Otkucaj srca

Nedostatak vitamina D

Vitamin D ili kalciferol je vitamin prijeko potreban za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.

Zajedno s vitaminima A, E i K čini skupinu vitamina topivih u mastima. Vitamin D ljudski organizam može samostalno proizvesti pod utjecajem sunčevih (UV) zraka, no možemo ga unijeti i hranom te dodatcima prehrani.

Nedostatak vitamina D, odnosno hipovitaminoza vitamina D, nastaje uslijed nedovoljnog izlaganja Sunčevoj svjetlosti ili smanjenog unosa hranom i povezuje se s nastankom brojnih bolesti.

Što je vitamin D?

Vitamin D jest vitamin topiv u mastima i ima važnu ulogu u cjelokupnom zdravlju čovjeka.

Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam unose poglavito prehranom ili dodatcima prehrani, vitamin D se može, pod utjecajem UVB zračenja, sintetizirati u organizmu, odnosno koži, iz kolesterola. Nizom kemijskih reakcija u jetri i bubrezima, vitamin D pretvara se u svoj aktivan oblik ili 1,25 (OH)2 vitamin D (kalcitriol).

Određivanje vitamina D u organizmu

Status vitamina D u organizmu određuje se mjerenjem koncentracije 25(OH)D (25 – hidroksi vitamina D) u krvi. Preporučena koncentracija vitamina D u krvi iznosi 75 nmol/L – 125 nmol/L.

Koncentracije između 50 i 75 nmol/L ukazuju na manjak vitamina D, dok se vrijednosti manje od 50 nmol/L smatraju nedostatkom (deficitom) vitamina D i imaju jasan negativan učinak na koštani sustav. Vrijednosti 25(OH)D manje od 20 nmol/L uzrokuju ozbiljan poremećaj metabolizma kosti, rahitis u djece, odnosno osteomalaciju u odraslih, te miopatiju.

25(OH)D (nmol/L)TUMAČENJE
< 30 nmol/Lteški nedostatak vitamina D
< 50 nmol/Lnedostatak (deficijencija) vitamina D
< 75 nmol/Lmanjak (insuficijencija) vitamina D
≥ 75 nmol/Ladekvatna razina vitamina D
> 250 nmol/Lsuvišak vitamina D
> 375 nmol/Lintoksikacija
Tablica 1. Vitamin D – referentne vrijednosti

Čimbenici koji utječu na razinu vitamina D u organizmu

  • dnevne, sezonske i geografske varijacije u intenzitetu sunčeva (UV) zračenja
  • trajanje izloženosti sunčevom (UV) zračenju
  • fototip kože/stupanj kožne pigmentacije (pojedinci tamnije puti imaju veću količinu melanina te im je potrebno duže izlaganje UV zračenju kako bi stvorili jednake količine vitamina D kao ljudi svjetlije puti)
  • teška bubrežna ili jetrena bolest

Dva su osnovna oblika vitamina D:

  • vitamin D3 (kolekalciferol)
  • vitamin D2 (ergokalciferol)

U ljudi i sisavaca u organizmu se stvara vitamin D3 (kolekalciferol), dok se u biljnim izvorima nalazi/stvara vitamin D2 (ergokalciferol).

Izvori vitamina D

Ovisno o tome je li prehranom unesen u ljudski organizam ili sintetiziran i aktiviran nizom kemijskih reakcija koje se odvijaju u koži, jetri i bubrezima, razlikujemo egzogeni i endogeni vitamin D. Budući da vrlo malen broj namirnica prirodno sadržava vitamin D, glavni izvor vitamina D jest njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčevih zraka.

Prehrambeni izvori vitamina D

U prehrambene izvore najbogatije vitaminom D ubrajamo sljedeće:

  • riba (bakalar, losos, tuna, srdela)
  • riblje ulje
  • punomasni sir
  • maslac
  • jaja
  • punomasno mlijeko
  • gljive (šampinjoni i shiitake) i dr.

Namirnice životinjskog podrijetla, osobito ribe, vrijedan su izvor vitamina D3, dok su namirnice biljnog podrijetla izvor vitamina D2.

Koja je uloga vitamina D?

Osnovna uloga vitamina D jest održavanje optimalnog zdravlja koštanog tkiva. Naime, vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija i fosfata iz probavnog trakta i neophodan je za normalan rast i razvoj te mineralizaciju kostiju i zubi.

Međutim, osim što sudjeluje u regulaciji i održavanju odgovarajućih razina kalcija i fosfata u krvi, odnosno zdravlja koštanog sustava, vitamin D ima brojne druge uloge u ljudskom organizmu. On sudjeluje u funkciji neurološkog (živčanog), endokrinološkog, mišićnog, srčano – žilnog (regulaciji arterijskog krvnog tlaka) te imunološkog sustava.

Nedostatak (deficijencija) vitamina D

Nedostatak vitamina D, odnosno hipovitaminoza vitamina D, nastaje uslijed nedovoljnog izlaganja Sunčevoj svjetlosti ili smanjenog unosa hranom i povezuje se s nastankom brojnih bolesti.

Rizične skupine za razvoj nedostatka vitamina D:

  • osobe koje se rijetko (nedovoljno) izlažu sunčevoj svjetlosti (zbog kulturoloških, medicinskih ili profesionalnih razloga), nose zaštitnu odjeću i učestalo koriste sredstva za zaštitu od sunca
  • osobe tamnije puti
  • trudnice
  • dojenčad
  • starije osobe
  • osobe koje koriste lijekove koji utječu na metabolizam vitamina D u organizmu
  • žene u postmenopauzi
  • hospitalizirane osobe

Medicinska stanja povezana s deficijencijom vitamina D u organizmu

Ova stanja mogu spriječiti adekvatnu apsorpciju vitamina D iz crijeva.

  • pretilost

Indeks tjelesne mase (ITM) veći od 30 povezan je s nižim razina vitamina D u organizmu. Naime, budući da je vitamin D topiv u mastima, ljudski organizam ga vrlo uspješno pohranjuje u masnom tkivu i jetri. U pretilih osoba, zbog povećanog udjela masnog tkiva u organizmu, vitamin D se nakuplja u masnom tkivu i posljedično dovodi do hipovitaminoze.

  • bolesti jetre i bubrega

Ova stanja smanjuju količinu enzima potrebnih za pretvorbu vitamina D u aktivni oblik, odnosno neadekvatne razine istog u organizmu.

Znakovi i simptomi nedostatka vitamina D

Nedostatak vitamina D dovodi do slabljenja koštanog sustava, gubitka čvrstoće kostiju i koštane mase, što povećava rizik za nastanak prijeloma kostiju.

Neke od mogućih znakova i simptoma nedostatka vitamina D pročitajte u nastavku.

  • kronični umor
  • bol u kostima
  • kronična bol u mišićima (nepovezana s tjelovježbom)
  • slabost mišića
  • promjene raspoloženja (depresija)
  • smanjena kvaliteta sna i dr.

Posljedice nedostatka vitamina D

Manjak, odnosno nedostatak vitamina D povećava sklonost/rizik od razvoja niza bolesti. Neke od njih navodimo u nastavku.

  • rahitis (omekšavanje koštanog tkiva u djece)
  • osteomalacija (omekšavanje koštanog tkiva u odraslih)
  • povećana sklonost infekcijama (osobito infekcijama gornjeg dišnog sustava te enterovirozama, no i pneumonijama, upalama uha, hepatitisu B i C te HIV – u)
  • povećana sklonost autoimunosnim bolestima (reumatoidni artritis, sistemni eritematozni lupus)
  • povećan rizik za nastanak neuroloških bolesti (multipla skleroza)
  • povećan rizik za nastanak malignih bolesti (karcinom debelog crijeva)
  • povećan rizik za nastanak koronarne bolesti srca i moždanog udara
  • rizik za nastanak dijabetesa tipa 1 i 2

Premda još uvijek nije poznata točna priroda odnosa vitamina D i pojedinih kožnih bolesti, manjak (nedostatak) vitamina D prisutan je u pojedinaca s kožnim bolestima poput psorijaze, atopijskog dermatitisa, vitiliga i dr.

Liječenje nedostatka vitamina D

Nedovoljne količine vitamina D lako se mogu nadoknaditi odgovarajućom prehranom i/ili suplementacijom, prema uputama liječnika. Nakon provođenja nadomjesne terapije vitaminom D, preporučuje se ponovno određivanje koncentracije 25(OH) D u krvi nakon tri mjeseca.

Kako spriječiti nastanak nedostatka vitamina D?

Ciljevi liječenja i prevencije nedostatka vitamina D su isti – postići i potom održati odgovarajuću razinu vitamina D u organizmu. Stoga, u nastavku donosimo nekoliko savjeta kako isti spriječiti.

1. provođenje više vremena na suncu

Najbolji način da spriječite nedostatak vitamina D je kroz izlaganje sunčevoj svjetlosti. Međutim, budite oprezni prilikom predugog izlaganja suncu, bez odgovarajuće zaštite. Prekomjerno izlaganje suncu povezano je s povećanim rizikom od nastanka raka kože.

2. povećan unos vitamina D putem hrane

Kako bi spriječili nedostatak vitamina D važno je osigurati dovoljan unos istog prehranom.

3. konzumacija različitih dodataka prehrani

Po potrebi, razmotrite uzimanje dodataka prehrani. Prije uzimanja istih, svakako se posavjetujte s izabranim liječnikom.

Literatura:

1. Mayo Clinic. Vitamin D

2. Cleveland Clinic. Vitamin D deficiency

3. Liječnički Vjesnik. Guidelines for prevention, detection and therapy of vitamin D deficiency in adults

4. Medicina Fluminensis. Vitamin D i koža

Autor: Monika Babić

Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.

Scroll to Top