Crijevna disbioza je poremećaj crijevne mikrobiote obilježen neravnotežom u sastavu i raznolikosti mikroorganizama koji nastanjuju probavni sustav.
Narušena ravnoteža crijevne mikrobiote povezuje se s nastankom mnogih bolesti kao što su pretilost, srčano – žilne bolesti, upalne bolesti crijeva, šećerna bolest te karcinom debelog crijeva.
Naime, istraživanja su pokazala da crijevni mikrobiom ima značajan utjecaj na naše zdravlje. Raznolik i uravnotežen mikrobiom preduvjet je optimalnog funkcioniranja probave, metabolizma, imunološkog, no i živčanog sustava.
U današnjem članku donosimo sve o disbiozi crijeva – što je, koji su najčešći uzroci i simptomi narušene crijevne flore, te ključne strategije kako očuvati, odnosno obnoviti zdravlje crijevne mikrobiote.
Također, ističemo važnost suvremenih testova koji pružaju vrijedan uvid u zdravlje crijeva, omogućujući bolje razumijevanje crijevne mikrobiote, te implementaciju ciljanih prehrambenih i životnih strategija s ciljem očuvanja i poboljšanja zdravlja.
Mikrobiota i mikrobiom čovjeka
Tijekom evolucije, mikroorganizmi su razvili suživot s čovjekom nastanjujući različita tjelesna okruženja – kožu, usnu šupljinu, mokraćno – spolni sustav, dišni sustav te probavni trakt.
Mikrobiota je skupni naziv za raznoliku zajednicu mikroorganizama, bakterija, virusa i gljivica, koji nastanjuju organizam čovjeka, dok pod pojmom mikrobiom podrazumijevamo i cjelokupni genetski materijal tih mikroorganizama. Svaki čovjek posjeduje jedinstvenu mikrobiotu i mikrobiom.
Za istaknuti je da u organizmu čovjeka obitava oko 1014 bakterija koje čine fiziološku mikrobiotu, što je, za usporedbu, oko deset puta više od ukupnog broja stanica ljudskog organizma.
Organ najgušće naseljen mikroorganizmima jesu upravo – crijeva čovjeka.
Što je crijevni mikrobiom?
Crijevni mikrobiom je kompleksna zajednica mikroorganizama koji nastanjuju probavni trakt, odnosno crijeva čovjeka.
Crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja čovjeka. Sudjeluje u probavi hrane, metabolizmu, regulaciji imunološkog sustava, te pomaže u zaštiti od naseljavanja patogenih mikroorganizama.
Narušena crijevna flora može pridonijeti nastanku mnogih bolesti i stanja.
Koja je uloga crijevne mikrobiote?
Mikrobiota crijeva sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, bjelančevina i lipida, fermentaciji neprobavljenih sastojaka hrane, odnosno sintezi kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), poput butirata.
Butirat je ključan izvor energije za stanice sluznice debelog crijeva te ima snažno protuupalno djelovanje, kao i važnu ulogu u očuvanju integriteta crijevne barijere.
Upravo narušavanje integriteta crijevne barijere može dovesti do stanja poznatog kao sindrom propusnog crijeva (engl. Leaky Gut Syndrome), što je često prvi korak u razvoju mnogih bolesti.
Osim toga, crijevna mikrobiota sudjeluje i u biosintezi esencijalnih vitamina, među kojima su vitamin K te vitamini B skupine, uključujući B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B6 (piridoksin) i B12 (kobalamin).
Nadalje, crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, te služi kao barijera koja štiti od naseljavanja patogenih mikroorganizama.
Zbog značajne metaboličke, imunološke i zaštitne uloge, crijevna mikrobiota često se naziva i „zaboravljenim organom“.
Uz to, crijevna mikrobiota je važan dio osi crijevo – mozak, dvosmjernog komunikacijskog sustava koji povezuje probavni trakt i mozak, čime utječe na neurološke procese te potencijalno pridonosi razvoju neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, te multiple skleroze.
Sastav crijevne mikrobiote
Probavni sustav čovjeka prirodno je stanište za brojne, različite vrste mikroorganizama, dominantno bakterije.
Crijevnu mikrobiotu zdravih pojedinaca čine bakterije Bacteroidetes, Firmicutes i Actinobacteria, dok su u značajno manjoj mjeri prisutne bakterije Proteobacteria, Fusobacteria, Cyanobacteria i Verrucomicrobia.
Važno je naglasiti da unatoč sličnostima u sastavu crijevne mikrobiote zdravih pojedinaca, svaki čovjek ima jedinstvenu crijevnu mikrobiotu čiji sastav ovisi o brojnim unutarnjim i vanjskim čimbenicima.
Čimbenici koji utječu na sastav crijevne mikrobiote
Tijekom života mnogi čimbenici utječu na sastav i raznolikost crijevne mikrobiote, a najznačajniji od njih jesu prehrana, korištenje antibiotika, starenje, hormonalne promjene, način porođaja (prirodni porođaj ili carski rez) i prehrane dojenčeta (majčino mlijeko ili dojenačke formule), stil života te stres.
Premda promjene u sastavu crijevnog mikrobioma mogu biti fiziološke (promjene tijekom puberteta, trudnoće te menopauze), one mogu biti i patološke, odnosno dovesti do neravnoteže (disbioze) te posljedično nastanka bolesti.
Što je crijevna disbioza?
Crijevna disbioza je poremećaj crijevne mikrobiote, odnosno odstupanje od normalnog sastava i raznolikosti mikroorganizama koji nastanjuju probavni sustav.
Narušena ravnoteža crijevne mikrobiote povezuje se s nastankom mnogih bolesti kao što su pretilost, srčano – žilne bolesti, metabolički sindrom, upalne bolesti crijeva, sindrom iritabilnog crijeva, šećerna bolest tip 2, nealkoholna masna bolest jetre, anoreksija, alergije, astma, te karcinom debelog crijeva.
No, još uvijek je nejasno jesu li promjene u sastavu crijevne mikrobiote uzrok ili posljedica bolesti.
„Sve bolesti počinju u crijevima“, davno je rekao Hipokrat, naglašavajući važnost zdravlja probavnog sustava za cjelokupno zdravlje organizma.
Uzroci crijevne disbioze
U najvažnije uzroke crijevne disbioze ubrajamo neodgovarajuću prehranu, odnosno prehranu bogatu rafiniranim šećerima, zasićenim mastima, aditivima i industrijski prerađenim namirnicama (engl. fast food), a siromašnu prehrambenim vlaknima.
Naime, riječ je o suvremenom zapadnom načinu prehrane (engl. Western diet). Zatim, dugotrajno i učestalo korištenje antibiotika, te kronični stres.
Pod utjecajem navedenih čimbenika može doći do neravnoteže u sastavu korisnih i potencijalno štetnih mikroorganizama, odnosno smanjenja raznolikosti mikroorganizama u crijevima, što pogoduje nastanku crijevne disbioze.
Simptomi crijevne disbioze
Simptomi disbioze crijeva mogu biti različiti i često su nespecifični.
- nadutost
- osjećaj punoće nakon obroka
- bolovi ili nelagoda u trbuhu
- pojačano stvaranje plinova
- promjene u učestalosti i konzistenciji stolice (proljev ili zatvor)
Premda su simptomi najčešće vezani za probavni sustav, disbioza crijevne flore se može očitovati i općim simptomima kao što su kronični umor, smanjena koncentracija, glavobolje, promjene raspoloženja.
Nadalje, narušena ravnoteža mikroorganizama u crijevima može pridonijeti i češćim infekcijama, alergijskim reakcijama te nastanku kožnih promjena poput akni ili ekcema.
Liječenje crijevne disbioze
Liječenje disbioze crijeva usmjereno je na ponovno uspostavljanje ravnoteže crijevne mikrobiote te uklanjanje čimbenika koji su doveli do njezina poremećaja.
Osnovu liječenja čini promjena prehrambenih navika i usvajanje zdravijeg načina života.
1. pravilna prehrana
Prehrana je važna odrednica u oblikovanju sastava, raznolikosti i bogatstva crijevne mikrobiote, odnosno ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže između korisnih i potencijalno štetnih mikroorganizama u crijevima.
Prehrambene smjernice naglašavaju važnost konzumacije zdravih, raznolikih i nutritivno vrijednih namirnica – voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova, kako bi se osigurao optimalan unos prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari koje potiču rast i održavanje korisnih bakterija u crijevima.
Posebno se ističe mediteranski tip prehrane.
Fermentacijom prehrambenih vlakana u debelom crijevu nastaju kratkolančane masne kiseline, poput butirata, koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja crijevne sluznice i regulaciji upalnih procesa.
U prehranu je korisno uključiti i fermentirane namirnice, među kojima su najpoznatiji jogurt, kefir, kimchi, miso i kiseli kupus. Ove namirnice sadrže prirodne probiotičke bakterije, odnosno žive mikroorganizme koji mogu pridonijeti obnavljanju crijevne mikrobiote i povećati njezinu raznolikost.
Dodatno, primjena dodataka prehrani, poput probiotika i prebiotika, može pridonijeti obnovi ravnoteže crijevne mikrobiote.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama, imaju pozitivan učinak na zdravlje organizma. Osim što poboljšavaju sastav i raznolikost mikrobiote crijeva, probiotici smanjuju propusnost crijevne barijere, te potiskuju rast patogenih, a potiču rast dobrih bakterija u crijevima.
S druge strane, prebiotici su neprobavljiva prehrambena vlakna koja, uz smanjenje propusnosti crijeva, potiču rast i/ili aktivnost korisnih bakterija u crijevima.
Među istaknutim prirodnim dodatcima prehrane nalazi se spirulina, modrozelena mikroalga bogata biljnim proteinima, vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Zbog svog nutritivnog sastava i prisutnosti bioaktivnih spojeva, poput fikocijanina, spirulina djeluje osobito blagotvorno na crijevni mikrobiom. Djelujući kao prebiotik, spirulina potiče rast korisnih bakterija u crijevima.
Dosljedne i pravilno usmjerene prehrambene intervencije mogu biti učinkovit pristup u regulaciji crijevne disbioze.
2. opradana upotreba antibiotika
Antibiotici su važni lijekovi u liječenju bakterijskih infekcija, no njihova učestala i neopravdana primjena može narušiti ravnotežu crijevne mikrobiote. Naime, antibiotici, osim patogenih bakterija, često uništavaju i korisne bakterije koje imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja crijeva.
Upravo zato, antibiotike je potrebno primjenjivati isključivo prema preporuci liječnika i kada za isto postoji jasna medicinska indikacija.
Uz navedeno, upravljanje stresom, kvalitetan san te redovita tjelesna aktivnost, dodatni su čimbenici koji mogu pridonijeti očuvanju ravnoteže crijevne mikrobiote i općem zdravlju probavnog sustava.
Kako provjeriti zdravlje crijevne mikrobiote?
Zdrava crijevna mikrobiota odlikuje se velikom raznolikošću mikroorganizama te uravnoteženim odnosom između korisnih i potencijalno štetnih bakterija.
Analiza crijevnog mikrobioma pruža vrijedan uvid u sastav i aktivnost mikroorganizama koji nastanjuju probavni sustav te pomaže u boljem razumijevanju kako crijevna mikrobiota utječe na probavu, metabolizam i opće zdravlje organizma.
Danas su nam na raspolaganju suvremeni testovi koji pružaju informacije o funkcionalnom stanju crijevne mikrobiote te metaboličkoj aktivnosti crijevnih bakterija.
Jedan od takvih testova je Gut Health Test, kućni test mikrobioma crijeva koji, iz kapljice krvi, analizira tri ključna metabolita povezana s metabolizmom triptofana, aminokiseline koja ima važnu ulogu u komunikaciji između crijevne mikrobiote, imunološkog sustava i metabolizma.
Na temelju izmjerenih vrijednosti izračunava se indeks zdravlja crijeva, koji na jednostavan i razumljiv način prikazuje funkcionalno stanje crijevne mikrobiote. Odnosno, što vaše crijevne bakterije zapravo proizvode i kako ta aktivnost utječe na zdravlje crijeva, imunološki sustav i metabolizam.
Rezultati podrazumijevaju i personalizirane prehrambene i lifestyle smjernice, s naglaskom na unos vlakana i polifenola, a iza rezultata stoji visoko precizna i pouzdana HPLC-UV-FLD tehnologija.
Zaključno, crijevna disbioza je poremećaj sastava i funkcije crijevne mikrobiote koji nastaje zbog smanjenja korisnih mikroorganizama, prerastanja potencijalno štetnih mikroorganizama i/ili zbog smanjenja cjelokupne raznolikosti mikroorganizama.
Gut Health Test odlična je polazišna točka u razumijevanju vlastite crijevne mikrobiote, prepoznavanju disbioze, te planiranju ciljanih prehrambenih intervencija i životnih navika usmjerenih na očuvanje ili obnovu ravnoteže crijevne mikrobiote.
Literatura:
1. Gut Microbiota Dysbiosis: Pathogenesis, Diseases, Prevention, and Therapy
2. Cleveland Clinic. Dysbiosis
3. Hrčak. Gut-brain axis
4. Zinzino launches first metabolomic-based gut health test, expanding opportunities in personalised nutrition
