Nekada nam se dogode dani kada samo istrčimo iz kuće s kavom, ručak pojedemo u hodu, a onda navečer unesemo u sebe gotovo sve što se nađe u kuhinji. To je tipični obrazac preskakanja obroka i jedna je od navika koje vrijedi iskorijeniti.
Preskakanje obroka odnosi se na potpuni izostanak doručka, ručka ili večere barem nekoliko puta tjedno, a povezano je s lošijom kvalitetom prehrane što dovodi do većeg rizika za debljinu te povišenog tlaka i masnoća u krvi.
Pojedinci koji često preskaču obroke u prosjeku jedu manje voća, povrća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda te češće nadoknađuju energiju kasno navečer uz grickalice i slatkiše.
Što se događa u tijelu kada preskačemo obroke?
Kada organizam redovito ne dobiva svoj dotok energije, razina šećera u krvi pada pa mozak i mišići ostaju bez svog glavnog goriva – glukoze. To se očituje kao umor, slabija koncentracija, razdražljivost i onaj takozvani „hangry“ osjećaj, odnosno mješavina gladi i nervoze.
Preskakanje obroka aktivira i stresni odgovor. Luče se hormoni poput kortizola kako bi tijelo mobiliziralo energiju iz zaliha. To može dodatno pojačati osjećaj napetosti, tjeskobe i unutarnjeg nemira, osobito ako se događa redovito.
Nizak šećer u krvi i ignoriranje signala gladi nerijetko dovode do snažnih žudnji, posebno za brzim izvorima energije, poput slatkiša. Budući da mozgu treba 20-ak minuta kako bi percipirao da smo siti, jako je lako izgubiti kontrolu za večerom ako cijeli dan nismo jeli ništa.
Dugoročne posljedice preskakanja obroka
Valja istaknuti da je svaki propušten obrok ujedno i propuštena prilika za unos vrijednih hranjivih tvari tako da lakše nastaju deficiti, osobito mikronutrijenata, poput željeza, kalcija, vitamina skupine B i dr.
Osim toga, kronično preskakanje obroka može negativno utjecati na regulaciju apetita, hormonalnu ravnotežu i održavanje zdrave tjelesne mase.
Dugoročno neredoviti obroci povezuju se s većim rizikom za metabolički sindrom kojega karakteriziraju kombinacija povišenog tlaka, šećera, masnoća i masnog tkiva oko struka.
Kako smanjiti preskakanje obroka?
Redoviti obroci, posebno doručak, povezani su s uravnoteženijim apetitom tijekom dana, manjom sklonošću prejedanju navečer i boljom kvalitetom prehrane.
Planiranje obroka može pomoći smanjiti učestalost preskakanja obroka, a evo i kako.
Prvo je potrebno detektirati obrok koji najčešće preskačemo, npr. doručak, i pronaći nekoliko recepata koje možemo pripremiti vrlo brzi ili čak unaprijed, npr. smoothie, sendvič ili granola.
Potom je potrebno postaviti podsjetnik na mobitelu 11 – 15 minuta prije tog obroka kako bismo se prisjetili da imamo pravo stati, osvijestiti je li glad prisutna i nahraniti svoj organizam u skladu s time. Tako će se s vremenom stvoriti navika.
Kada svom tijelu pošaljemo poruku: „Možeš računati na mene, dobit ćeš hranu redovito“, ono vrlo često uzvrati stabilnijom energijom, manje kaotičnim apetitom i tišim, mirnijim mislima o hrani.
Zaključno, preskakanje obroka može se činiti bezazlenom navikom, no ono dugoročno može imati značajno nepovoljan utjecaj na metabolizam, kao i cjelokupno zdravlje. Redoviti, uravnoteženi obroci temelj su stabilne energije, bolje koncentracije i očuvanja zdravlja.
Autor: Iva Dorić, magistra nutricionizma specijalizirana za planiranje prehrane i vlasnica brenda Okreni žlicu
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
