Astma je kronična upalna bolest dišnih putova obilježena pojavom bronhospazma (bronhoopstrukcije) – suženja stijenke bronha, te preosjetljivošću bronhalne sluznice do koje dolazi uslijed izlaganja različitim podražajima (alergeni, mikrobiološki uzročnici, tjelesni napor).
Astma kod djece karakterizirana je ponavljajućim epizodama otežanog disanja, kašlja, osjećaja stezanja u prsnom košu i „zviždanja“ prilikom izdisaja koje nastaje zbog izmijenjenog načina prolaska zraka kroz sužene dišne putove.
Premda se astma može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, bolest najčešće započinje u ranoj dječjoj dobi, obično prije 5. godine života.

Što je to astma?
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova obilježena strukturnim i funkcionalnim promjenama stijenke bronha, što dovodi do njihove hiperreaktivnosti, odnosno preosjetljivosti na različite vanjske i unutarnje provokacijske čimbenike – tzv. “okidače“.
U vanjske čimbenike obično ubrajamo alergijsku reakciju na inhalacijske i/ili nutritivne alergene, dok u najčešće unutarnje (nealergijske) čimbenike ubrajamo infekcije gornjeg dišnog sustava, udisanje hladnog zraka, zagađeni zrak, tjelesni napor, lijekove (acetilsalicilna kiselina i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi), duhanski dim te emocionalni stres.
Kada osoba koja boluje od astme dođe u dodir s „okidačem“ astme, dolazi do kontrakcije (stezanja) mišića stijenke dišnih putova (bronha), odnosno oni se sužavaju, a unutrašnja površina stijenke (sluznica) se upali te dolazi do njezina oticanja. Često se uz to stvara i gusti sekret koji dodatno sužava dišne putove. Sve prethodno spomenuto otežava prolazak zraka kroz dišne putove u pluća i iz njih, odnosno otežava disanje.
Oblici astme
Postoji nekoliko oblika dječje astme, međutim najčešći oblik jest alergijska astma, odnosno astma potaknuta alergijskom reakcijom na inhalacijske (pelud, grinje, životinjske dlake) i/ili nutritivne (rjeđe) alergene.
Osim alergijske, postoji i astma uzrokovana virusnim infekcijama, hladnim zrakom, tjelesnim naporom ili određenim lijekovima (aspirin).
Što uzrokuje astmu kod djece?
Točan uzrok nastanka astme u djece nije poznat. Međutim, smatra se da važnu ulogu u nastanku iste ima međudjelovanje genskih i okolišnih čimbenika.
U nastavku donosimo nekoliko rizičnih čimbenika povezanih s nastankom astme u djece.
- obiteljska predispozicija
- virusne infekcije dišnog sustava (prehlada, gripa, respiratorni sincicijski virus)
- alergije (alergijski rinitis, alergija na hranu) i atopijski dermatitis
- majka koja je pušila tijekom trudnoće/izloženost duhanskom dimu prije ili nakon rođenja
- pretilost
- život u području s visokim zagađenjem zraka
Najvažniji „okidač“ za djecu s astmom su virusne infekcije gornjeg dišnog sustava.
Simptomi astme kod djece
Većina djece koja imaju astmu, obično razviju simptome prije 5. godine života.
- otežano disanje
- osjećaj nedostatka zraka/kratkoća daha
- pritisak u prsnom košu
- piskanje ili „zviždanje“ u dišnim putovima prilikom izdisaja (engl. wheezing)
- nadražajni, suhi kašalj (najčešće noću i/ili u ranim jutarnjim satima)
Astmatski napadaj
Tijekom napadaja astme (pogoršanja ili egzacerbacije astme), simptomi djeteta se mogu značajno pogoršati.
Napadaji astme mogu biti blagi i kratkotrajni, teški, a ponekad čak i životno ugrožavajući (astmatski status).
Napadaj astme obično počinje naglo i češće se javlja noću i/ili rano ujutro. Ponekad, osobito u djece, napadaju prethodi svrbež na prednjoj strani vrata i prsnog koša te suhi kašalj. Težinu napada nije moguće predvidjeti.
Kako se postavlja dijagnoza astme?
Dijagnoza astme postavlja se na temelju pažljivo i detaljno uzete anamneze, uključujući pojavnost astme, ali i drugih atopijskih i/ili alergijskih bolesti u obitelji, karakterističnih simptoma, fizikalnog pregleda, funkcijskih testova (mjerenje plućne funkcije), krvnih laboratorijskih pretraga te kožnih testova, odnosno alergološke obrade. Nema pouzdanog laboratorijskog parametra koji bi potvrdio bolest.
Mjerenje plućne funkcije nije pouzdano u mlađe djece zbog izostanka odgovarajuće suradnje.
Testovi ispitivanja plućne funkcije (spirometrija), odnosno mjerenje stupnja i reverzibilnosti ograničenja protoka zraka kroz dišne putove, koriste se kao pomoć pri postavljanju dijagnoze astme u djece starije od 5 godina.
Budući da brojna stanja mogu simptomima nalikovati astmi, istu je ponekad teško dijagnosticirati, osobito kod djece.
Stanja koja mogu izazvati simptome slične astmi:
- rinitis (upala nosne sluznice)
- upala sinusa
- refluks kiseline ili gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
- infekcije dišnog sustava (bronhiolitis, RSV infekcija)
- cistična fibroza
- abnormalnosti dišnih putova
Liječenje astme kod djece
Odluka o uvođenju terapije, vrsti i dozi te načinu primjene lijekova donosi se na temelju brojnih parametara kao što su dob djeteta, težina bolesti, vrijeme i okolnosti pojave simptoma, nalaza plućne funkcije te učestalosti pogoršanja bolesti. U liječenju astme koriste se brojni lijekovi, najčešće u obliku inhalatora koji su praktični za svakodnevnu upotrebu.
2 su osnovne skupine lijekova za liječenje astme kod djece:
1. lijekovi za kontrolu bolesti
Lijekovi za kontrolu bolesti (engl. controllers) su osnovni, protuupalni lijekovi za dugotrajnu kontrolu bolesti (inhalacijski kortikosteroidi, antagonisti leukotrienskih receptora). Inhalacijski kortikosteroidi primjenjuju se udisanjem iz posebnih spremnika (pumpice ili tzv. inhalera). Budući da djeca obično teže savladavaju način i tehniku primjene inhalera, prilikom primjene koristi se zračna komorica – pomagalo za olakšavanje udisanja lijekova za astmu.
2. lijekovi za olakšavanje simptoma
Lijekovi za olakšavanje simptoma (engl. relievers) se koriste po potrebi za ublažavanje/olakšavanje simptoma kod pogoršanja astme (bronhodilatatori – lijekovi koji šire dišne putove)
U uspješnom kontroliranju bolesti značajnu ulogu ima i dobra informiranost o samoj bolesti, što se postiže odgovarajućom edukacijom roditelja oboljelog djeteta ili samog pacijenta te prepoznavanje i izbjegavanje provokacijskih čimbenika.

Komplikacije astme kod djece
U djece u kojih astma nije odgovarajuće kontrolirana, povezana je s negativnim zdravstvenim posljedicama (teški napadaji astme, smanjena funkcija pluća, česte hospitalizacije i/ili posjeti hitnoj službi), kao i poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju (izostajanje iz škole i nedostatak sudjelovanja u izvannastavnim aktivnostima).
Literatura:
1. Asthma and Allergy Foundation of America. Asthma in children
2. PubMed. Diagnosis and management of asthma in children
3. American Lung Association. Diagnosing Asthma in young children
4. Society of Pediatric Psychology. Childhood asthma
5. Cleveland Clinic. Childhood asthma medications
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.