Početak dohrane poseban je događaj za roditelje, no i za dojenče. S uvođenjem dohrane, vaša beba ulazi u novi, čaroban svijet okusa, mirisa, boja i tekstura. Dohrana je, kako i sam naziv govori, dodatak osnovnoj prehrani – majčinom mlijeku, dojenačkom mliječnom pripravku ili njihovoj kombinaciji.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jest isključivo dojenje do navršenih 6 mjeseci života, a zatim nastavak dojenja uz postupno uvođenje dohrane bebi sve do navršene druge godine života, a ako majka i dijete žele, i duže.
Dojenje i nadohrana
Majčino mlijeko jedinstvena je i nezamjenjiva hrana za dojenče i sadrži sve potrebne sastojke za optimalan rast i razvoj djeteta tijekom prvih šest mjeseci života.
Premda je dojenje idealan i najprirodniji oblik prehrane dojenčeta, postoje situacije kada se dojenje ne preporučuje. Jedna od njih je narušeno zdravlje majke, kao i poremećaji koji otežavaju ili onemogućavaju dojenje (neodgovarajuća anatomija dojki, nedostatno razvijeno žljezdano tkivo dojki, mastitis i dr.). Tada, odlična alternativa je nadohrana, odnosno adaptirano mlijeko ili dojenački mliječni pripravak.
Dojenački mliječni pripravci, dojenačke mliječne formule su posebni pripravci, sastavom nalik majčinom mlijeku, kako bi dojenčetu omogućili sve hranjive tvari neophodne za njegov rast i razvoj.
Kada započeti s dohranom?
Isključiva mliječna prehrana, bilo da se radi o majčinom mlijeku ili dojenačkom mliječnom pripravku, nakon šestog mjeseca života dojenčeta više ne zadovoljava sve prehrambene i energetske potrebe djeteta, zbog čega ju je potrebno nadopuniti.
Dohrana, poznata i kao komplementarna prehrana, podrazumijeva postupno uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta u svrhu obogaćivanja do tada osnovne prehrane – majčinog mlijeka i/ili dojenačke mliječne formule.
Sukladno smjernicama, idealan početak uvođenja dohrane zdravog dojenčeta jest između četvrtog i šestog mjeseca djetetova života, budući da je to razdoblje u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje novih, nemliječnih namirnica.
Svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete. Stoga, kako bi bili sigurni da je vaša beba spremna na uvođenje dohrane pomno je promatrajte. Naime, neka dojenčad jasno pokazuje spremnost za uvođenjem dohrane već s navršena četiri mjeseca života, mljackajući te pružajući ruke prema hrani koju konzumiraju roditelji i ostatak obitelji. Druga dojenčad pak, tijekom ovog razdoblja, ostaje ravnodušna i nezainteresirana.
Uvođenje dohrane i dojenje
Početak dohrane nikako ne znači prestanak dojenja. Dohrana uz dojenje na zahtjev najbolji je izbor i omogućuje lakši prijelaz s isključivo mliječne prehrane na raznoliku prehranu svojstvenu čovjeku.
Kako započeti s uvođenjem dohrane?
Prilikom planiranja prehrane za dojenče, važno je da plan prehrane prilagodite svojim navikama.
Uvođenje novih, nemliječnih namirnica treba biti postupno, odnosno nove namirnice je potrebno uvoditi jednu po jednu, te posluživati u obliku i količini primjerenoj djetetovoj dobi.
U početku, novu je namirnicu najbolje dati u manjoj količini i obliku koji je djetetu već poznat. Drugim riječima, budući da je riječ o prijelaznom razdoblju između uzimanja tekuće i krute hrane, započnite s pripremom obroka u tekuće – kašastom obliku, a s vremenom povećavajte količinu i konzistenciju hrane. Od sedmog do devetog mjeseca, kašice neka budu gušće konzistencije (poput pirea od voća i povrća ili mesa i ribe). Nakon desetog mjeseca djetetova života važno je posluživati gušće kašice s izraženijom teksturom (poput riže, krupice i slično).
Kako bi bili sigurni da vaše dijete određenu namirnicu dobro podnosi, između novih namirnica neka bude razmak od nekoliko dana. To se posebno odnosi na namirnice s alergenim potencijalom, poput kravljeg mlijeka, soje, kikirikija, lješnjaka, jagoda i glutena, kako bi se uočile negativne reakcije.
Nadalje, u pripremljenu hranu nemojte dodavati začine, sol i šećer.
Imate li nedoumice i/ili poteškoće vezane za uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta, potražite savjet izabranog liječnika obiteljske medicine, pedijatra ili patronažne sestre.
Redoslijed uvođenja namirnica kod beba
Dohrana za bebe označava postupno uvođenje novih, kašastih, odnosno krutih namirnica.
Optimalna prehrana tijekom procesa dohrane trebala bi sadržavati predstavnike svih skupina namirnica – voće, povrće, žitarice, masti i ulja, mliječne proizvode, meso, ribu te jaja.
Početak dohrane kod beba započnite namirnicom iz skupine voća, povrća (mahunarke) ili žitarica (pšenica, kukuruz, riža), a zatim postupno uvodite meso, ribu te jaja.
U odabiru voća i povrća, dajte prednost svježim, sezonskim namirnicama.
Otprilike dva mjeseca nakon početka dohrane, što je obično od šestog do osmog mjeseca, u jelovnik dojenčeta možete polako uvoditi dobro termički obrađen mesni obrok te jaja (u početku tvrdo kuhani žumanjak, a potom i bjelanjak).
Cilj dohrane je uspostaviti uravnoteženu, raznoliku te nutritivno i energetski prikladnu prehranu koja će osigurati optimalan unos i omjer hranjivih tvari te doprinijeti rastu i razvoju vašeg djeteta.
Uvođenje glutena kod beba
Gluten je protein koji se prvenstveno nalazi u žitaricama kao što su pšenica, ječam, raž i zob.
Žitarice s glutenom bogate su vlaknima, B – vitaminom te folatima te ih, bez potvrđene dijagnoze celijakije, ne bi trebali izbjegavati. Studije su pokazale da kasnije uvođenje žitarica s glutenom u prehranu dojenčeta ne sprječava niti celijakiju niti alergiju na gluten.
Preporuka je postupno uvođenje namirnica koje sadrže gluten između četvrtog i šestog mjeseca života, po mogućnosti dok je dijete još na prsima.
Tablica dohrane za bebe (dohrana po mjesecima)
Tablica/kalendar dohrane (uvođenje dohrane po mjesecima), dostupna je na sljedećem linku.
Literatura:
1. Mardešić D. i sur. Pedijatrija
2. PubMed. Complementary feeding
3. WHO. Complementary feeding: overview and recommendation
4. Mayo Clinic. Solid foods: How to get your baby started
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.