Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija (engl. arterial hypertension, AH) jest ozbiljno zdravstveno stanje obilježeno trajno povišenim vrijednostima sistoličkog i/ili dijastoličkog arterijskog krvnog tlaka u mirovanju.
Arterijska hipertenzija (AH) vodeći je globalni javnozdravstveni problem i glavni čimbenik rizika za nastanak bolesti srca, mozga te bubrega. Povišeni krvni tlak može biti prisutan godinama bez primjetnih simptoma, zbog čega se arterijska hipertenzija često naziva i „tihim ubojicom“. Upravo iz tog razloga, izrazito je važno redovito mjeriti/kontrolirati krvni tlak i pravovremeno poduzeti potrebne mjere.
Što je to povišeni krvni tlak?
Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija jest kronična bolest karakterizirana trajno povišenim vrijednostima sistoličkog (≥ 140 mmHg) i dijastoličkog (≥ 90 mmHg) arterijskog krvnog tlaka u mirovanju.
U većine oboljelih arterijska hipertenzija je dobroćudne naravi, odnosno krvni tlak se povisuje postupno tijekom godina, bolest je kompatibilna s normalnim životnim vijekom, osim ako ne nastupe ozbiljne komplikacije poput srčanog ili moždanog udara. U 5 % osoba bolest je malignog (zloćudnog) tijeka te dolazi do naglog povišenja krvnog tlaka koje, bez odgovarajućeg liječenja, završava smrću unutar dvije godine, o čemu nešto više govorimo u nastavku teksta.
Što uzrokuje povišeni krvni tlak?
Uzrok povišenog krvnog tlaka ili arterijske hipertenzije u 95 % slučajeva je nepoznat te tada govorimo primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji. Primarna hipertenzija jest multifaktorijalna bolest čiji nastanak i tijek određuju brojni nepromjenjivi (dob, spol, nasljeđe) i promjenjivi (prekomjerna tjelesna težina, prekomjeran unos soli, nedostatak tjelesne aktivnosti, stres) čimbenici rizika. U preostalih 5 % slučajeva, povišeni krvni tlak posljedica je neke druge bolesti, pa se naziva sekundarnom hipertenzijom.
U moguće uzroke sekundarne hipertenzije ubrajamo:
- bolesti bubrega (stenoza (suženje) bubrežne arterije, akutni glomerulonefritis, kronična bubrežna bolest, tumori bubrega)
- bolesti endokrinog sustava (hipertireoza, hipotireoza, primarni hiperaldosteronizam, Cushingov sindrom, feokromocitom (tumor nadbubrežne žlijezde)
- kardiovaskularne (srčano – žilne) bolesti (koarktacija aorte (urođeno suženje aorte))
- bolesti živčanog sustava (stres, apneja tijekom spavanja)
Klasifikacija arterijske hipertenzije u odraslih osoba
Prema klasifikaciji Europskog kardiološkog društva (engl. European Society of Cardiology, ESC) i Europskog društva za hiperteziju (engl. European Society of Hypertension, ESH) krvni tlak možemo podijeliti u sljedeće kategorije.
| Sistolički krvni tlak (mmHg) | i/ili | Dijastolički krvni tlak (mmHg) | |
| Optimalan krvni tlak | < 120 | i | < 80 |
| Normalan krvni tlak | 120 – 129 | i/ili | 80 – 84 |
| Visoko normalan krvni tlak | 130 – 139 | i/ili | 85 – 89 |
| Blaga hipertenzija (stupanj 1) | 140 – 159 | i/ili | 90 – 99 |
| Umjerena hipertenzija (stupanj 2) | 160 – 179 | i/ili | 100 – 109 |
| Teška hipertenzija (stupanj 3) | ≥ 180 | i/ili | ≥ 110 |
| Izolirana sistolička hipertenzija | ≥ 140 | i | < 90 |
Simptomi arterijske hipertenzije
Visoki krvni tlak može biti neprepoznat dugi niz godina, a ako se ne liječi oštećuje krvne žile te vitalne organe (mozak, srce, bubrege) i njihovu funkciju.
- glavobolja
- vrtoglavica
- umor
- pretjerano znojenje
- smetnje vida/poremećaji vida
- krvarenje iz nosa
- zujanje (lat. tinitus) u ušima
- osjećaj lupanja srca
- nedostatak zraka
Varijacije u vrijednostima krvnog tlaka
Vrijednosti arterijskog krvnog tlaka prirodno se mijenjaju tijekom života svake osobe i podložne su utjecaju brojnih vanjskih i unutarnjih čimbenika (godišnje doba, stres, tjelesna aktivnost, menstrualni ciklus i dr.) Također, vrijednosti krvnog tlaka fiziološki variraju i tijekom dana i noći. Naime, krvni tlak je najviši ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja.
Kako se postavlja dijagnoza arterijske hipertenzije?
Dijagnoza arterijske hipertenzije postavlja se na temelju osobne i obiteljske anamneze te detaljnog fizikalnog pregleda koji uključuje mjerenje krvnog tlaka i obavljanje osnovnih laboratorijskih pretraga, što omogućuje procjenu kardiovaskularnog rizika (rizik za kardiovaskularni događaj) i oštećenja ciljnih organa. Dijagnoza arterijske hipertenzije ne može se postaviti na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Opetovano mjerenje vrijednosti krvnog tlaka (tijekom dvaju ili više posjeta liječniku u vremenskom razmaku) koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mmHg, potrebne su za postavljanje dijagnoze.
Mjerenje vrijednosti krvnog tlaka u liječničkoj ordinaciji i danas je „zlatni standard“ u postavljanju dijagnoze arterijske hipertenzije. Međutim, valja istaknuti i važnost izvanordinacijskih metoda, u koje ubrajamo kućno mjerenje arterijskog krvnog tlaka/samomjerenje (MATS) i kontinuirano mjerenje arterijskog krvnog tlaka (KMAT), budući da iste daju potpuniju sliku o stvarnim vrijednostima arterijskog krvnog tlaka te pomažu liječniku u donošenju dijagnostičkih i terapijskih odluka. Provođenje odgovarajuće dijagnostike nužan je preduvjet za određivanje stupnja hipertenzije, procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika i otkrivanje sekundarnih bolesti i stanja koja mogu dovesti do hipertenzije.
Arterijski krvni tlak obilježen je velikim varijacijama tijekom jednog i između više dana, zbog čega se dijagnoza mora temeljiti na odvojenim višestrukim mjerenjima!
Posebni oblici arterijske hipertenzije
Hipertenzija „bijelog ogrtača“ (HBO)
Izolirana ambulantna hipertenzija ili tzv. hipertenzija „bijelog ogrtača“ definirana je kao povišenje vrijednosti arterijskog krvnog tlaka izmjerenog u ordinaciji/bolnici/prisutnosti medicinskog osoblja, dok su vrijednosti krvnog tlaka izmjerene kod kuće ili tijekom 24 – satnog mjerenja normalne/uredne.
„Maskirana“ hipertenzija (MH)
O izoliranoj izvanambulantnoj hipertenziji ili „maskiranoj“ hipertenziji govorimo kada su vrijednosti arterijskog krvnog tlaka izmjerene u ordinaciji uredne, a kod kuće ili tijekom 24 – satnog mjerenja povišene.
Izolirana sistolička hipertenzija (ISH)
Obilježena je izoliranim povišenjem sistoličkog krvnog tlaka, dok je dijastolički normalnih vrijednosti. Osobito je česta u starijih osoba.
Rezistentna hipertenzija (RH)
Definirana je nemogućnošću postizanja zadovoljavajućih/preporučenih vrijednosti krvnoga tlaka, unatoč promjenama životnih navika i redovitog uzimanja različitih antihipertenzivnih lijekova.
Maligna hipertenzija (MH)
Maligna ili zloćudna hipertenzija karakterizirana je povišenjem sistoličkog krvnog tlaka iznad 180 mmHg ili dijastoličkog tlaka iznad 120 mmHg te oštećenjem organa (mrežnice oka, srca, mozga, bubrega). Povišenje krvnoga tlaka nastupa naglo i bez adekvatnog liječenja završava smrću unutar jedne do dvije godine. Premda može nastati i u osoba s normalnim krvnim tlakom, maligna hipertenzija znatno je češća u osoba s od prije poznatom hipertenzijom.
Liječenje arterijske hipertenzije
Promjena životnog stila i prehrambenih navika osnovna je mjera u liječenju povišenog krvnog tlaka, a potreba za uvođenjem terapije zasniva se na vrijednostima krvnog tlaka i (procjenjenom) ukupnom kardiovaskularnom riziku. Za postizanje zadovoljavajućih vrijednosti krvnog tlaka, u pojedinih bolesnika često je potrebno koristiti kombinaciju dvaju ili više lijekova. Sekundarna hipertenzija liječi se uklanjanjem uzroka koji su doveli do njenog nastanka.
Komplikacije arterijske hipertenzije
Dugotrajna, neliječena arterijska hipertenzija oštećuje krvne žile u srcu, mozgu te bubrezima i povezana je s nastankom brojnih ozbiljnih komplikacija. Naime, visoki krvni tlak pospješuje nastanak ateroskleroze, odnosno ubrzava fiziološki proces „starenja krvnih žila“, što dovodi do preuranjenih promjena u strukturi i funkciji krvnih žila te one postaju krute i neelastične, s posljedičnim suženjem i/ili začepljenjem istih.
Neke od mogućih komplikacija navodimo u nastavku.
- srčani udar (infarkt srca)
- zatajenje srca
- stvaranje aneurizmi (proširenja) aorte
- moždani udar
- zatajenje bubrega
- erektilna (seksualna) disfunkcija
Prirodni lijek za visoki krvni tlak
Visoki krvni tlak obično se liječi odgovarajućim lijekovima te promjenom načina života. Spomenute metode međusobno se nadopunjuju te primijenjene u kombinaciji imaju najbolji učinak. Preporučene prirodne modifikacije koje vam mogu pomoći prirodno sniziti krvni tlak navodimo u nastavku.
Preporuke za održavanje normalnog krvnog tlaka
1. održavajte primjerenu tjelesnu težinu
2. izbjegavajte prekomjeran unos kuhinjske soli i masti u prehrani
3. hranite se uravnoteženo, količinski umjereno i raznoliko
4. prestanite pušiti
5. izbjegavajte prekomjeran unos alkohola
6. izdvojite vrijeme za opuštanje
Literatura:
1. Damjanov I., Seiwerth S., Jukić S., Nola M. Patologija. Medicinska naklada.
2. Mayo Clinic. High blood pressure (hypertension)
3. European Heart Journal. 2018 ESC/ESH Hypertension Guidelines
4. World Health Organization (WHO). Hypertension
5. Cleveland Clinic. White coat syndrome
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
