aktivnosti bolesti ili prolazno popuštanje nekih simptoma).
Probiotici i mokraćno – spolni sustav
1. liječenje bakterijske vaginoze
Za liječenje bakterijske vaginoze probiotici se koriste samostalno ili u kombinaciji s antibiotikom.
2. liječenje vulvovaginalne kandidijaze
Probiotici se mogu koristiti kao pomoćna terapija u svrhu poboljšanja učinka antimikotika (lijekova protiv gljivica). Primjenjuju se prije, za vrijeme ili nakon terapije antimikoticima.
Kvalitetni probiotici za intimno zdravlje žene trebali bi sadržavati neke od navedenih sojeva: Lactobacillus rhamnosus GR1 u kombinaciji Lactobacillus reuteri RC14 (za liječenje bakterijske vaginoze i vulvovaginalne kandidijaze) ili samo Lactobacillus acidophilus (za liječenje bakterijske vaginoze).
Hrana kao izvor probiotika
Tradicionalni fermentirani mliječni proizvodi koriste se od davnina zbog ugodnog okusa i duže trajnosti, ali i zbog blagotvornog učinka na zdravlje. Neki od proizvoda koji se često koriste u prehrani su jogurt, kefir, kiselo mlijeko, skyr i dr.
Premda je većina hrane koja sadrži probiotike mliječnog podrijetla, isti se nalaze i u drugim fermentiranim namirnicama poput kiselog kupusa, krastavaca, kao i u fermentiranom voću i povrću (ananas, marelica, cikla, masline, paprika i dr.).
Dodatci prehrani i lijekovi kao izvor probiotika
Proizvodi koji sadrže probiotike u većem su broju registrirani kao dodatci prehrani i kao takvi su regulirani Zakonom o hrani. Međutim, zbog manjkave regulacije, značajne su razlike u kvaliteti između proizvoda, a koliko će proizvod biti u skladu s farmaceutskim standardima, ovisi o proizvođaču.
Nažalost, na tržištu se često mogu pronaći proizvodi čiji se stvarni sadržaj ili koncentracije sojeva mikroorganizama razlikuju od onih navedenih na deklaracijama. Također, značajan problem predstavljaju i znanstveno neutemeljene tvrdnje o učincima probiotika prisutne na deklaracijama mnogih proizvoda. Znatno je manji broj proizvoda koji sadrže probiotike registrirano kao lijek u bezreceptnom režimu, a isti su regulirani Zakonom o lijekovima. Da bi isti dospjeli na tržište, potrebno je zadovoljiti čitav niz kriterija.
Kako odabrati najbolji probiotik?
Osim vrlo varijabilne kvalitete proizvoda dostupnih na tržištu, pravilan odabir probiotika značajno otežava nepostojanje jasnih smjernica o njihovoj primjeni, kao i činjenica da su nedovoljni dokazi koji podupiru njihovu učinkovitost (učinkovitost pojedinih vrsta/sojeva probiotika ili njihovih kombinacija) u pojedinim indikacijama.
Jesu li probiotici sigurni za upotrebu?
Mnoga istraživanja pokazala su niz pozitivnih učinaka probiotika na zdravlje ljudskog organizma.
Međutim, premda primjena probiotika može biti od pomoći, preporučujemo da se prije upotrebe istih posavjetujete s izabranim liječnikom, budući da su potrebne daljnje studije u svrhu procjene njihove učinkovitosti u liječenju raznih bolesti i stanja te procjeni sigurnosti njihove upotrebe.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Probiotics
2. Harvard Health Publishing. Understanding the health benefits of taking probiotics
3. World Gastroenterology Organisation. Probiotics and prebiotics
4. International Probiotics Association. Are probiotics safe?
5. Hrčak. Preporuke o primjeni probiotika u ljekarničkoj praksi
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
