Menstruacija je oduvijek bila uobičajen biološki proces, ali mnoge djevojke i žene i dalje osjećaju nelagodu kada o njoj trebaju govoriti, kupiti menstrualne proizvode ili zatražiti pomoć zbog bolova ili drugih problema povezanih s menstruacijom.
Tako primjerice mlada djevojka može znati da je menstruacija prirodna i da nema ništa loše u tome, a ipak sakriti uložak dok odlazi u školski toalet. Kako nastaje ta razlika između onoga što znamo i onoga što osjećamo?
Odgovor ne leži u menstruaciji kao takvoj, nego u značenjima koja joj pridajemo. Stavovi o vlastitom tijelu oblikuju se kroz odnose s drugima, izravnim porukama, ali i promatranjem reakcija obitelji, vršnjaka i šire okoline.
Kada se o menstruaciji govori samo šapatom ili se podsmjehujemo nečijoj krvavoj mrlji na hlačama, djevojke mogu naučiti da je riječ o nečemu što moraju prikriti i čega se trebaju sramiti.
Menstrualni sram?
Sram je emocija povezana s doživljajem da smo u očima drugih na neki način neprihvatljivi. Kod menstrualnog srama nelagoda se ne odnosi samo na moguće neugodan događaj, kao što je ona već spomenuta mrlja na odjeći. Djevojka može početi vjerovati da taj događaj govori nešto loše o njoj – da je neuredna, da nije dovoljno pazila ili da je njezino tijelo izaziva nelagodu kod drugih.
Važno je razlikovati sram od želje za privatnosti. Žena ne mora razgovarati o svojoj menstruaciji ako to ne želi i to znači da je privatnost njezin izbor. Sram se, s druge strane, pojavljuje kada ima osjećaj da je skrivanje nužno kako bi izbjegla osudu, ismijavanje ili odbacivanje.
Kako se sram uči?
Djevojčice prve informacije o menstruaciji često dobivaju i prije nego što su spremne razumjeti sve što se događa s njihovim tijelom. Zato je važno ne samo što im odrasli kažu, nego i kako o tome govore. Ako taj razgovor prati nelagoda, opaska da „nitko to ne smije primijetiti” ili izostane prostor za pitanja, menstruacija se lako povezuje s osjećajem da je treba držati u tajnosti.
Poruke dolaze i iz krugova daljih od obitelji – zadirkivanje u školi, komentari o ženskom tijelu i očekivanje da se bol ili krvarenje ne primijete mogu održavati ono što neki nazivaju menstrualnom stigmom.
Pregledi istraživanja pokazuju da djevojke i žene nerijetko osjećaju pritisak da sakriju tragove menstruacije, pa čak i svoje simptome. Taj pritisak može biti prisutan i kada im nitko nije izravno rekao da se trebaju sramiti svoje menstruacije.
Kako sram utječe na doživljaj tijela i ponašanje?
Kada osoba očekuje da će je drugi osuditi, njezina se pozornost lako usmjerava na nadzor vlastitog tijela – vidi li se uložak, postoji li mrlja, hoće li netko primijetiti da joj nije dobro, itd.
Takvo stalno provjeravanje može biti iscrpljujuće i često samo pojačava nelagodu. Zbog toga neke djevojke zbog straha od neugodnosti izbjegavaju određene aktivnosti, dok se druge ustručavaju pitati za menstrualni proizvod ili zatražiti predah zbog bolova.
Rezultati straživanja upućuju na povezanost menstrualnog srama s negativnijim doživljajem vlastitog tijela. Međutim, važno je naglasiti da to ne znači da svaka žena koja skriva menstruaciju ima teškoće sa slikom o tijelu, niti da je uzrok njezine nelagode uvijek isti. Na iskustvo menstruacije utječu i jačina simptoma, prethodna iskustva, dostupnost proizvoda, uvjeti u školi ili na poslu te podrška koju osoba dobiva.
Šutnja može imati i zdravstvene posljedice – ako se o menstruaciji teško govori, teže je postaviti pitanje liječniku o boli ili obilnom krvarenju. Premda su određeni menstrualni simptomi česti, bol koja ometa svakodnevno funkcioniranje ne bi se trebala jednostavno pripisati tome da „tako mora biti”.
Što pomaže u smanjivanju menstrualnog srama?
Prvi korak jest omogućiti razgovor bez podsmijeha i posramljivanja – djevojčicama trebaju točne, njihovoj dobi prilagođene informacije o ciklusu, proizvodima za menstruaciju i mogućim simptomima. Jednako im je važno znati da smiju postaviti pitanje, zatražiti proizvod ili reći da ih boli, bez straha da će zbog toga biti ismijane.
Podrška ne može ostati samo na riječima – dostupni toaleti, menstrualni proizvodi i ozbiljno shvaćanje zdravstvenih tegoba pokazuju da menstruacija nije problem koji djevojka mora sama i neprimjetno rješavati.
Svjetska zdravstvena organizacija zato menstrualno zdravlje promatra šire od higijene – ono uključuje informacije, dostojanstvo, odgovarajuću skrb i mogućnost sudjelovanja u svakodnevnom životu.
Na osobnoj razini korisno je prepoznati razliku između činjenice i naučene procjene. Činjenica je: „Dobila sam menstruaciju i trebam uložak.” Misao „Svi će misliti da sam odvratna ako to primijete” govori o očekivanoj reakciji drugih, koju vrijedi preispitati s razumijevanjem i nježnosti prema sebi.
Važno je naglasiti da to ne znači da odmah trebamo početi javno govoriti o vlastitom iskustvu. Nekome će prvi korak biti razgovor s bliskom osobom, a nekome odlazak liječniku zbog simptoma o kojima je dosad šutjela.
Poruka za kraj – menstruaciju ne mora svatko doživljavati pozitivno – ona može biti neutralna, neugodna ili povezana sa stvarnim zdravstvenim teškoćama. No nijedno od tih iskustava nije razlog za sram.
Kada djevojke i žene imaju informacije, podršku i mogućnost da o svojim potrebama govore bez straha, lakše je razviti odnos prema tijelu u kojem za menstruaciju ima mjesta bez skrivanja i osude.
Literatura:
1. Barrington, D. J. i sur. (2021). Experiences of menstruation in high income countries: A systematic review, qualitative evidence synthesis and comparison to low- and middle-income countries.
2. Hennegan, J. i sur. (2019). Women’s and girls’ experiences of menstruation in low- and middle-income countries: A systematic review and qualitative metasynthesis.
3. PLOS Medicine. Menstrual attitudes in adult women: A cross-sectional study on the association with menstruation factors, contraceptive use, genital self-image, and sexual openness (2024).
4. World Health Organization (2022). WHO statement on menstrual health and rights.
5. American College of Obstetricians and Gynecologists. Painful Periods.
Autor: Tajana Ninković, magistra psihologije i edukantica kognitivno – bihevioralne terapije
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta „Menstrualno zdravlje bez tabua“ portala Otkucajsrca.hr u kategoriji „Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture“ u 2026. godini.
