Glaukom je kronična, progresivna optička neuropatija obilježena oštećenjem vidnog živca, najčešće uslijed povišenog očnog tlaka.
U širem smislu, glaukom podrazumijeva čitav niz entiteta koji dovode do nepovratnog oštećenja vidnog živca s posljedičnim promjenama vidnog polja te progresivnim gubitkom vida.
Glaukom najčešće ne uzrokuje simptome, zbog čega bolest često ostaje neprepoznata sve dok ne dođe do značajnog gubitka vida. Upravo zato, glaukom se često naziva „tihim kradljivcem vida“. Premda može zahvatiti sve dobne skupine, glaukom se najčešće pojavljuje u starijoj životnoj dobi.
Što je glaukom?
Glaukom je, iza katarakte, drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu, no i u Hrvatskoj.
U užem smislu, glaukom je kronična, progresivna optička neuropatija obilježena oštećenjem vidnog živca i promjenama vidnog polja, najčešće uslijed povišenog očnog tlaka.
U širem smislu, glaukom podrazumijeva niz oboljenja (bolesti oka) koja dovode do oštećenja vidnog živca s posljedičnim promjenama vidnog polja, gubitkom vidne funkcije te mogućeg trajnog gubitka vida.
Kako nastaje glaukom?
U osnovi nastanka glaukoma jest mehaničko oštećenje vidnog živca uzrokovano povišenim tlakom te nedovoljna opskrbljenost optičkog živca krvlju (ishemija).
Zbog sporog napredovanja bolesti, nedostatka simptoma te nepovratnog oštećenja vida, glaukom opravdano nosi naziv „podmukli kradljivac vida“ (engl. sneak thief of sight).
Tipovi glaukoma
Glaukom je česta, kronična bolest vidnog živca, koji je neophodan za prijenos vizualnih informacija od oka do mozga.
Glaukom može biti primarni, kada nastaje kao posljedica primarne bolesti oka, odnosno sekundarni, kada nastaje kao komplikacija drugih bolesti oka i stanja, poput ozljede oka, upale, tumora, operacije oka, ili pak uzimanja nekih lijekova.
S obzirom na izgled kuta prednje očne sobice, razlikujemo glaukom otvorenog kuta i glaukom zatvorenog (uskog) kuta.
Izraz „kut“ odnosi se na mjesto u kojem se šarenica i zjenica spajaju u području prednje očne sobice.
1. glaukom otvorenog kuta
Glaukom otvorenog kuta najčešći je tip glaukoma. Uobičajeno nastaje postupno, uslijed začepljenja drenažnih (odvodnih) kanala u području prednje očne sobice. Kao posljedica smanjenog otjecanja očne vodice (tekućine unutar oka) kroz odvodne kanale, dolazi do postupnog povećanja očnog tlaka.
2. glaukom zatvorenog kuta (akutni glaukom)
Glaukom zatvorenog kuta može nastati iznenada, zbog sužavanja, odnosno zatvaranja kuta prednje očne sobice. Kao posljedica mehaničkog začepljenja odvodnih kanala i onemogućenog otjecanja očne vodice, može doći do naglog povećanja očnog tlaka.
Glaukom zatvorenog kuta uglavnom ima akutni tijek i potencijalno opasne reperkusije na vid ako se pravovremeno ne reagira, zbog čega se smatra hitnim stanjem u oftalmologiji.
Uobičajeni simptomi akutnog glaukoma jesu glavobolja, mučnina, povraćanje, zamagljen vid, crvenilo očiju te dugine boje oko izvora svjetlosti.
Razlikujemo i normotenzivni glaukom, kada oštećenja vidnog živca nastaju uz uredan očni tlak.
Kongenitalni glaukom
Kongenitalni (prirođeni) glaukom prisutan je pri rođenju djeteta. Do povišenja očnog tlaka nastaje uslijed neodgovarajućeg razvoja trabekularne mreže (drenažnog) sustava oka, s posljedičnim otežanim otjecanjem očne vodice.
Čimbenici rizika za nastanak glaukoma
Glavni čimbenik rizika za nastanak glaukoma je povišen intraokularni (očni) tlak (IOT), odnosno očni tlak iznad 21 mmHg.
Ostale čimbenike rizika navodimo u nastavku.
- starija životna dob (iznad 40. godina)
- crna rasa
- pozitivna obiteljska anamneza (obiteljska predispozicija)
- anatomska građa oka (kratkovidnost, tanka rožnica)
- određene bolesti i poremećaji (migrena, opstruktivna apneja u spavanju, šećerna bolest, hipertenzija, bolesti štitnjače, bubrega, autoimune bolesti)
- dugotrajna upotreba određenih skupina lijekova (kortikosteroidi)
- traume u području glave
Zašto dolazi do povišenja očnog tlaka?
Povišen očni tlak posljedica je neravnoteže između stvaranja i otjecanja očne vodice iz oka. S obzirom na to da je očna jabučica zatvoren sustav, povišen očni tlak prenosi se na sve dijelove oka i pritišće vidni živac (živčana vlakna i krvne žile) koji se s vremenom nepovratno oštećuje.
Simptomi glaukoma
Glaukom najčešće napreduje bez izraženih simptoma, zbog čega bolest najčešće vrlo dugo ostaje neprepoznata.
Uobičajeni simptom glaukoma je postupni gubitak perifernog vida, koji može proći nezapaženo sve dok ne dođe do značajnog oštećenja vidnog živca.
- glavobolja
- smetnje vida (smanjenje vidne oštrine, zamućenje vida)
- crvenilo i bolnost očiju
- tvrda očna jabučica, bolna na dodir
- mučnina
- povraćanje
- aureole oko izvora svjetla i dr.
Kako se glaukom dijagnosticira?
Glaukom se dijagnosticira na osnovi pažljivo i detaljno uzete osobne i obiteljske povijesti bolesti te kompletnog oftalmološkog pregleda.
Uz standardnu provjeru vidne oštrine, u dijagnostici glaukoma uobičajeno se koriste sljedeći postupci.
1. oftalmoskopija
Oftalmoskopija (fundoskopija) je dijagnostički postupak koji podrazumijeva promatranje očne pozadine (lat. fundus oculi) s pomoću specijaliziranog instrumenta – oftalmoskopa.
To uključuje, pregled mrežnice oka, polazišta vidnog živca (papila očnog živca ili optički disk), staklovine te krvnih žila.
Pregled očne pozadine s posebnom pažnjom na papilu (glavu) vidnog živca osnovni je korak u dijagnostici glaukoma.
2. tonometrija
Tonometrija je postupak mjerenja očnog tlaka (IOT) aplanacijskim tonometrom.
3. perimetrija – „zlatni standard“ u dijagnostici glaukoma
Standardizirana automatska perimetrija (SAP) je neizostavna pretraga u ranom otkrivanju i praćenju napredovanja glaukoma.
Ona podrazumijeva pregled i procjenu vidnog polja, odnosno pokazuje postoje li funkcionalna oštećenja vidnog živca i u kojoj mjeri.
Ovim jednostavnim postupkom ispituju se granice vidnog polja te postojanje ispada kao rezultat glaukomskog oštećenja vidnog živca. Propadanje živčanih vlakana kao posljedica glaukomskog oštećenja očituje se karakterističnim perifernim ispadima u vidnom polju.
4. gonioskopija
Gonioskopija je postupak koji podrazumijeva pregled morfologije iridokornealnog (očnog) kuta, odnosno kuta između rožnice i šarenice, s pomoću specijaliziranog instrumenta – gonioskopa. Pregled morfologije očnog kuta omogućuje otkrivanje eventualnih smetnji u otjecanju očne vodice.
Ovaj postupak pomaže u razlikovanju glaukoma otvorenog i zatvorenog kuta.
5. optička koherentna tomografija
Optička koherentna tomografija (OCT) je slikovna dijagnostička metoda koja omogućuje mjerenje debljine živčanih vlakana vidnog živca, odnosno glave vidnog živca i mrežnice oka, s pomoću specijaliziranog OCT uređaja.
Ovaj postupak omogućuje otkrivanje početnih strukturnih promjena vidnog živca, kao i strukturnih promjena na mrežnici, prije nego li se pojave funkcionalni ispadi koji se otkrivaju pregledom vidnog polja (perimetrijom).
Optička koherentna tomografija pogodna je i za praćenje napredovanja glaukoma.
Liječenje glaukoma
Glaukom zasad, nažalost, nije izlječiva bolest. Međutim, pravovremenim prepoznavanjem i liječenjem, usporava se napredovanje bolesti.
Osnovu liječenja glaukoma čini snižavanje intraokularnog (očnog) tlaka s ciljem sprječavanja daljnjeg oštećenje očnog živca i očuvanja vida.
1. medikamentozno liječenje glaukoma
U liječenju glaukoma koriste se lijekovi koji smanjuju proizvodnju ili olakšavaju otjecanje očne vodice iz oka, s ciljem postizanja vrijednosti očnog tlaka koje će spriječiti daljnje napredovanje bolesti.
Uobičajeno se primjenjuju različite kapi za oči koje smanjuju očni tlak.
Najbolje kapi za glaukom jesu one koje najučinkovitije snižavaju očni tlak, izražavaju minimalne nuspojave te odgovaraju individualnim potrebama pacijenta.
U odnosu na konzervirane kapi za oči, kapi za glaukom bez konzervansa imaju manje izražene nuspojave i pacijenti ih općenito bolje podnose.
2. lasersko liječenje glaukoma
Laserska trabekuloplastika je postupak koji podrazumijeva otvaranje drenažnog kuta oka s pomoću lasera, čime se olakšava otjecanje očne vodice.
Novija istraživanja ukazuju na to da selektivna laserska trabekuloplastika (SLT) može biti
jednako učinkovita kao lijekovi u kontroli očnog tlaka te može odgoditi potrebu za kirurškom intervencijom u bolesnika s glaukomom otvorenog kuta.
Laserska iridotomija prvenstveno se koristi za glaukom zatvorenog kuta i podrazumijeva stvaranje male rupe u šarenici kako bi se poboljšao protok očne vodice.
Također, lasersko liječenje glaukoma provodi se i s pomoću ciklofotokoagulacije.
Ciklofotokoagulacija je postupak kojim se uništavaju stanice cilijarnog tijela odgovorne za proizvodnju očne vodice. Tim postupkom smanjuje se proizvodnja očne vodice, a samim time i očni tlak.
3. kirurško liječenje glaukoma
Kirurško liječenje glaukoma se provodi kada se lijekovima te laserskim postupcima nije postigao željeni učinak, odnosno odgovarajuća kontrola očnog tlaka. Cilj kirurških intervencija jest stvoriti nove putove za drenažu, ili pak smanjiti proizvodnju tekućine.
„Zlatni standard“ u kirurškom liječenju glaukoma je – trabekulektomija.
Trabekulektomija je kirurški postupak kojim se omogućuje stvaranje novog drenažnog (odvodnog) puta za izlazak očne vodice, iz oka, čime se smanjuje očni tlak.
Može li se nastanak glaukoma spriječiti?
Nastanak glaukoma ne može se u potpunosti spriječiti, no pravovremenim prepoznavanjem i liječenjem može se značajno usporiti napredovanje bolesti.
Osnovu prevencije glaukoma čine redoviti, preventivni oftalmološki pregledi, osobito za osobe u rizičnoj skupini.
Zaključak
Glaukom je kronična, progresivna bolest koja najčešće ne uzrokuje simptome, zbog čega često ostaje neprepoznata sve dok ne dođe do značajnog oštećenja vida.
Povišeni očni tlak najvažniji je čimbenik rizika za nastanak glaukoma.
Akutni glaukom je hitno stanje u oftalmologiji obilježeno naglim i prekomjernim povećanjem očnog tlaka. S obzirom na to da vrlo brzo može doći do nepovratnog oštećenja vidnog živca, ako se ne liječi, može uzrokovati trajni gubitak vida.
Redoviti oftalmološki pregledi jedini su način ranog otkrivanja glaukoma.
Pravovremenim otkrivanjem te odgovarajućim liječenjem može se usporiti napredovanje bolesti, očuvati vid i poboljšati kvaliteta života oboljelih od ove bolesti.
Literatura:
1. American Academy of Ophthalmology. Understanding glaucoma
2. Mayo Clinic. Glaucoma
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
