Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava, mozga i kralježnične moždine, obilježena propadanjem mijelinske ovojnice, zaštitne ovojnice koja obavija živčana vlakna.
Premda se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, multipla skleroza je pretežno bolest mladih odraslih osoba, između 20. i 45. godine života. Bolest je dva puta češća u osoba ženskog spola.
Zbog širokog spektra simptoma i nepredvidljivog tijeka, multipla skleroza se često naziva i „bolest s tisuću lica“.
Što je multipla skleroza, koji su simptomi multiple skleroze, kako se dijagnosticira te kako se liječi multipla skleroza, koji je očekivani životni vijek osoba oboljelih od multiple skleroze, vrste multiple skleroze, te još mnogo toga, pročitajte u nastavku članka.
Što je multipla skleroza?
Multipla skleroza (MS) jest kronična, upalna, demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava karakterizirana postupnim propadanjem mijelinske ovojnice koja obavija živčana vlakna.
Multipla skleroza je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav organizma proizvodi protutijela usmjerena protiv mijelina, osnovne sastavnice mijelinske ovojnice, što uzrokuje upalnu reakciju i oštećenje zaštitne mijelinske ovojnice živčanih stanica (demijelinizacija). Na mjestu oštećenja mijelinske ovojnice dolazi do stvaranja ožiljnih promjena – tzv. demijelinizacijskih plakova (skleroza). Često je zahvaćen i vidni živac.
Oblici multiple skleroze
Razlikujemo 4 osnovna oblika multiple skleroze.
1. relapsno – remitirajući oblik multiple skleroze (RRMS)
2. primarno progresivna multipla skleroza (PPMS)
3. sekundarno progresivna multipla skleroza (SPMS)
4. progresivno – relapsna multipla skleroza (PRMS)
Kao što smo prethodno naveli, postoji više oblika multiple skleroze, no najčešći je relapsno – remitirajući oblik. Kao što i sam naziv govori, relapsno – remitirajući oblik multiple skleroze (RRMS) obilježen je relapsima (pogoršanjima) tijekom kojih dolazi do pojave novih simptoma bolesti ili pogoršanja postojećih, te remisijama (djelomičnim ili potpunim povlačenjem simptoma) bolesti. U manjeg broja oboljelih, bolest je od samog početka progresivno tijeka, odnosno simptomi se postupno pogoršavaju.
Multipla skleroza tijek bolesti
Multipla skleroza (MS) može imati benigni (dobroćudan) ili maligni (zloćudan) tijek.
Benigna multipla skleroza
U manjeg broja oboljelih (10 %), multipla skleroza je dobroćudnog tijeka, te zahvaćeni pojedinci kontinuirano ostaju u relapsno – remitirajućoj fazi bolesti. Benigna multipla skleroza obilježena je blagim neurološkim simptomima koji ne ometaju značajno svakodnevni život. Relapsi se rijetko javljaju, vrlo su blagi i povlače se u potpunosti.
Dijagnoza benigne multiple skleroze postavlja se retrogradno, uobičajeno nakon 15 do 20 godina od inicijalne pojave simptoma, ako tijekom proteklog vremena nema trajnog neurološkog oštećenja.
Maligna multipla skleroza
Maligna multipla skleroza obilježena je brzim napredovanjem bolesti te ozbiljnim neurološkim oštećenjem. U osoba s malignim tijekom bolesti dolazi do brze progresije simptoma i značajnog gubitka funkcionalnosti u vrlo kratkom vremenu.
Zašto nastaje multipla skleroza?
Točan uzrok nastanka multiple skleroze nije poznat. Prema dosadašnjim spoznajama, multipla skleroza rezultat je međudjelovanja genskih i okolišnih čimbenika.
Smatra se da multipla skleroza nastaje kao posljedica autoimunog procesa tijekom kojeg imunološki sustav napada i uništava mijelinsku ovojnicu živčanih vlakana, što usporava ili blokira prijenos živčanih impulsa.
Rizični čimbenici za nastanak multiple skleroze
U nastavku navodimo nekoliko rizičnih čimbenika koji se povezuju s nastankom multiple skleroze.
- obiteljska anamneza multiple skleroze (genetska predispozicija)
- infekcija (Epstein – Barr virus)
- manjak vitamina D
- pretilost
- pušenje
- stres i dr.
STRES I MULTIPLA SKLEROZA
Neka istraživanja govore o mogućoj povezanosti stresnog događaja i početka bolesti. Nadalje, pokazala su da stres može uzrokovati pogoršanje postojećih, ili pak pojavu novih simptoma multiple skleroze.
Simptomi multiple skleroze
Simptomi multiple skleroze mogu biti raznoliki, ovisno o tome koji je dio središnjeg živčanog sustava zahvaćen i koliko opsežno.
- subjektivne smetnje osjeta
- smanjenje oštrine vida
- dvoslike
- gubitak snage u jednom ili više ekstremiteta
- trnci (osobito u šakama i stopalima)
- tremor
- poremećaj ravnoteže i koordinacije pokreta
- vrtoglavice
- poremećaj govora (isprekidan govor)
- poremećaj kontrole mokrenja i/ili stolice
- seksualna disfunkcija
- promjene raspoloženja
U većine oboljelih od multiple skleroze simptomi se pojavljuju povremeno, a s napredovanjem bolesti može se mijenjati njihov intenzitet i trajanje.
Multipla skleroza i trudnoća
Kao što smo već spomenuli, multipla skleroza najčešće zahvaća mlađe žene generativne dobi, zbog čega posebnu pozornost valja posvetiti planiranju trudnoće. Kako bi se osigurao optimalan tijek i ishod trudnoće, važna je kontinuirana neurološka i opstetrička skrb.
Nasreću, istraživanja su pokazala da multipla skleroza ne utječe na plodnost žena, tijek trudnoće i razvoj djeteta u maternici majke. Štoviše, trudnoća može imati pozitivan učinak na aktivnost same bolesti, smanjujući učestalost relapsa.
Kako se dijagnosticira multipla skleroza?
Dijagnoza multiple skleroze (MS) postavlja se na osnovi pažljivo i detaljno uzete anamneze, fizikalnog pregleda, prisutnosti karakterističnih znakova i simptoma, analizom cerebrospinalne tekućine te slikovne dijagnostike (MR).
Ne postoji test za multiplu sklerozu, već se dijagnoza postavlja na osnovi isključivanja drugih poremećaja. S obzirom na to, postavljanje dijagnoze multiple skleroze može biti izazovno, osobito kada su prisutne neobične manifestacije bolesti.
„Zlatni standard“ u dijagnostici multiple skleroze je magnetska rezonancija (engl. magnetic resonance, MR) koja omogućuje izravnu vizualizaciju karakterističnih promjena u mozgu i kralježničnoj moždini, odnosno demijelinizacijskih lezija.
Liječenje multiple skleroze
Multipla skleroza u Hrvatskoj zahvaća gotovo 8000 osoba.
Univerzalan lijek za multiplu sklerozu još uvijek ne postoji. Međutim, postoji niz lijekova kojima je cilj modificirati prirodni tijek bolesti, odnosno smanjiti učestalost i ozbiljnost relapsa, usporiti daljnje napredovanje bolesti te odgoditi razvoj trajnog neurološkog deficita. U ovu svrhu primjenjuju se tzv. imunomodulacijski lijekovi, dok se u liječenju akutnih pogoršanja (relapsa) bolesti obično koriste kortikosteroidi. Osim lijekova, u liječenju multiple skleroze važno ulogu ima i fizioterapija.
Novosti u liječenju multiple skleroze
Tijekom posljednjih godina postali su dostupni novi lijekovi za multiplu sklerozu. Svaki novi lijek za multiplu sklerozu donosi novu nadu oboljelima od ove teške bolesti.
Od odobrenih lijekova, ističemo ocrelizumab (Ocrevus®) koji se, osim za liječenje relapsno – remitirajućeg oblika multiple skleroze, koristi i za liječenje težeg oblika bolesti, odnosno primarno progresivne multiple skleroze.
Je li multipla skleroza izlječiva?
Nažalost, multipla skleroza nije izlječiva bolest. Međutim, uz odgovarajuće zbrinjavanje moguće značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih.
Multipla skleroza životni vijek
Život s multiplom sklerozom nije jednostavan. No, zahvaljujući napretku u dijagnostici i liječenju, očekivani životni vijek oboljelih od multiple skleroze značajno se poboljšao, te je 5 do 10 godina kraći od životnog vijeka prosječne osobe koja ne boluje od te bolesti.
Zaključak
Multipla skleroza je složena, demijelinizacijska i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava, kroničnog tijeka.
Prvi simptomi multiple skleroze najčešće su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u ekstremitetima, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice te smetnje kontrole mokrenja i stolice. Liječenje multiple skleroze zahtijeva multidisciplinaran pristup. Premda još uvijek nije pronađen lijek za multiplu sklerozu, postignut je značajan napredak u razumijevanju multiple skleroze i razvoju novih modaliteta liječenja koji pomažu u kontroli simptoma te usporavanju napredovanja bolesti.
Uz mnoge izazove, mnogi oboljeli od multiple skleroze, uz pravovremeno i odgovarajuće liječenje te podršku, uspijevaju voditi dug, ispunjen i aktivan život.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Multiple sclerosis
2. NIH. What is multiple sclerosis?
3. Što je MS?
4. Hrčak. Pregnancy and multiple sclerosis
5. Ocrevus and multiple sclerosis
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
