Spavanje beba i male djece dinamičan je i promjenjiv proces koji se razvija usporedo s neurološkim sazrijevanjem. Tijekom prve dvije godine života, djetetovi obrasci spavanja prolaze kroz razne faze. Jedna od najčešćih i najintenzivnijih jesu takozvane – regresije sna.
Unatoč nazivu, regresija sna beba zapravo ne predstavlja ništa negativno, već privremenu promjenu o obrascu spavanja povezanu s razvojnim skokovima i drugim promjenama kroz koje dijete prolazi. U tom smislu, naziv progresija sna preciznije opisuje podlogu ovog fenomena.
U današnjem članku pročitajte sve o regresijama sna, uključujući smjernice za podršku tijekom ovog izazovnog razdoblja za djecu, kao i roditelje.
Što je regresija sna kod beba?
Regresija sna definirana je kao privremena promjena u trajanju, kontinuitetu i kvaliteti spavanja bebe ili malog djeteta, koja se pojavljuje u razdobljima intenzivnog razvoja. Najčešće je povezana s:
- neurološkim sazrijevanjem
- razvojem motoričkih vještina
- kognitivnim i emocionalnim promjenama
- povećanom sviješću o okolini i odnosima
Koliko traje regresija sna?
Trajanje regresije sna kod beba varira, najčešće između 2 i 6 tjedana, uz individualne razlike ovisno o temperamentu djeteta, obiteljskom okruženju i razini roditeljske podrške koju dijete ima.
Znakovi regresije sna
Najčešći znakovi koji upućuju na regresiju sna uključuju:
- učestalija noćna buđenja kod beba ili male djece koja su prethodno spavala dulje intervale
- skraćivanje ili nepravilnost dnevnih spavanja
- otežano uspavljivanje i povećana potreba za roditeljskom prisutnošću
- razdražljivost i poteškoće u samoregulaciji između ciklusa sna
Dobno specifične regresije sna
Regresija sna oko 4. mjeseca
Prva i razvojno najznačajnija regresija sna javlja se oko četvrtog mjeseca života. U tom razdoblju dolazi do trajnog prijelaza iz neonatalnog obrasca spavanja u zreliju strukturu sna, s jasnije diferenciranim fazama laganog i dubokog sna.
Posljedica toga su češća mikrobuđenja između ciklusa sna. Budući da bebe u toj dobi još nemaju razvijene vještine samoregulacije, ponovno uspavljivanje često zahtijeva roditeljsku pomoć.
Regresija sna oko 6. mjeseca
Oko šestog mjeseca života san se može poremetiti zbog kombinacije motoričkog razvoja (okretanje, oslanjanje na ruke), uvođenja dohrane, nicanja zubi te promjena u strukturi dnevnih spavanja.
Ove promjene mogu rezultirati češćim noćnim buđenjima i kraćim dnevnim spavanjima.
Regresija sna između 8. i 10. mjeseca
Ovo razdoblje obilježeno je intenzivnim motoričkim napretkom (puzanje, ustajanje) te pojavom separacijske anksioznosti koja uvelike utječe na spavanje.
Povećana svijest o roditeljskoj odsutnosti često se manifestira kroz otpor prema uspavljivanju i učestalija noćna buđenja.
Regresija sna oko 12. mjeseca
U ovoj dobi često se javlja tzv. lažna tranzicija prema jednom dnevnom spavanju. Iako neka djeca pokazuju znakove spremnosti, većina još uvijek fiziološki treba dva dnevna odmora.
Prerano smanjenje dnevnog sna može dovesti do pretjeranog umora i češćih noćnih buđenja.
Važno je pratiti bebine znakove spremnosti koji pokazuju da može spavati samo jednom tijekom dana. Između ostalog, u ovoj dobi većina beba prohodava, hoda uz namještaj i diže se na noge – veliki motorički skokovi.
Regresija sna oko 18. mjeseca
Razdoblje obilježeno intenzivnim emocionalnim razvojem, jačanjem volje i testiranjem granica. Djeca još nemaju zrele mehanizme emocionalne regulacije, što se može odraziti na produljeno uspavljivanje i noćna buđenja uz plakanje.
Regresija sna oko 24. mjeseca
U drugoj godini života dolazi do značajnog kognitivnog i jezičnog razvoja. Pojava mašte, snova i noćnih strahova može dodatno utjecati na kvalitetu sna.
U ovom periodu može se pojaviti i otpor prilikom odlaska na dnevno spavanje i iako mnogi roditelji često razmatraju ukidanje dnevnog spavanja, kod većine djece potreba za dnevnim odmorom i dalje postoji.
Smjernice za podršku tijekom regresije sna
Kako tijekom regresije sna ne biste potpuno „izgubili glavu“, zaista je važno staviti naglasak i na vlastiti odmor i ako imate od koga, tražiti pomoć u ovom zahtjevnom periodu.
Nadalje, pokušajte zadržati djetetovu rutinu, budući da će mu to pružiti osjećaj mira i sigurnosti u izazovnom periodu. Ako ste planirali neke velike promjene, pokušajte ih malo odgoditi. Ovo je period u kojemu je važno biti prilagodljiv i djetetu pružiti puno topline i bliskosti.
S druge strane, tijekom regresije sna nije svaki dan djetetu jednako izazovan. Na dane kad je dobre volje i suradljivo, pokušaj zadržati i vježbati rutine koje ste do sad uspostavili, što uključuje i način na koji se beba uspavljuje.
Na dane kad dijete ne surađuje, dovoljno je samo probati i ako ne ide – odustati i pružiti djetetu ono što traži. Cilj je biti tu za sve potrebe, a istovremeno pokušati ne zaboraviti do sad utabane rutine kako ne bi pale u zaborav nakon regresije.
Zaključno, kad god možete, podsjetite se da su ovo razvojno očekivane faze koje su prolazne. Prepoznavanje regresije sna kod beba kao fiziološke i prolazne može značajno smanjiti roditeljsku anksioznost i spriječiti nepotrebne intervencije.
Autor: Tena Skalicki Vukoša, certificirani edukator za spavanje djece 0 – 3 godina starosti
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
