Gnojna angina je naziv koji se u svakodnevnom govoru najčešće koristi za akutnu bakterijsku upalu krajnika obilježenu gnojnim naslagama. Bolest obično počinje naglo, uz izraženu bol u grlu, otežano gutanje, povišenu tjelesnu temperaturu te povećane i bolne limfne čvorove na vratu.
Najznačajniji bakterijski uzročnik gnojne angine je beta-hemolitički streptokok skupine A – Streptococcus pyogenes.
Streptokokna angina osobito je česta među djecom školske dobi i adolescentima, iako se može pojaviti kod odraslih.
Gnojna upala grla može se pojaviti tijekom cijele godine, ali je češća u hladnijim mjesecima.
U današnjem članku saznajte kako prepoznati gnojnu anginu, što je uzrokuje te kako se dijagnosticira i liječi.
Što je gnojna angina?
Gnojna angina je kolokvijalni naziv za akutnu gnojnu upalu krajnika (akutni tonzilitis), odnosno krajnika i ždrijela (akutni tonzilofaringitis). Karakteriziraju je crveni i otečeni krajnici prekriveni bijelim ili žućkastim gnojnim naslagama.
Krajnici (tonzile) dio su imunološkog sustava i imaju važnu ulogu u obrani organizma od uzročnika infekcija koji ulaze kroz usta i nos.
Tijekom infekcije dolazi do njihove upale i oticanja, što može uzrokovati bol u grlu i otežano gutanje, kao i druge karakteristične simptome.
Što uzrokuje gnojnu anginu?
Gnojna angina najčešće se povezuje s bakterijskom infekcijom, a najznačajniji bakterijski uzročnik akutnog tonzilofaringitisa je Streptococcus pyogenes, odnosno beta-hemolitički streptokok skupine A (BHS-A).
Međutim, upalu krajnika mogu uzrokovati i virusi, među kojima su adenovirusi, Epstein-Barr virus (EBV), virus gripe i drugi respiratorni virusi.
Koji su simptomi gnojne angine?
Glavni simptom gnojne angine je bol u grlu, osobito pri gutanju. Ostali simptomi koji se mogu pojaviti uključuju:
- povišenu tjelesnu temperaturu
- otežano gutanje
- crvene i otečene krajnike
- bijele ili žućkaste naslage na krajnicima
- povećane i bolne limfne čvorove na vratu
- glavobolju
- opću slabost
Gnojna angina bez temperature također je moguća, iako je povišena tjelesna temperatura jedan od karakterističnih simptoma streptokokne angine. Izostanak povišene temperature sam po sebi ne može potvrditi niti isključiti bakterijsku infekciju.
Kod streptokokne angine simptomi se najčešće pojavljuju naglo, obično uz izostanak drugih simptoma upale gornjih dišnih putova, poput kašlja, curenja nosa i promuklosti.
Razdoblje inkubacije najčešće traje od jednog do tri dana.
Kako se dijagnosticira gnojna angina?
Dijagnoza gnojne angine postavlja se na temelju karakterističnih simptoma te kliničkog pregleda, tijekom kojeg liječnik pregledava grlo i krajnike. Pri pregledu posebna se pozornost pridaje izgledu krajnika, prisutnosti gnojnih naslaga te povećanim i bolnim limfnim čvorovima na vratu.
Međutim, samo na temelju kliničke slike nije uvijek moguće pouzdano razlikovati bakterijsku od virusne infekcije. Stoga se, kada postoji sumnja na streptokoknu anginu, dijagnoza može potvrditi brzim antigenskim testom na streptokok ili mikrobiološkom analizom brisa ždrijela.
Kako se liječi gnojna angina?
Liječenje gnojne angine ovisi o uzročniku. Kod streptokokne angine liječenje uključuje primjenu odgovarajućeg antibiotika. Penicilinski antibiotici najčešće su lijekovi prvog izbora, osim ako postoji alergija na penicilin ili druga kontraindikacija za njihovu primjenu.
Antibiotska terapija pomaže u suzbijanju bakterijske infekcije, skraćuje razdoblje zaraznosti i smanjuje rizik od razvoja komplikacija.
Kod virusne upale krajnika antibiotici nisu učinkoviti, pa je liječenje usmjereno na ublažavanje simptoma. Preporučuju se odmor, dovoljan unos tekućine te, prema potrebi, lijekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature i ublažavanje boli.
Koliko traje gnojna angina?
Trajanje gnojne angine ovisi o uzročniku, težini infekcije i primijenjenom liječenju. Kod streptokokne angine simptomi se uz odgovarajuću antibiotsku terapiju najčešće počinju povlačiti unutar 24 do 48 sati, dok potpuni oporavak može potrajati nekoliko dana.
Važno je propisanu antibiotsku terapiju provesti do kraja prema uputama liječnika.
Je li gnojna angina zarazna?
Da, gnojna angina je zarazna infekcija koja se najčešće prenosi kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem, govorom) ili izravnim kontaktom s oboljelom osobom ili kliconošom.
Kod streptokokne angine osoba u pravilu prestaje biti zarazna 24 sata nakon početka odgovarajuće antibiotske terapije.
Kako bi se smanjio rizik od prijenosa infekcije, preporučuje se redovito prati ruke, izbjegavati bliski kontakt s oboljelom osobom te ne dijeliti čaše, pribor za jelo i druge osobne predmete.
Kada se javiti liječniku?
Liječniku se preporučuje javiti ako je bol u grlu izražena ili traje nekoliko dana, osobito ako je praćena visokom tjelesnom temperaturom, otežanim gutanjem, povećanim i bolnim limfnim čvorovima na vratu ili pojavom gnojnih naslaga na krajnicima.
Liječničku pomoć potrebno je potražiti i ako se simptomi pogoršavaju ili ne dolazi do poboljšanja nakon početka liječenja.
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti kod otežanog disanja, nemogućnosti gutanja sline ili tekućine, izrazito otežanog otvaranja usta, izražene boli i otoka samo s jedne strane grla te naglog pogoršanja općeg stanja. Navedeni simptomi mogu upućivati na razvoj komplikacija, kao što je peritonzilarni apsces, odnosno nakupljanje gnoja uz krajnik.
Zaključno, gnojna angina najčešće se povezuje s bakterijskom infekcijom, osobito streptokokom skupine A, no važno je naglasiti da gnojne naslage na krajnicima nisu uvijek znak bakterijske infekcije. Slične promjene mogu se pojaviti i kod određenih virusnih infekcija, zbog čega se uzročnik ne može pouzdano utvrditi samo na temelju izgleda krajnika.
Pravilna dijagnoza važna je za odabir odgovarajućeg liječenja i procjenu potrebe za primjenom antibiotika.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Strep Throat Symptoms, Causes & Treatment
2. HZJZ. Preporuke za postupanje kod streptokokne bolesti
Autor: Monika Babić
