Kad govorimo o zdravlju, često prvo pomislimo na fizičko zdravlje, no mentalno zdravlje jednako je važno. Kao liječnica, svakodnevno se susrećem s ljudima čiji su životi znatno poboljšani kada se posvetimo njihovom mentalnom blagostanju. Mentalno zdravlje utječe na naše misli, emocije, ponašanje i ključno je za našu sposobnost suočavanja sa stresom, međuljudske odnose i donošenje odluka.
Važnost mentalnog zdravlja
Značaj mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu je neosporno velik. U svojoj svakodnevnoj praksi često se susrećem s ljudima koji se bore s mentalnim izazovima, a koji su, unatoč svojim teškoćama, vrlo produktivni i dragocjeni članovi društva. Njihova iskustva potvrđuju da mentalne bolesti mogu imati značajan utjecaj na svakoga, bez obzira na dob, spol, obrazovanje ili socioekonomski status.
Živimo u vremenu kad se od nas očekuje da budemo stalno dostupni, produktivni i uspješni. Ta očekivanja mogu rezultirati kroničnim stresom, koji je prepoznat kao jedan od glavnih uzročnika mentalnih bolesti. Naglašavam važnost prevencije i rane intervencije, koje ne samo da pomažu u smanjenju dugoročnih komplikacija, već i potiču održavanje mentalnog zdravlja na optimalnoj razini.
Prepoznavanje i suočavanje s mentalnim izazovima
U svojoj praksi, jedan od najčešćih izazova s kojima se susrećem jest prepoznavanje mentalnih poteškoća kod pacijenata. Mentalne bolesti često su prikrivene i manifestiraju se suptilno, stoga je ključno biti svjestan znakova upozorenja. Na primjer, promjene u ponašanju kao što su povlačenje iz socijalnih aktivnosti, gubitak interesa za hobi koji je nekada bio izvor radosti, ili promjene u apetitu i spavanju, mogu biti indikatori mentalnog disbalansa.
Kao društvo, skloni smo zanemariti ili pogrešno tumačiti ove simptome, često ih pripisujući umoru ili privremenom lošem raspoloženju. Međutim, kada se takvi simptomi produlje ili pojačaju, važno je potražiti stručnu pomoć. Rana intervencija može znatno umanjiti težinu i trajanje mentalnih poremećaja.
S obzirom na to, kao liječnica često educiram pacijente i njihove obitelji o važnosti praćenja i razumijevanja emocionalnog stanja, kao i o dostupnosti raznih oblika pomoći.
Važnost sveobuhvatnog pristupa u liječenju mentalnih poremećaja
U liječenju mentalnih poremećaja, multidisciplinarni pristup nije samo poželjan, već često i neophodan za postizanje optimalnih rezultata. Ovo uključuje medicinsko liječenje sa psihofarmakologijom, gdje lijekovi mogu pružiti značajno olakšanje simptoma, no i psihoterapiju koja pacijentima pomaže razviti strategije za upravljanje emocionalnim izazovima i poboljšati kvalitetu života.
Psihoterapija, kao ključni element liječenja, može uključivati kognitivno – bihevioralnu terapiju (KBT), koja je usmjerena na promjenu destruktivnih misaonih obrazaca i ponašanja, ili psihodinamsku terapiju, koja se fokusira na razumijevanje dubljih emocionalnih problema i sukoba. Važno je u proces liječenja uključiti i obitelj i/ili bliske osobe pacijenta, budući da podrška okoline može značajno doprinijeti procesu liječenja.
Također, ne smijemo zanemariti socijalne aspekte života pacijenta. Socijalni radnici i terapeuti mogu pomoći u navigaciji kroz izazove kao što su zaposlenje, obrazovanje i izgradnja podržavajućih društvenih mreža. Prilagođeni pristup koji uključuje sve aspekte života pacijenta može značajno poboljšati njihov opći oporavak i dobrobit.
Ne zaboravimo ni na važnost samopomoći. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, meditacija i dovoljno sna ključne su komponente koje pacijent može integrirati u svoj život kako bi održao mentalnu ravnotežu. Potičem sve pacijente da preuzmu aktivnu ulogu u svom liječenju i da se posvete praksama koje podržavaju njihovo mentalno zdravlje.
Promicanje svijesti i prevencija u području mentalnog zdravlja
Promicanje svijesti o mentalnom zdravlju i prevencija mentalnih poremećaja su područja kojima treba pristupiti s jednakom ozbiljnošću kao i fizičkom zdravlju. Kao liječnica školske medicine, vidim ogromnu vrijednost u edukativnim programima koji se provode u školama, na radnim mjestima i unutar zajednice. Informiranje javnosti o mentalnom zdravlju, prepoznavanju simptoma i dostupnim resursima za pomoć je prvi korak prema destigmatizaciji mentalnih bolesti.
U svojem radu naglašavam važnost ranog prepoznavanja i pravovremenog odgovora na mentalne izazove. Prevencija nije samo izbjegavanje razvoja poremećaja, već i izgradnja otpornosti kroz razvijanje zdravih navika, emocionalne inteligencije i strategija suočavanja. Radionice o upravljanju stresom, programi za unapređenje emocionalne pismenosti i poticanje otvorenog dijaloga o mentalnom zdravlju mogu pružiti alate za jačanje mentalne otpornosti pojedinca.
Zaključak
Suočavanje s mentalnim izazovima zahtijeva hrabrost, razumijevanje i, što je najvažnije, akciju. Ne bismo trebali čekati simptome da se pogoršaju prije nego što potražimo pomoć. Umjesto toga, trebali bismo djelovati preventivno, njegujući svoje mentalno zdravlje jednako kao i fizičko. Pozivam sve čitatelje da preuzmu odgovornost za svoje mentalno zdravlje: razgovarajte otvoreno o svojim iskustvima, potražite stručnu pomoć kad je to potrebno i podržite druge u njihovim nastojanjima da učine isto.
Za kraj, sjetite se da je svijest o mentalnom zdravlju samo početak. Stvaranje promjena zahtijeva neprestanu predanost i proaktivne korake prema zdravijem društvu u kojem je mentalna dobrobit svih naša zajednička odgovornost. Kao zajednica, možemo i moramo raditi bolje kada je riječ o mentalnom zdravlju. Prepoznajmo njegovu važnost, radimo na prevenciji i pružimo podršku onima koji trebaju pomoć.
Zajedno možemo graditi svijet u kojem se mentalno zdravlje cijeni i promiče s jednakom strašću i predanošću kao što je to slučaj s fizičkim zdravljem.
Literatura:
1. World Health Organization. Mental health: strengthening our response
2. American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders 3. Mayo Clinic. Mental health: What’s normal, what’s not
Autor: Petra Meštrić, dr. med.
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
