Sindrom iznenadne dojenačke smrti (engl. Sudden infant death syndrome, SIDS) podrazumijeva iznenadnu smrt u prethodno zdravog dojenčeta.
Najčešće se pojavljuje između 2. i 4. mjeseca života dojenčeta.
Do iznenadne smrti uobičajeno dolazi za vrijeme spavanja, zbog čega je poznat i pod nazivom „smrt u kolijevci“.
Što je to SIDS?
Sindrom iznenadne dojenačke smrti, u narodu poznat kao „smrt u kolijevci“, označava iznenadnu smrt u prethodno zdravog dojenčeta.
Obično se pojavljuje u naizgled zdrave dojenčadi do godine dana, najčešće između 2. i 4. mjeseca života.
Dijagnoza sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS) postavlja se tek nakon provedbe obdukcije.
Zašto nastaje SIDS?
Točan uzrok nastanka sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS) nije poznat. Međutim, smatra se da SIDS nastaje međudjelovanjem mnogobrojnih čimbenika.
Iznenadna smrt dojenčeta izrazito je težak događaj na koji vas nitko ne može pripremiti. No, važno je upoznati se s rizičnim i protektivnim čimbenicima za nastanak ovoga sindroma.
Rizični čimbenici za nastanak sindroma iznenadne dojenačke smrti
1. spavanje na boku te trbuhu
Spavanje dojenčeta na boku te u potrbušnom položaju, povezano je s povećanim rizikom za nastanak sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS).
Točan mehanizam nije u potpunosti jasan, no smatra se da u potrbušnom položaju lakše dolazi do gušenja zbog suprimiranih mehanizama pobuđivanja u životno ugrožavajućim situacijama.
Stoga se roditeljima i ostalim skrbnicima, obavezno savjetuje položiti dojenče na leđa prilikom stavljanja na spavanje.
2. izloženost duhanskom dimu i opojnim drogama
Izlaganje djeteta duhanskom dimu prije i nakon rođenja povezuje se s povećanim rizikom za nastanak SIDS – a.
3. spavanje u istom krevetu
Spavanje u istom krevetu s dojenčetom povećava rizik za nastanak SIDS – a.
Roditeljima koji žele biti što bliže djetetu, savjetuje se da za spavanje dojenčeta koriste zasebnu površinu, odnosno prilagođene krevetiće koji se mogu staviti uz roditeljski krevet.
Nadalje, podloga za spavanje neka bude čvrsta i posebno prilagođena dječjem krevetiću.
Iz kolijevke uklonite mekane predmete poput jastuka, pokrivača, deka te igračaka.
4. pregrijavanje
Pregrijavanje dojenčeta može nastati uslijed djelovanja unutarnjih (infekcije) ili vanjskih čimbenika (povećana temperatura prostora u kojem dojenče boravi, pretoplo obučeno ili previše pokriveno dojenče).
Kako bi zaštitili dojenče od pregrijavanja, prilikom stavljanja na spavanje, izbjegavajte prekomjerno zamatanje te prekrivanje glave/lica dojenčeta.
Osim pregrijanog, važno je izbjegavati i pretjerano hladan okoliš.
Pri optimalnoj sobnoj temperaturi (oko 24 oC) dojenče je dovoljno obući u laganu pamučnu odjeću te pokriti laganih pokrivačem do pola prsiju.
5. prijevremeni porođaj
Nedonoščad te dojenčad male porođajne mase predstavljaju osobite rizične skupine za nastanak sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS).
Protektivni (zaštitni) čimbenici za nastanak sindroma iznenadne dojenačke smrti
1. dojenje
Istraživanja su pokazala da je dojenje majčinim mlijekom značajan protektivni čimbenik za SIDS, a zaštitni učinak se povećava s duljinom trajanja dojenja.
2. duda varalica
Premda mehanizam zaštite ostaje nerazjašnjen, upotreba duda varalica ima snažan protektivni učinak.
Međutim, kako ne bi došlo do ometanja samog početka dojenja, preporučuje se dudu uvesti tek nakon kvalitetnog uspostavljanja dojenja.
U dojenčadi koja se hrani izdojenim majčinim mlijekom ili se dohranjuje, duda se može uvesti u bilo kojem trenutku. Ako dojenče ne prihvati dobro dudu, ne treba je forsirati.
3. zajednička soba
Za dojenče je najsigurnije spavati u sobi s roditeljima, no na zasebnoj, čvrstoj površini.
Literatura:
1. Mayo Clinic. Sudden infant death syndrome
2. HZJZ. Dojenačke smrti u Hrvatskoj
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
