Atopijski dermatitis (AD), poznat i pod nazivom atopijski ekcem, jest česta, kronična upalna bolest kože obilježena suhoćom i svrbežom kože. Riječ „atopijski“ označava postojanje genske predispozicije za razvoj atopijskih bolesti, dok pojam „dermatitis“ opisuje upalu kože. Bolest je karakteristična za dječju dob, premda oboljeti mogu i odrasle osobe.
Zbog kroničnog tijeka i izraženog svrbeža, atopijski dermatitis je bolest koja značajno utječe na kvalitetu života oboljele osobe, kao i cjelokupne obitelji.
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis (AD), atopijski ekcem ili neurodermitis, jest kronična upalna bolest kože karakterizirana suhoćom, crvenilom i svrbežom kože. Premda se kožne promjene mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, bolest najčešće započinje u ranom dojenačkom razdoblju, između 3. i 6. mjeseca života. Atopijski dermatitis obilježen je razdobljima pogoršanja i poboljšanja. U velikog broja oboljelih simptomi se obično povlače do puberteta, no u nekih su prisutne doživotne tegobe.
Atopijski dermatitis uobičajeno se pojavljuje u osoba s genskom predispozicijom za atopijske bolesti te je često udružen s drugim atopijskim i alergijskim bolestima poput alergijskog rinitisa, astme, alergijskog konjuktivitisa te alergije na hranu.
Zašto nastaje atopijski dermatitis?
Uzrok nastanka atopijskog dermatitisa još uvijek nije u cijelosti razjašnjen. Pored nasljedne sklonosti, koju ne možemo promijeniti, nastanku atopijskog dermatitisa pogoduju i čimbenici u nastavku.
- postojanje narušene funkcije kožne barijere
- okolišni čimbenici (poput različitih alergena, iritansa te klimatskih čimbenika – temperatura, UV – zračenje)
- stres
Suha koža ima smanjenu funkciju zaštitne barijere i kao takva olakšava ulazak različitih alergena, mikroorganizama i iritansa, što posljedično dovodi do nastanka upale.
U dječjoj dobi uzrok atopijskog dermatitisa uglavnom su nutritivni alergeni (nalaze se u hrani) poput jaja, mlijeka, soje, ribe te kikirikija, dok je u starije djece te odraslih većinom riječ o inhalacijskim alergenima (udišu se sa zrakom), kao što su pelud, grinje, kućna prašina, životinjske dlake te perje.
Gdje se atopijski dermatitis najčešće pojavljuje?
Atopijski dermatitis najčešće se pojavljuje na licu, vratu, pregibima (velikih zglobova) te koži oko očiju i kapcima.
Kako prepoznati atopijski dermatitis kod djece?
Premda se distribucija i oblik promjena razlikuju ovisno o dobi oboljele osobe, osnovna obilježja atopijskog dermatitisa jesu suhoća kože i svrbež. Prvi simptomi bolesti opažaju se tijekom prvih šest mjeseci života, a vrlo rijetko u adolescenciji i odrasloj dobi.
Atopijski dermatitis kod beba (dojenčadi)
U dojenačkoj dobi, prvi simptomi/znakovi bolesti očituju se obliku u obliku crvenila i mjestimice ljusaka na koži lica, osobito u predjelu obraza i čela, dok je područje oko usta najčešće pošteđeno. Promjene su praćene izrazito jakim svrbežom, a mogu se proširiti na vlasište, pregib vrata, gornji dio trupa, pružne strane udova, nadlanične strane šaka te gornji dio stopala. Pelenska regija obično nije zahvaćena promjenama.
Atopijski dermatitis dječje dobi
Tijekom druge i treće godine djetetova života, mijenja se raspored kožnih promjena te se one dominantno pojavljuju u području pregiba velikih zglobova, osobito vrata, lakta, zapešća, koljena i gležnja. Uslijed učestalog i intenzivnog češanja, nazočne su brojne ogrebotine, a zahvaćena koža je zadebljana i smećkasto pigmentirana.
Atopijski dermatitis kod odraslih
Osim kod djece, atopijski dermatitis može se pojaviti i u odrasloj dobi. Odrasli stadij atopijskog dermatitisa obično započinje u pubertetu te se nastavlja tijekom odrasle dobi.
U razdoblju adolescencije i odrasloj dobi perzistiraju promjene na pregibima većih zglobova, uz promjene na vjeđama, šakama i stopalima. U žena, promjene se mogu vidjeti i oko bradavica na dojkama. Zbog kontinuiranog grebanja kože dolazi do nastanka promjena u obliku ekskorijacija (ogrebotina) i lihenifikacija (zadebljanja kože), kao i razvoja hiperpigmentacija i hipopigmentacija.
Zbog izraženog svrbeža, atopijski dermatitis nerijetko otežava usnivanje i ometa san, što značajno narušava kvalitetu života oboljele osobe, ali i njezine obitelji.
Kako se postavlja dijagnoza atopijskog dermatitisa?
Dijagnoza atopijskog dermatitisa postavlja se na temelju pažljivo i detaljno uzete anamneze, uključujući pojavnost atopijskog dermatitisa i/ili drugih atopijskih bolesti u obitelji, fizikalnog pregleda, krvnih laboratorijskih pretraga te kožnih testova, odnosno alergološke obrade.
Nema pouzdanog laboratorijskog parametra koji bi potvrdio bolest. No, u 80 % oboljelih prisutna je povišena razina ukupnog, odnosno specifičnog IgE, što ujedno upućuje na alergijsku podlogu ove bolesti.
LIJEČENJE ATOPIJSKOG DERMATITISA
Za atopijski dermatitis ne postoji univerzalni lijek. Liječenje atopijskog dermatitisa jest simptomatsko i osnovni ciljevi liječenja su smanjiti svrbež, obnoviti epidermalnu (kožnu) barijeru, smanjiti upalu te spriječiti komplikacije u obliku infekcija kože.
Liječenje atopijskog dermatitisa obuhvaća opće mjere (edukaciju o samoj bolesti, izbjegavanje čimbenika koji dovode do pogoršanja stanja i provođenje odgovarajuće njege kože), lokalno liječenje lijekovima, fototerapiju, sustavno liječenje lijekovima te ostale oblike liječenja.
OPĆE MJERE
1. edukacija oboljelih
Pristup liječenju atopijskog dermatitisa ponajprije uključuje primjerenu edukaciju oboljelih, te budući da je većinom riječ o djeci, njihovih roditelja. Oboljelima je potrebno objasniti prirodu same bolesti (oštećenje kožne barijere) i važnost prepoznavanja i izbjegavanja alergena te drugih čimbenika koji mogu dovesti do pogoršanja bolesti.
Neki od najčešćih iritansa su: kućna prašina, pelud, grinje, životinjske dlake, perje, vunena i sintetska odjeća, prehladno vrijeme, emocionalni stres, boravljenje u pregrijanim prostorijama, upotreba neodgovarajućih kozmetičkih preparata, deterdženti i dr. Primijetite li da neka hrana (mlijeko, jaja, soja i dr.) izaziva pogoršanje bolesti, potrebno ju je izbjegavati.
2. higijena i njega kože
U oboljelih od atopijskog dermatitisa iznimno je važno redovito provođenje primjerene higijene i njege kože. Za pranje, bilo kupanje ili tuširanje, preporučuje se primjena sredstava koja ne sadržavaju sapune (sindeti). Sintetički deterdženti ili sindeti su blago kiselog pH (pH 4 – 6), hipoalergeni i bez mirisa, što ih čini lakše podnošljivijima za kožu oboljelih od atopijskog dermatitisa. Dovoljno je kupanje jednom dnevno, kroz kraće vrijeme (do 10 minuta), pri čemu temperatura vode mora biti između 27 i 37 stupnjeva za djecu i odrasle te nešto ispod 37 stupnjeva za novorođenčad.
Nakon kupanja ili tuširanja, važno je nanijeti emolijens – sredstvo za njegu kože s dodatkom ulja, u što kraćem vremenu, po mogućnosti dok je koža još vlažna. Redovita primjena emolijensa za njegu čini osnovu liječenja atopijskog dermatitisa. Emolijensi su lokalni pripravci koji smanjuju suhoću kože i svrbež, poboljšavaju vlažnost i smanjuju gubitak vode iz kože.
LOKALNO LIJEČENJE LIJEKOVIMA
1. lokalni kortikosteroidi
U akutnoj fazi bolesti, odnosno razdobljima pogoršanja, kao osnovno sredstvo u liječenju atopijskog dermatitisa, koriste se lokalni kortikosteroidi (u obliku krema ili masti) koji, osim što djeluju protuupalno, ublažavaju svrbež. Liječenje kortikosteroidima (glukokortikoidima) provodi se nekoliko tjedana, pod nadzorom liječnika. Unatoč povoljnom učinku na ublažavanje simptoma atopijskog dermatitisa, ne smiju se koristiti neprekidno duže vrijeme, budući da mogu dovesti do neželjenih učinaka.
Moguće nuspojave lokalnih kortikosteroida jesu: atrofija (stanjenje) kože, teleangiektazije (proširenja malih krvnih žila kože), strije, depigmentacija, usporeno zacjeljivanje rana te brojne druge.
Brojne kreme za liječenje atopijskog dermatitisa, dostupne su na tržištu, no prilikom odabira najbolje kreme za atopijski dermatitis, svakako slijedite upute vašeg izabranog liječnika.
2. lokalni imunomodulatori
U novije se vrijeme u liječenju atopijskog dermatitisa koriste i tzv. lokalni imunomodulatori ili lokalni inhibitori kalcineurina, takrolimus i pimekrolimus, koji su jednako učinkoviti u liječenju atopijskog dermatitisa, međutim, imaju manje nuspojava.
3. lokalni antibiotici
Koža, više od 90 % oboljelih od atopijskog dermatitisa, kolonizirana je bakterijom Staphylococcus aureus.
Međutim, ako nema uočljivih znakova sekundarne (naknadno pridružene) infekcije, lokalna primjena antibiotika se ne preporučuje u liječenju atopijskog dermatitisa.
4. antihistaminici
Iako imaju pozitivan učinak na smanjenje svrbeža kože, antihistaminici povećavaju rizik nastanka kontaktne senzibilizacije i fotosenzibilizacije, stoga se njihova primjena u liječenju atopijskog dermatitisa ne preporučuje.
FOTOTERAPIJA
Provođenje uskospektralne UVB fototerapije valne duljine 311 nm (prema engl. narrow band UVB), savjetuje se ako lokalna terapija nije dostatna i/ili ako po prestanku njene aplikacije brzo dolazi do ponovnog nastupa bolesti. Fototerapija je vrlo učinkovita u liječenju atopijskog dermatitisa, no zahtijeva učestale dolaske liječniku, što je ujedno i njezin glavni nedostatak.
SISTEMSKO LIJEČENJE LIJEKOVIMA
Sistemsko liječenje atopijskog dermatitisa primijenjuje se kod vrlo teških oblika bolesti koji ne odgovaraju na lokalnu terapiju i/ili fototerapiju.
OSTALI OBLICI LIJEČENJA
Ostali oblici liječenja uključuju imunoterapiju, psihosocijalnu podršku te dodatne i alternativne metode liječenja.
Koje su moguće komplikacije atopijskog dermatitisa?
Komplikacije atopijskog dermatitisa nastaju kao posljedica oštećene kožne barijere, čime ona postaje propusnija za prolaz različitih mikroorganizama, te oštećenja kože uslijed grebanja uzrokovanog svrbežom. Komplikacije uključuju povećanu učestalost i intenzitet različitih bakterijskih (već spomenuti S. aureus), virusnih (Herpes simplex virus i Varicella zoster virus) i gljivičnih infekcija kože.
Rjeđe komplikacije su bolesti oka, kašnjenje u rastu ili usporen rast.
Prehrana za atopijski dermatitis
Nažalost, specifična prehrana za oboljele od atopijskog dermatitisa ne postoji. Međutim, glavna preporuka je raznovrsna i uravnotežena prehrana. Za savjet o uzimanju dodataka prehrani (suplemenata) obratite se nutricionistu ili izabranom liječniku.
Zaključno
Liječenje atopijskog dermatitisa uglavnom se svodi na kontrolu simptoma bolesti, stoga savjetujemo primjenu odgovarajućih krema za atopijski dermatitis, odnosno kožu sklonu atopiji. Nadalje, potpuno izbacivanje iz prehrane namirnica na koje je dokazana alergija, izbjegavanje pušenja (aktivnog i pasivnog) te racionalnu upotrebu antibiotika u ranom razdoblju života. U uspješnom kontroliranju bolesti značajnu ulogu ima i dobra informiranost o samoj bolesti, što se postiže odgovarajućom edukacijom roditelja oboljelog djeteta ili samog pacijenta. Također, redovito praćenje tijeka bolesti s naglaskom na uočavanje razdoblja pogoršanja i poboljšanja, neophodno je kako bi se uočili okolišni čimbenici na koje bolest pozitivno ili negativno reagira.
Literatura:
- National Eczema Association. Atopic dermatitis
- American Academy of Dermatology Association. What is atopic dermatitis?
- Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Atopic dermatitis in children and adults
- Liječnički Vjesnik. Smjernice za liječenje atopijskog dermatitisa
- Hrčak. Importance of educational intervention and parental knowledge on atopic dermatitis in children
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
