Voda je esencijalni čimbenik života i sačinjava više od 70 % zdravog ljudskog organizma. Neophodna je za brojne tjelesne procese, uključujući regulaciju tjelesne temperature, probavu te uklanjanje otpadnih tvari iz organizma.
Narušavanje hidracijske ravnoteže može imati ozbiljne posljedice po zdravlje pojedinca, poznate kao dehidracija i, suprotno tome, trovanje vodom.
Dehidracija podrazumijeva prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, a najčešće nastaje kao posljedica proljeva, povraćanja, prekomjernog znojenja ili nedostatnog unosa tekućine.
Što je dehidracija, koji su simptomi dehidracije, zašto je opasna te kako se liječi, pročitajte u tekstu koji slijedi.
Važnost vode (hidracije) za ljudsko zdravlje
Voda je osnovni sastojak ljudskog organizma. Stoga, od iznimne je važnosti da se njezina ravnoteža u tijelu održi. Organizam čovjeka svakodnevno gubi vodu disanjem, znojenjem, mokrenjem te pražnjenjem crijeva. Osim spomenutim procesima, gubitak tekućine moguć je i povraćanjem te krvarenjem. Svu tu izgubljenu tekućinu potrebno je nadoknaditi kako bi organizam i dalje nastavio optimalno funkcionirati. Dnevni unos tekućine treba biti veći od količine koju izgubimo.
Vrlo rijetko, unosimo li prekomjernu količinu vode u organizam, može doći do pojave hiponatrijemije, stanja ekstremnog gubitka ili razvodnjavanja soli, ili do trovanja.
Koliko iznosi preporučeni dnevni unos tekućine?
Preporučeni dnevni unos tekućine razlikuje se s obzirom na dob, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i još mnogo čimbenika.
OPĆA PREPORUKA
U uvjetima bez pojačanog gubitka, jedna i pol do dvije litre tekućine dnevno dovoljna je količina za nadoknadu dnevnih gubitaka odrasle osobe.
Kako možemo nadoknaditi izgubljenu tekućinu?
Osim količine tekućine koju bi trebalo popiti tijekom dana, izuzetno je važna i kvaliteta tekućine koja se konzumira.
Osnovna tekućina uvijek treba biti voda. Voda nema okusa, mirisa ni boju, ne sadrži ugljikohidrate, masti ni proteine te nema energijsku vrijednost. Osim unosa vode, rehidracija organizma moguća je i drugim oblicima tekućine – nezaslađeni čajevi, prirodni voćni ili povrtni sokovi, namirnice s visokim udjelom vode i dr. Iako naravno, ništa ne može zamijeniti važnost unosa čiste vode u ljudski organizam.
Izbjegavajte alkohol, gazirane i zaslađene napitke te pića bogata kofeinom.
Kofein potiče izlučivanje tekućine iz organizma i na taj način pojačava dehidraciju.
Uzroci dehidracije
Dehidracija označava smanjenje volumena tekućine u organizmu, a nastaje uslijed nedovoljnog unosa, odnosno povećanog gubitka tekućine. Povećanom riziku od nastanka dehidracije osobito su izložena dojenčad i mala djeca, starije osobe te osobe s kroničnim bolestima (šećerna bolest, bolesti bubrega, cistična fibroza i dr.).
Neke od mogućih uzroka dehidracije navodimo u nastavku:
1. nedovoljan unos tekućine
Neadekvatan unos tekućine lako može dovesti do dehidracije, osobito za vrijeme velikih vrućina ili tijekom fizičke aktivnosti.
2. prekomjerno znojenje
Znojenje je fiziološki proces kojim organizam regulira tjelesnu temperaturu.
Intenzivna tjelesna aktivnost, boravak/rad u uvjetima visokih temperatura i visoke vlage zraka ili stanje povišene tjelesne temperature (vrućica) mogu uzrokovati prekomjerno znojenje i posljedično dovesti do gubitka tekućine.
3. proljev i povraćanje
Proljev može uzrokovati ogroman gubitak tjelesne tekućine i elektrolita u vrlo kratkom vremenu. Gubitak tekućine i elektrolita posebno je izražen ako se uz proljev javlja i povraćanje.
4. pojačano mokrenje
Pojačan nagon na mokrenje može biti povezan s uzimanjem alkohola, određenih lijekova (diuretici) ili nekim zdravstvenim stanjima, poput šećerne bolesti.
Kako prepoznati dehidraciju?
Jedan od prvih znakova dehidracije je osjećaj žeđi koja je ujedno signal tijela na hitnu hidraciju.
Znakovi i simptomi dehidracije mogu se razlikovati ovisno o dobi.
Simptomi dehidracije u dojenčadi i male djece
Dehidracija kod djece najčešće nastaje uslijed proljeva i povraćanja.
Simptomi dehidracije kod djece:
- suha usta i jezik
- razdražljivost
- izostanak suza prilikom plakanja
- manje mokrih pelena dnevno
Simptomi dehidracije kod odraslih
- ekstremna žeđ
- smanjeno stvaranje mokraće (urina)/rjeđe mokrenje
- tamno obojen urin
- umor
- glavobolja
- vrtoglavica
- zbunjenost
- konstipacija (zatvor)
Zašto je dehidracija opasna?
Kao što smo prethodno spomenuli, voda čini 70 % odraslog ljudskog organizma i ima ključnu ulogu u održavanju osnovnih tjelesnih funkcija. Narušavanje osjetljive hidracijske ravnoteže može imati niz ozbiljnih posljedica po zdravlje pojedinca.
Neke od njih navodimo u nastavku:
1. neravnoteža elektrolita
Elektroliti (natrij, kalij, klorid) su minerali koji imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tekućina unutar i izvan tjelesnih stanica. Dehidracija može dovesti do neravnoteže elektrolita, što može poremetiti prijenos živčanih impulsa te mišićnu kontrakciju, kao i druge važne stanične procese.
2. narušena fizička izvedba
Optimalna hidracija organizma od iznimne je važnosti, osobito za sportaše i rekreativce.
Čak i blaga dehidracija može značajno narušiti fizičku (sportsku) izvedbu. To dovodi do smanjene izdržljivosti, smanjene snage i koordinacije.
3. smanjena kognitivna funkcija
Osim na fizičko zdravlje, dehidracija značajno negativno utječe i na mentalno blagostanje. Studije su pokazale da dehidracija dovodi do smanjene koncentracije te narušava pamćenje i raspoloženje.
4. narušena funkcija bubrega
Dehidracija utječe na sposobnost bubrega da učinkovito eliminira toksine i druge štetne tvari iz organizma. Nadalje, ona pospješuje stvaranje bubrežnih kamenaca, a u težim slučajevima može dovesti i do akutne ozljede (disfunkcije) bubrega.
5. opterećenje srčano – žilnog sustava
Dehidracija uzrokuje pad volumena krvi, što posljedično dovodi do pojačanog rada srca i privremenog porasta krvnog tlaka. Ove promjene mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući nastanak srčanog i moždanog udara.
6. poremećen rad probavnog sustava
Optimalan unos tekućine neophodan je za pravilnu probavu i nesmetan rad probavnog trakta. U stanju dehidracije, organizam nastoji sačuvati vodu, što dovodi do otežanog pražnjenja stolice, odnosno zatvora. Naime, budući da organizam pokušava sačuvati vodu za važnije funkcije, poput održavanja krvnog tlaka i potpore vitalnim organima, povećano je upijanje vode iz stolice, zbog čega ona postaje tvrđa i otežan je njezin prolazak kroz crijevo.
7. toplinska iscrpljenost i toplinski udar
Dehidracija je osobito opasna u uvjetima visokih temperatura, kada može pridonijeti nastanku toplinskih grčeva, toplinske iscrpljenosti, odnosno toplinskog udara.
8. povećan rizik za nastanak hipovolemijskog šoka
Teška dehidracija može dovesti do hipovolemijskog šoka – po život opasno stanje u kojem organizam nije u stanju održati odgovarajući protok krvi do vitalnih organa.
Liječenje dehidracije
Liječenje dehidracije obično uključuje nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita.
Blagi oblik dehidracije uobičajeno se liječi povećanjem unosa tekućine. Rehidracija vodom ili otopinama za oralnu rehidraciju (sadrže elektrolite) obično je dovoljna za oporavak.
Teška dehidracija može biti opasna po život i zahtjeva hitno zbrinjavanje.
Dehidracija može imati vrlo negativne učinke na cjelokupno zdravlje. Najbolji način sprječavanja dehidracije upravo je pravilna, odnosno redovita i dovoljna hidracija organizma.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Dehydration
2. Mayo Clinic. Dehydration: Symptoms & causes
3. WebMD. What is dehydration?
4. Medical News Today. What you should know about dehydration
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
