Šarlah jest akutna osipna dječja zarazna bolest uzrokovana streptokokom skupine A.
Bolest je poznata i pod nazivom scarlatina (prema engl. scarlet fever), budući da je obilježena pojavom crvenog osipa, crvenih linija na kožnim pregibima, crvenila u predjelu obraza te tzv. jagodastog jezika.
Šarlah je bolest dječje dobi, no obično se ne pojavljuje prije četvrte godine života.
Što je šarlah?
Šarlah ili scarlatina jest osipna dječja zarazna bolest uzrokovana beta – hemolitičkim streptokokom skupine A, koji je ujedno najčešći bakterijski uzročnik akutne upale ždrijela (gnojne angine).
Obično se javlja u djece predškolske i školske dobi. Ponekad u manjim epidemijama, najčešće u jesen.
Kako se šarlah prenosi?
Izvor bolesti jest isključivo čovjek. Put prijenosa strepotokoka dominantno je kapljični (kihanje, kašljanje, govor), dok su drugi oblici širenja infekcije (putem konzumiranja kontaminirane hrane ili dodira s kontaminiramim predmetima) znatno rjeđi. Budući da se prenosi bliskim kontaktom s oboljelom osobom ili kliconošom (nositelj uzročnika, bez kliničkih znakova bolesti), bolest se češće javlja među djecom u kolektivima poput dječjeg vrtića i škole. Šarlah se može preboljeti više puta.
Kako prepoznati šarlah kod djece?
Inkubacija, odnosno vremensko razdoblje od ulaska uzročnika bolesti, u ovom slučaju beta – hemolitičkog streptokoka skupine A u organizam, do pojave simptoma bolesti, traje 3 do 5 dana.
Šarlah kod djece uglavnom započinje općim simptomima:
- povišena tjelesna temperatura
- grlobolja
- povraćanje
- bolovi u trbuhu
- glavobolja
- bolovi u mišićima
Nakon početnog stadija, razvija se osip koji najprije zahvaća vrat, trup i ekstremitete (osobito unutarnje dijelove nadlaktica, pazuha, prepone), dok su dlanovi i tabani obično pošteđeni.
Osip je crven, sitnotočkast, nalik na „brusni papir“, a mogu se pojaviti i sitna točkasta krvarenja.
Koža prekrivena osipom je suha i hrapava, a osip prilikom pritiska blijedi. Često se pojavljuju crvene linije na kožnim pregibima (vrat, pazušne jame, laktovi, koljena). Obrazi su crveni, a područje oko usta blijedo. Uz pojavu osipa, jezik koji je do tada bio obložen bijelim naslagama, poprima tzv. jagodast izgled. Nakon 5 do 7 dana osip nestaje, a koža se počinje ljuštiti (perutati), što može trajati nekoliko tjedana.
Primijetite li bilo koji od navedenih simptoma/znakova šarlaha, obavijestite izabranog liječnika te kolektiv kako bi se provela daljnja postupanja u skladu s preporukama epidemiološke službe te preveniralo daljnje širenje bolesti.
Mogu li odrasli dobiti šarlah?
Šarlah je uglavnom bolest dječje dobi, međutim može se pojaviti i kod odraslih, no znatno rjeđe.
Odrasle osobe u pravilu ne obolijevaju od šarlaha, međutim mogu biti nositelji streptokokne infekcije. Drugim riječima, odrasle osobe koje u ždrijelu nose beta – hemolitički strepotokok grupe A, mogu biti izvor zaraze za djecu.
Kako se postavlja dijagnoza šarlaha?
Dijagnoza šarlaha postavlja se na temelju anamneze, fizikalnog pregleda, krvnih laboratorijskih pretraga, te mikrobiološke analize brisa ždrijela ili brzim antigenskim testovima.
Koliko traje zaraza?
Zaraznost djeteta prestaje 24 do 48 sati nakon primjene odgovarajućeg liječenja. Stoga, potrebno je odmah nakon postavljanja dijagnoze započeti s provedbom terapije.
Kako se šarlah liječi?
Liječenje šarlaha provodi se antibioticima (obično penicilinom tijekom 10 dana), čime se sprječavaju komplikacije i širenje šarlaha na drugu djecu i članove obitelji.
Uz primjenu antibiotske terapije preporučuje se mirovanje, održavanje odgovarajuće tjelesne temperature te adekvatan unos tekućine.
U svrhu prevencije šarlaha potrebno je provoditi higijenske mjere (pranje ruku osobito nakon kihanja, kašljanja te brisanja nosa), izbjegavati kontakt sa zaraženim osobama te izolirati oboljelu djecu iz kolektiva. Protiv šarlaha ne postoji cjepivo.
Šarlah – koje su posljedice?
Neprepoznat i neliječen šarlah povezuje se s brojnim komplikacijama, međutim one su nasreću rijetke.
Neke od mogućih komplikacija navodimo u nastavku:
- upala sinusa
- upala uha
- upala moždanih ovojnica
- akutna reumatska vrućica
- akutni glomerulonefritis (akutna upala bubrega)
Literatura:
1. Kalenić S. i surad. Medicinska mikrobiologija
2. Cleveland Clinic. Scarlet fever
3. Mayo Clinic. Scarlet fever – symptoms and causes
4. HZJZ. Najčešće bolesti školske djece
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.