Cistična fibroza (CF), poznata i pod nazivom mukoviscidoza jest kompleksna, multisistemska bolest koja prvenstveno zahvaća dišni, probavni i reproduktivni sustav.
Pojam „mukoviscidoza“ opisuje stvaranje gustog, viskoznog, žilavog sekreta koji se u oboljelih od cistične fibroze nakuplja u zahvaćenim organima, gdje može uzrokovati začepljenje izvodnih kanalića žlijezda, što dovodi dovodi do raznolikih simptoma i komplikacija.
Zahvaljujući napretku u liječenju bolesti, očekivani životni vijek oboljelih od cistične fibroze znatno se produžio u posljednjih nekoliko desetljeća.
Što je cistična fibroza i zašto nastaje?
Cistična fibroza (CF) je rijetka, nasljedna bolest u kojoj je poremećena funkcija svih žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Drugim riječima, cistična fibroza zahvaća stanice koje proizvode sluz, znoj i probavne sokove. Bolest se nasljeđuje autosomno – recesivno, što znači da osoba mora naslijediti jedan mutirani gen od svakog roditelja da bi se bolest razvila.
Cistična fibroza je uzrokovana mutacijom gena za transmembranski regulator provodljivosti cistične fibroze (prema engl. cystic fibrosis transmembrane conductance regulator, CFTR).
Do danas je opisano više od 2000 mutacija CFTR – gena. Najučestalija mutacija u svijetu, ali i u Hrvatskoj jest ΔF508 mutacija.
Proizvod CFTR – gena je CFTR – protein, kloridni kanal na površini epitelnih stanica egzokrinih (žlijezda s vanjskim izluživanjem) žlijezda dišnih putova, probavnog i reproduktivnog sustava, gušterače, žučnih kanala te žlijezdama znojnicama i slinovnicama.
Posljedica mutacije CFTR – gena jest odsutnost ili poremećena funkcija CFTR – proteina, odnosno poremećaj prijenosa klora, a posljedično i drugih iona, kroz membranu epitelnih stanica egzokrinih žlijezda.
Zbog promijenjenog sastava iona, stvara se gusta, ljepljiva sluz koja se teško odstranjuje prirodnim mehanizmima. Ista začepljuje izvodne kanaliće zahvaćenih žlijezdi koji se cistično promijene i tako postupno dovode do razaranja žljezdanog tkiva (otuda naziv bolesti „cistična fibroza“).
CISTIČNA FIBROZA SIMPTOMI
- ponavljajuće infekcije dišnog sustava
- otežano disanje
- kronični kašalj
- nenapredovanje, zaostajanje u rastu
- obilne, masne stolice
- učestali, kronični proljevi
- znoj izrazito slana okusa
Klinička prezentacija cistične fibroze
KRONIČNA PLUĆNA BOLEST
Od svih organa, kod cistične fibroze najčešće su zahvaćena pluća. U dišnim putovima nakuplja se gust i ljepljiv sekret koji prekriva trepetljike, čime se smanjuje obrambena sposobnost dišnog sustava, odnosno smanjuje sposobnost iskašljavanja sluzi iz dišnih putova, što stvara pogodne uvjete za rast i razmnožavanje bakterija.
Bolest počinje odmah nakon rođenja ili se razvija postupno tijekom nekoliko mjeseci ili godina. Prvi simptom je suh, uporan kašalj koji je osobito prisutan noću.
Kronična plućna bolest najčešća je manifestacija cistične fibroze, a kronična respiratorna insuficijencija (zatajenje dišnog sustava) najčešći je uzrok smrti u oboljelih kod te bolesti.
INSUFICIJENCIJA (nedostatnost) GUŠTERAČE
Nedostatna funkcija egzokrinog dijela gušterače prisutna je u oko 95 % bolesnika s cističnom fibrozom i obično se manifestira ubrzo nakon rođenja. Zbog nedostatka probavnih enzima gušterače, dolazi do smanjene apsorpcije hranjivih tvari (ugljikohidrata, masti i bjelančevina), što nazivamo malapsorpcijskim sindromom. Insuficijencija gušterače očituje se steatorejom (izlučivanjem masti u stolici), pothranjenošću i slabijim napredovanjem u tjelesnom razvoju.
Endokrina funkcija gušterače uglavnom je očuvana do adolescentne ili odrasle dobi kada može doći do razvoja šećerne bolesti pridružene cističnoj fibrozi (prema engl. cystic fibrosis related diabetes).
PRIDRUŽENE BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA
Cistična fibroza može se očitovati već u novorođenačkoj dobi kao mekonijski ileus koji nastaje kao posljedica začepljenja probavnog trakta viskoznim sekretom.
Anamneza mekonijskog ileusa rizični je čimbenik za nastanak sindroma distalne crijevne opstrukcije (prema engl. distal intestinal obstruction syndrome, DIOS) koji je obilježen kroničnim zastojem sadržaja crijeva i distenzijom (nadutošću) trbuha.
U oboljelih od cistične fibroze uobičajena je i gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) karakterizirana vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak.
BILIJARNA CIROZA
Začepljenje žučnih vodova u jetri gustim sekretom, otežava njihovo praženjenje (izlučivanje žuči), što može rezultirati žuticom u novorođenačkoj dobi, odnosno bilijarnom cirozom (njihovim ožiljkavanjem) kasnije u životu. Cirozu jetre razvije 5 – 10 % bolesnika s cističnom fibrozom u prvom desetljeću života.
SINDROM GUBITKA SOLI
Zbog povećanog gubitka soli (NaCl) i vode, oboljeli od cistične fibroze (prvenstveno dojenčad i mala djeca) podložniji su dehidraciji.
U svrhu sprječavanja dehidracije oboljeli od cistične fibroze trebaju unositi tekućinu i ako ne osjećaju žeđ, osobito za vrućeg vremena i tijekom tjelesne aktivnosti.
NEPLODNOST
Većina muškaraca oboljelih od cistične fibroze su azospermični (njihova sjemena tekućina ne sadrži spermije). Također, zbog neprohodnosti sjemenovoda, uglavnom su neplodni, uz očuvane ostale reproduktivne funkcije. Žene s cističnom fibrozom obično su plodne, no mogu imati poteškoća sa začećem zbog promijenjenih osobina sluzi u genitalnom traktu.
Koje su moguće komplikacije cistične fibroze?
- bronhiektazije (strukturne promjene dišnih putova)
- kronične infekcije dišnog sustava (primjerice kronični sinusitis)
- nosni polipi
- iskašljavanje krvi
- prolaps rektuma
- šećerna bolest (šećerna bolest pridružena cističnoj fibrozi)
- muška neplodnost
- osteoporoza
- psihički poremećaji (depresija i anksioznost)
Kako se postavlja dijagnoza cistične fibroze?
Dijagnoza cistične fibroze postavlja se na temelju pažljivo i detaljno uzete anamneze, uključujući pojavnost CF u obitelji, karakterističnih znakova i simptoma te laboratorijskih nalaza.
Dijagnoza cistične fibroze kod djece obično se postavlja unutar prve tri godine djetetova života.
Dijagnostički kriteriji za cističnu fibrozu:
| A | B |
| jedno ili više karakterističnih fenotipskih obilježja (klinička slika/simptomi) ili pozitivna obiteljska anamneza (brat ili sestra s CF) ili pozitivan novorođenački probir* | povećana koncentracija klorida u znoju , (barem dva nalaza u razmaku od nekoliko dana) ili identifikacija 2 mutacije CFTR – gena ili poremećaj transporta iona u nosnoj sluznici* |
* ne provodi se sustavno u Hrvatskoj
Drugim riječima, uvjet za postavljanje dijagnoze jest da bolesnik zadovoljava barem jedan kriterij iz stupca A, te barem jedan kriterij iz stupca B.
Znojni test, odnosno određivanje koncentracije klorida u znoju je „zlatni standard“ za probir osoba s cističnom fibrozom.
Liječenje cistične fibroze
Cistična fibroza je bolest koja je još uvijek neizlječiva, međutim zahvaljujući napretku medicine, danas se uspješno liječe i kontroliraju simptomi, te usporava napredovanje bolesti.
Liječenje cistične fibroze je multidisciplinarno, zahtjevno i provodi se svakodnevno tijekom cijeloga života. Uključuje primjenu odgovarajućih lijekova – antibiotika, koji su ostali nezaobilazni dio terapije, mukolitičke terapije (daje se u inhalacijama) koja razgrađuje i razrjeđuje sluz te olakšava njezino iskašljavanje, enzima gušterače, suplementacije vitamina topivih u mastima te lijekova za pridružene bolesti (primjerice inzulina kod šećerne bolesti), fizikalnu terapiju, nutriciološku te psihološku potporu.
Fizikalnom terapijom prsnog koša, koja uključuje vježbe disanja i druge fizioterapijske intervencija za uklanjanje sluzi iz dišnih putova, te drenažom dišnih putova za to namjenjenim prslukom koji olakšava iskašljavanje sluzi, značajno se mogu ublažiti tegobe povezane s CF.
Molekularna terapija cistične fibroze
Donedavno se liječenje cistične fibroze oslanjalo isključivo na kontrolu simptoma bolesti i posljedica komplikacija s ciljem odgađanja fatalnog ishoda.
Otkriće CFTR gena koji uzrokuje cističnu fibrozu, dovelo je do revolucionarnog terapijskog iskoraka koji je u potpunosti promijenio sliku cistične fibroze. Naime, otkriveni su tzv. CFTR modulatori, male molekule kojima se pokušava bar djelomično modificirati genski defekt u podlozi bolesti.
U praktičnoj su primjeni dvije vrste CFTR modulatora:
1. korektori (ispravljači) – nastoje korigirati stvaranje CFTR proteina i omogućuju njegov prijenos do stanične membrane
2. potencijatori (pojačivači) – pojačavaju funkciju CFTR proteina, odnosno povećavaju mogućnost otvaranja kloridnog kanala (tj. propusnost) u staničnoj membrani
Primjenom modulatora CFTR – a omogućuje se odgovarajuća ionska provodljivost, čime se razrjeđuje sluz i probavni sokovi, što pomaže u ublažavanju simptoma bolesti. Međutim, važno je naglasiti da CFTR modulatori nisu zamjena za dosadašnje standardno simptomatsko liječenje, već ga nadopunjuju.
Premda je terapija CFTR modulatorima nedvojbeno prekretnica u liječenju cistične fibroze, daleko smo od jedinstvenog rješenja za sve oboljele i potpunog izliječenja.
Genska terapija cistične fibroze
Za razliku od modulatorne terapije koja ja usmjerena na popravak funkcionalnog defekta CFTR proteina, genska terapija se temelji na popravku genskog poremećaja, odnosno uvođenju zdravih kopija CFTR gena u pacijenata s CF, što bi dovelo do potpunog izlječenja.
Međutim, premda se intenzivno radi na istraživanjima genske terapije, zbog niza tehničkih ograničenja, ista nije doživjela praktičnu primjenu.
Literatura:
- Damjanov I., Seiwerth S., Jukić S., Nola M. Patologija. Medicinska naklada.
- Mayo Clinic. Cystic fibrosis
- Cleveland Clinic. What is cystic fibrosis (CF)?
- Hrvatska udruga oboljelih od cistične fibroze (CF HR). Općenite informacije o cističnoj fibrozi
- Priručnik za liječenje djece i adolescenata s cističnom fibrozom
- Hrčak. Cistična fibroza – nove terapijske mogućnosti
- Hrčak. Kloridi u znoju i sigurnost pacijenta
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
