Moždani udar, u narodu poznat kao moždana kap, jest naglo nastali živčani deficit uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije (protoka krvi u mozgu), zbog čega dolazi do nedostatne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Najčešći simptomi moždanog udara jesu slabost i/ili utrnulost jedne strane tijela, smetnje govora, djelomičan ili potpuni gubitak vida te poremećaj koordinacije i ravnoteže.
Što je to moždani udar?
Moždani udar, ili u medicinskoj terminologiji cerebrovaskularni inzult ili apopleksija mozga, jest ozbiljno zdravstveno stanje obilježeno naglim gubitkom moždanih funkcija uslijed nedostatne opskrbe mozga krvlju, ili krvarenja.
Naime, kako bi naš mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je neprekidna opskrba kisikom i hranjivim tvarima koje dobiva putem krvi. Nedostatak spomenutih tvari, uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija kojima taj dio mozga upravlja.
Vrste moždanog udara
Razlikujemo dvije vrste moždanog udara – ishemijski moždani udar, koji je ujedno i najčešći, te hemoragijski moždani udar.
1. ishemijski moždani udar (ili infarkt mozga) – posljedica začepljenja arterije, koja opskrbljuje mozak krvlju, ugruškom.
2. hemoragijski moždani udar – nastaje uslijed prsnuća krvne žile u mozgu, odnosno izljeva krvi u tkivo mozga
Moždanom udaru može prethoditi prolazna epizoda neurološke disfunkcije ili TIA – tranzitorna ishemijska ataka.
Tranzitorna ishemijska ataka (TIA)
Tranzitorna ishemijska ataka (prema engl. transient ischemic attack) označava akutni gubitak moždane ili očne funkcije koji nastaje uslijed prolaznog začepljenja krvne žile u mozgu ili mrežnici oka.
TIA, često nazivana „mini moždani udar“, je obilježena nizom neuroloških simptoma i znakova sličnih moždanom udaru, međutim bez jasno vidljivih trajnih oštećenja.
- potpuni gubitak govora, govornog izražavanja i/ili razumijevanja
- mišićna slabost/oduzetost jedne polovice tijela
- prolazni gubitak vida na jednom ili oba oka
TIA je hitno medicinsko stanje, budući da nosi rizik razvoja moždanog udara od 5 % unutar 48 sati, odnosno 10 % unutar tri mjeseca, ako se pacijent odgovarajuće ne zbrine.
Pravovremeno prepoznavanje i odgovarajuće liječenje TIA – e, povezano je s dramatičnim padom rizika od moždanog udara i drugih vaskularnih događaja kao što je infarkt mozga, za čak 80 %.
Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara
U čimbenike rizika za nastanak moždanog udara ubrajamo nepromjenjive čimbenike, odnosno čimbenike rizika na koje ne možemo utjecati – životna dob, spol, rasa, obiteljska sklonost, te promjenjive čimbenike rizika ili čimbenike na koje možemo utjecati promjenom životnog stila i/ili odgovarajućim liječenjem.
- povišeni krvni tlak
- bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
- povišen kolesterol (povišene masnoće u krvi)
- šećerna bolest
- nepravilna prehrana
- prekomjerna tjelesna težina
- tjelesna neaktivnost
- pušenje
- prekomjerna konzumacija alkohola
- izloženost stresu
Čimbenici rizika specifični za žene
- primjena oralnih kontraceptiva
- trudnoća
- povišen krvni tlak tijekom trudnoće (preeklampsija)
- primjena hormonske nadomjesne terapije
- migrene s aurom
Koji su znakovi i simptomi moždanog udara?
Simptomi moždanog udara obično nastupaju iznenada.
- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- smetnje govora (otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi ili potpuni gubitak govora)
- smetnje vida
- smetnje u hodu (nesigurnost i gubitak ravnoteže)
- naglo nastala snažna glavobolja, praćena mučninom i povraćanjem
- omaglice ili vrtoglavice
4 jednostavne naredbe mogu vam pomoći utvrditi radi li se o moždanom udaru:
1. NASMIJ SE!
- osoba ne može podići oba kuta usana
2. RECI NEŠTO!
- izgovaranje riječi je otežano i nerazumljivo ili nastupa potpuni gubitak govora
3. PODIGNI RUKE!
- osoba ne može ispružiti obje ruke, jedna ruka je slaba i „pada“
4. ISPLAZI JEZIK!
- jezik je „iskrivljen“, odnosno ide na jednu ili drugu stranu
Uočite li bilo koji od navedenih znakova, odmah nazovite hitnu pomoć.
Moždani udar kod žena
Simptomi i znakovi moždanog udara kod žena obično odstupaju od uobičajenih, zbog čega često nisu pravovremeno prepoznati, što odgađa potrebu za (odgovarajućim) liječenjem.
- opća slabost
- gubitak svijesti ili nesvjestica
- kratkoća daha
- zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
- nagla promjena ponašanja
- uzrujanost
- halucinacije
- mučnina ili povraćanje
- štucanje
Kako se moždani udar dijagnosticira?
Moždani udar je ozbiljno stanje koje zahtijeva hitno zbrinjavanje i prijem bolesnika u adekvatno opremljenu zdravstvenu ustanovu. Najčešće dijagnostičke pretrage koje se provode su laboratorijska pretraga krvi (uključujući kompletnu krvnu sliku, šećer u krvi, masnoće u krvi te faktore zgrušavanja krvi, odnosno koagulogram), EKG, dopler ultrazvučno snimanje krvnih žila te CT mozga i CT angiografija mozga (kompjutorizirano snimanje mozga i krvnih žila).
Liječenje moždanog udara
Liječenje ovisi o vrsti moždanog udara. Za liječenje ishemijskog moždanog udara, primjenjuje se trombolitička terapija usmjerena na otapanje ugruška koji je začepio krvnu žilu.
Posljednjih nekoliko godina dostupna je i tzv. mehanička trombektomija, terapijska metoda kojom se mehaničkim putem, ulaskom u krvnu žilu posebnim kateterima, nastoji ukloniti ugrušak.
Bez obzira na odabrani pristup, cilj liječenja je isti – omogućiti ponovnu uspostavu normalnog krvotoka i spriječiti odumiranje živčanih stanica, odnosno teže posljedice.
Za liječenje hemoragijskog moždanog udara koriste se lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, a ponekad je potreban i operativni pristup u svrhu zaustavljanja krvarenja, odnosno smanjenja pritiska krvi na mozak.
Oporavak od moždanog udara
Godišnje u svijetu 15 milijuna osoba oboli od moždanog udara, a od toga 30 % ima trajnu onesposobljenost.
Čak i mali moždani udar može značajno narušiti svakodnevno funkcioniranje, izvršne funkcije, kognitivni status te uključenost zahvaćene osobe, kvalitetu života i povratak na posao, u obitelj i ostale funkcije. Narušeno svakodnevno funkcioniranje najčešće je posljedica motoričkih ispada nakon moždanog udara.
Kognitivni deficit obično se razvija u prva tri mjeseca nakon moždanog udara i traje najmanje šest mjeseci, a zahvaća jednu ili više kognitivnih domena – jezik, izvršne funkcije, vizualnoprostornu spoznaju, epizodnu i/ili radnu memoriju.
Vrijeme potrebno za oporavak nakon moždanog udara je individualno i ovisi o težini onesposobljenosti, konceptu/programu rehabilitacije te kasnijem održavanju postignutih funkcija.
S neurorehabilitacijom je potrebno početi odmah po stabilizaciji stanja! Rehabilitacijskom intervencijom nastoji se poboljšati funkcionalnost oboljelih i njihovo kvalitetnije uključivanje u obitelj, radnu i širu društvenu zajednicu.
Kako spriječiti moždani udar?
Prevencija je i dalje najbolji pristup za smanjenje rizika od moždanog udara.
Preventivne mjere uključuju modifikaciju životnog stila, zdravu i raznoliku prehranu i dijetalne mjere, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja, ograničenu konzumaciju alkohola, liječenje arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, visoke razine kolesterola te atrijske fibrilacije.
Literatura:
1. World Stroke Organization
2. Mayo Clinic. Stroke
3. PubMed. Tranzitorna ishemijska ataka kao hitno stanje
4. PubMed. Primarna prevencija moždanog udara
5. Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara. O moždanom udaru
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
