Obiteljska hiperkolesterolemija je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma masti obilježen izrazito povišenim vrijednostima LDL – a ili tzv. „lošeg“ kolesterola.
LDL ili lipoprotein niske gustoće (engl. low – density lipoprotein) je najvažniji prijenosnik kolesterola u krvi. Hiperkolesterolemija, odnosno povišena vrijednost kolesterola u krvi, jedan je od glavnih čimbenika rizika za nastanak srčano – žilnih bolesti.
Što je obiteljska hiperkolesterolemija?
Obiteljska, porodična ili familijarna hiperkolesterolemija (engl. familial hypercholesterolemia, FH) je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida (masti) kojeg odlikuju izrazito povišene vrijednosti kolesterola sadržanog u lipoproteinima niske gustoće (LDL – kolesterol, LDL – k).
Visok kolesterol, pored pušenja, šećerne bolesti te povišenog krvnog tlaka, glavni je čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih (srčano – žilnih) bolesti.
Danas, unatoč velikom napretku u medicini, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.
“Dobar” i “loš” kolesterol
Kolesterol pripada skupini lipida (masti) i predstavlja osnovnu komponentu staničnih membrana. Glavno mjesto biosinteze kolesterola je jetra. Kolesterol (kao ni trigliceridi) nije topljiv u vodi, stoga su mu za prijenos kroz krvotok potrebni lipoproteini, posebne čestice koje se, kako i sam naziv govori, sastoje od lipida i proteina. Prema gustoći lipoproteini se dijele na lipoproteine vrlo niske gustoće (VLDL), lipoproteine srednje gustoće (IDL), lipoproteine niske gustoće (LDL) i lipoproteine visoke gustoće (HDL).
Većina kolesterola prenosi se krvlju u frakciji lipoproteina niske gustoće. LDL, ili tzv. “loš” kolesterol, prenosi kolesterol iz jetre prema perifernim stanicama, dok višak kolesterola taloži na stijenkama krvnim žila. Stoga se povišena vrijednost LDL – kolesterola smatra glavnim čimbenikom rizika za nastanak ateroskleroze, kao i njezinih manifestacija.
HDL, ili tzv. “dobar” kolesterol, je najvažniji ateroprotektivni čimbenik koji djeluje zaštitno protiv nastanka ateroskleroze. Naime, HDL prenosi višak kolesterola iz krvi u jetru, gdje se izlučuje sa žuči.
Uzrok nastanka obiteljske hiperkolesterolemije
Porodična hiperkolesterolemija nastaje uslijed mutacije gena za LDL – receptor. Zbog navedene mutacije, LDL – kolesterol se ne može pohraniti u stanice, zbog čega se nagomilava u krvi. Zbog nedostatka kolesterola u stanicama, povećava se njegova proizvodnja, i to poglavito u jetri. Hiperkolesterolemija uzrokuje preuranjeni i intenzivni razvoj ateroskleroze.
Rjeđe, porodična hiperkolesterolemija nastaje zbog mutacije gena za apolipoprotein B100 (APOB), odnosno gena za enzim proprotein konvertazu subtilizin/keksin tipa 9 (PCSK9).
Bolest se nasljeđuje autosomno – dominantno, a očituje se već u djetinjstvu ili kasnije tijekom života.
Oblici obiteljske hiperkolesterolemije
Razlikujemo dva osnovna oblika obiteljske hiperkolesterolemije.
1. HETEROZIGOTNA OBITELJSKA HIPERKOLESTEROLEMIJA (HeFH)
Heterozigotni oblik obiteljske hiperkolesterolemije nastaje u osoba koje su naslijedile 1 mutirani gen. U heterozigota, bolest je slabije izražena i pojavljuje se češće (1:200 – 1:500 osoba).
2. HOMOZIGOTNA OBITELJSKA HIPERKOLESTEROLEMIJA (HoFH)
Homozigotni oblik obiteljske hiperkolesterolemije pojavljuje se u osoba koje su naslijedile oba mutirana gena, jedan od svakog roditelja. U homozigota, bolest je značajno teža, no pojavljuje se rjeđe (1:160 000 – 1:300 000 osoba). Zbog iznimno visokih vrijednosti LDL-a koje uzrokuju ubrzanu aterosklerozu, bolesnici s neprepoznatom i neliječenom homozigotnom porodičnom hiperkolesterolemijom rijetko žive dulje od 30 godina.
Kako se postavlja dijagnoza obiteljske hiperkolesterolemije?
Dijagnoza obiteljske hiperkolesterolemije postavlja se na osnovi pažljivo i detaljno uzete osobne i obiteljske anamneze, fizikalnog pregleda te određenih laboratorijskih pokazatelja.
Dodatno, u svrhu otkrivanja prisutnosti mutacija koje uzrokuju obiteljsku hiperkolesterolemiju, moguće je učiniti gensko testiranje.
1. anamneza
Uzimanje anamneze podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjim i dosadašnjim bolestima, kao i bolestima u obitelji.
2. fizikalni pregled
Za obiteljsku hiperkolesterolemiju karakteristični su sljedeći klinički znakovi.
- ksantomi (potkožne nakupine žute boje)
- ksantelazme (žućkaste nakupine kolesterola u rahlom tkivu vjeđa)
- prsten rožnice (lat. arcus corneae, bjelkasti prsten uz rub šarenice koji nastaje odlaganjem kolesterola u rožnicu)
3. laboratorijske pretrage (lipidogram)
Određivanje ukupnog te LDL – kolesterola, kao najvažnije komponente ukupnog kolesterola u krvi, čini osnovu za postavljanje dijagnoze obiteljske hiperkolesterolemije.
Vrijednost HDL – kolesterola normalna je ili snižena, dok je vrijednost triglicerida u pravilu normalna.
Kriteriji za postavljanje dijagnoze obiteljske hiperkolesterolemije
Dijagnostički kriteriji | Broj bodova |
OBITELJSKA ANAMNEZA | |
Krvni srodnik u prvoj liniji (otac, majka, brat, sestra, djeca) s poznatim ranim nastankom koronarne bolesti srca (KBS – stabilna/nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda, koronarna potpornica (stent), aortokoronarna premosnica) * < 55 godina (muškarci), < 60 godina (žene) ILI Krvni srodnik u prvoj liniji (otac, majka, brat, sestra, djeca) s poznatom razinom LDL – k > 5.0 mmol/l | 1 |
Krvni srodnik u prvoj liniji (otac, majka, brat, sestra, djeca) koji ima ksantom na tetivi i/ili prsten rožnice (lat. arcus corneae) ILI Dijete (djeca) < 18 godina s razinom LDL – k > 4.0 mmol/ | 2 |
OSOBNA ANAMNEZA | |
Bolesnik ima rani nastanak KBS (stabilna/nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda, koronarna potpornica (stent), aortokoronarna premosnica) * < 55 godina (muškarci), < 60 godina (žene) | 2 |
Bolesnik ima rani nastanak cerebralne ili periferne vaskularne bolesti * < 55 godina (muškarci), < 60 godina (žene) | 1 |
FIZIKALNI PREGLED | |
Ksantom na tetivi/ksantomi u području tetiva | 6 |
Arcus corneae u osobe mlađe od 45 godina | 4 |
BIOKEMIJSKE VRIJEDNOSTI (LDL – k) | |
> 8,5 mmol/l | 8 |
6,5 – 8,4 mmol/l | 5 |
5,0 – 6,4 mmol/l | 3 |
4,0 – 4,9 mmol/l | 1 |
Tumačenje rezultata
> 8 bodova | definitivno obiteljska hiperkolesterolemija |
6 – 8 bodova | najvjerojatnije obiteljska hiperkolesterolemija |
3 – 5 boda | moguća obiteljska hiperkolesterolemija |
0 – 2 boda | nije obiteljska hiperkolesterolemija |
Kaskadni probir
Kaskadni probir uključuje probir članova porodice osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom u svrhu otkrivanja krvnih srodnika pod rizikom.
Liječenje obiteljske hiperkolesterolemije
Osnovne mjere u liječenju obiteljske hiperkolesterolemije jesu promjena životnog stila, modifikacija čimbenika rizika te liječenje lijekovima.
1. promjene životnog stila
Prvi korak u liječenju obiteljske hiperkolesterolemije jest modifikacija stila života. Odnosno, usvajanje zdravih prehrambenih navika, redovita tjelesna aktivnost te održavanje zdrave tjelesne težine.
2. modifikacija čimbenika rizika
Održavanje ciljanih vrijednosti LDL – kolesterola, prestanak pušenja, regulacija šećerne bolesti te povišenog krvnog tlaka prijeko je potrebno u svrhu smanjenja rizika za nastanak srčano – žilnih bolesti.
3. liječenje lijekovima
Kada promjene u stilu života nisu dostatne za održavanje odgovarajućih vrijednosti LDL – kolesterola, potrebna je primjena lijekova.
Liječenje obiteljske hiperkolesterolemije lijekovima podrazumijeva primjenu hipolipemika, lijekova koji svojim učinkom snižavaju vrijednosti lipida u krvi. U ovu skupinu lijekova, između ostalih, ubrajamo statine te inhibitore apsorpcije kolesterola (ezetimib).
Ciljne vrijednosti LDL – kolesterola
Ciljna vrijednost LDL – k za odrasle bolesnike s porodičnom hiperkolesterolemijom bez poznate KBS iznosi ≤ 2,5 mmol/l, a u odraslih s poznatom KBS ili šećernom bolešću ≤ 1,8 mmol/l.
Ciljna vrijednost LDL – k za većinu djece s porodičnom hiperkolesterolemijom iznosi ≤ 3,5 mmol/l.
Zaključno
Obiteljska hiperkolesterolemija ozbiljan je nasljedni poremećaj metabolizma lipoproteina. Osobe s neprepoznatom obiteljskom hiperkolesterolemijom dožive neki kardiovaskularni događaj već u mlađoj životnoj dobi. Do dobi od 50 godina 25 % žena i 50 % muškaraca s neliječenom obiteljskom hiperkolesterolemijom doživjet će manifestaciju kardiovaskularne bolesti u vidu akutnog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta ili periferne arterijske bolesti.
Pravovremeno prepoznavanje i učinkovito liječenje obiteljske hiperkolesterolemije može značajno smanjiti, ili pak posve ukloniti prekomjeran rizik od KBS-a u bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom, odnosno može smanjiti rizik KBS-a na razine slične onima u općoj populaciji.
Literatura:
1. Liječnički vjesnik. Familial hypercholesterolemia
2. HZJZ. Porodična hiperkolesterolemija
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.