Otkucaj srca

Obiteljska hiperkolesterolemija

Obiteljska hiperkolesterolemija je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma masti obilježen izrazito povišenim vrijednostima LDLa ili tzv. „lošegkolesterola.

LDL ili lipoprotein niske gustoće (engl. lowdensity lipoprotein) je najvažniji prijenosnik kolesterola u krvi. Hiperkolesterolemija, odnosno povišena vrijednost kolesterola u krvi, jedan je od glavnih čimbenika rizika za nastanak srčano – žilnih bolesti.

Što je obiteljska hiperkolesterolemija?

Obiteljska, porodična ili familijarna hiperkolesterolemija (engl. familial hypercholesterolemia, FH) je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida (masti) kojeg odlikuju izrazito povišene vrijednosti kolesterola sadržanog u lipoproteinima niske gustoće (LDL – kolesterol, LDL – k).

Visok kolesterol, pored pušenja, šećerne bolesti te povišenog krvnog tlaka, glavni je čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih (srčano – žilnih) bolesti.

Danas, unatoč velikom napretku u medicini, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.

 “Dobariloškolesterol

Kolesterol pripada skupini lipida (masti) i predstavlja osnovnu komponentu staničnih membrana. Glavno mjesto biosinteze kolesterola je jetra. Kolesterol (kao ni trigliceridi) nije topljiv u vodi, stoga su mu za prijenos kroz krvotok potrebni lipoproteini, posebne čestice koje se, kako i sam naziv govori, sastoje od lipida i proteina. Prema gustoći lipoproteini se dijele na lipoproteine vrlo niske gustoće (VLDL), lipoproteine srednje gustoće (IDL), lipoproteine niske gustoće (LDL) i lipoproteine visoke gustoće (HDL).

Većina kolesterola prenosi se krvlju u frakciji lipoproteina niske gustoće. LDL, ili tzv. “loš” kolesterol, prenosi kolesterol iz jetre prema perifernim stanicama, dok višak kolesterola taloži na stijenkama krvnim žila. Stoga se povišena vrijednost LDL – kolesterola smatra glavnim čimbenikom rizika za nastanak ateroskleroze, kao i njezinih manifestacija.

HDL, ili tzv. “dobar” kolesterol, je najvažniji ateroprotektivni čimbenik koji djeluje zaštitno protiv nastanka ateroskleroze. Naime, HDL prenosi višak kolesterola iz krvi u jetru, gdje se izlučuje sa žuči.

Uzrok nastanka obiteljske hiperkolesterolemije

Porodična hiperkolesterolemija nastaje uslijed mutacije gena za LDLreceptor. Zbog navedene mutacije, LDL – kolesterol se ne može pohraniti u stanice, zbog čega se nagomilava u krvi. Zbog nedostatka kolesterola u stanicama, povećava se njegova proizvodnja, i to poglavito u jetri. Hiperkolesterolemija uzrokuje preuranjeni i intenzivni razvoj ateroskleroze.

Rjeđe, porodična hiperkolesterolemija nastaje zbog mutacije gena za apolipoprotein B100 (APOB), odnosno gena za enzim proprotein konvertazu subtilizin/keksin tipa 9 (PCSK9).

Bolest se nasljeđuje autosomnodominantno, a očituje se već u djetinjstvu ili kasnije tijekom života.

Oblici obiteljske hiperkolesterolemije

Razlikujemo dva osnovna oblika obiteljske hiperkolesterolemije.

1. HETEROZIGOTNA OBITELJSKA HIPERKOLESTEROLEMIJA (HeFH)

Heterozigotni oblik obiteljske hiperkolesterolemije nastaje u osoba koje su naslijedile 1 mutirani gen. U heterozigota, bolest je slabije izražena i pojavljuje se češće (1:200 – 1:500 osoba).

2. HOMOZIGOTNA OBITELJSKA HIPERKOLESTEROLEMIJA (HoFH)

Homozigotni oblik obiteljske hiperkolesterolemije pojavljuje se u osoba koje su naslijedile oba mutirana gena, jedan od svakog roditelja. U homozigota, bolest je značajno teža, no pojavljuje se rjeđe (1:160 000 – 1:300 000 osoba). Zbog iznimno visokih vrijednosti LDL-a koje uzrokuju ubrzanu aterosklerozu, bolesnici s neprepoznatom i neliječenom homozigotnom porodičnom hiperkolesterolemijom rijetko žive dulje od 30 godina.

Kako se postavlja dijagnoza obiteljske hiperkolesterolemije?

Dijagnoza obiteljske hiperkolesterolemije postavlja se na osnovi pažljivo i detaljno uzete osobne i obiteljske anamneze, fizikalnog pregleda te određenih laboratorijskih pokazatelja.

Dodatno, u svrhu otkrivanja prisutnosti mutacija koje uzrokuju obiteljsku hiperkolesterolemiju, moguće je učiniti gensko testiranje.

1. anamneza

Uzimanje anamneze podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjim i dosadašnjim bolestima, kao i bolestima u obitelji.

2. fizikalni pregled

Za obiteljsku hiperkolesterolemiju karakteristični su sljedeći klinički znakovi.

  • ksantomi (potkožne nakupine žute boje)
  • ksantelazme (žućkaste nakupine kolesterola u rahlom tkivu vjeđa)
  • prsten rožnice (lat. arcus corneae, bjelkasti prsten uz rub šarenice koji nastaje odlaganjem kolesterola u rožnicu)

3. laboratorijske pretrage (lipidogram)

Određivanje ukupnog te LDL – kolesterola, kao najvažnije komponente ukupnog kolesterola u krvi, čini osnovu za postavljanje dijagnoze obiteljske hiperkolesterolemije.

Vrijednost HDL – kolesterola normalna je ili snižena, dok je vrijednost triglicerida u pravilu normalna.

Kriteriji za postavljanje dijagnoze obiteljske hiperkolesterolemije

Dijagnostički kriterijiBroj bodova
OBITELJSKA ANAMNEZA 
Krvni srodnik u prvoj liniji (otac, majka, brat, sestra, djeca) s poznatim ranim nastankom koronarne bolesti srca (KBS – stabilna/nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda, koronarna potpornica (stent), aortokoronarna premosnica) * < 55 godina (muškarci), < 60 godina (žene) ILI Krvni srodnik u prvoj liniji (otac, majka, brat, sestra, djeca) s poznatom razinom LDL – k > 5.0 mmol/l1
Krvni srodnik u prvoj liniji (otac, majka, brat, sestra, djeca) koji ima ksantom na tetivi i/ili prsten rožnice (lat. arcus corneae) ILI Dijete (djeca)  < 18 godina s razinom LDL – k > 4.0 mmol/2
OSOBNA ANAMNEZA 
Bolesnik ima rani nastanak KBS (stabilna/nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda, koronarna potpornica (stent), aortokoronarna premosnica) * < 55 godina (muškarci), < 60 godina (žene)2
Bolesnik ima rani nastanak cerebralne ili periferne vaskularne bolesti * < 55 godina (muškarci), < 60 godina (žene)1
FIZIKALNI PREGLED 
Ksantom na tetivi/ksantomi u području tetiva6
Arcus corneae u osobe mlađe od 45 godina4
BIOKEMIJSKE VRIJEDNOSTI (LDL – k) 
> 8,5 mmol/l8
6,5 – 8,4 mmol/l5
5,0 – 6,4 mmol/l3
4,0 – 4,9 mmol/l1

Tumačenje rezultata

> 8 bodovadefinitivno obiteljska hiperkolesterolemija
6 – 8 bodovanajvjerojatnije obiteljska hiperkolesterolemija
3 – 5 bodamoguća obiteljska hiperkolesterolemija
0 – 2 bodanije obiteljska hiperkolesterolemija

Kaskadni probir

Kaskadni probir uključuje probir članova porodice osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom u svrhu otkrivanja krvnih srodnika pod rizikom.

Liječenje obiteljske hiperkolesterolemije

Osnovne mjere u liječenju obiteljske hiperkolesterolemije jesu promjena životnog stila, modifikacija čimbenika rizika te liječenje lijekovima.

1. promjene životnog stila

Prvi korak u liječenju obiteljske hiperkolesterolemije jest modifikacija stila života. Odnosno, usvajanje zdravih prehrambenih navika, redovita tjelesna aktivnost te održavanje zdrave tjelesne težine.

2. modifikacija čimbenika rizika

Održavanje ciljanih vrijednosti LDL – kolesterola, prestanak pušenja, regulacija šećerne bolesti te povišenog krvnog tlaka prijeko je potrebno u svrhu smanjenja rizika za nastanak srčano – žilnih bolesti.

3. liječenje lijekovima

Kada promjene u stilu života nisu dostatne za održavanje odgovarajućih vrijednosti LDL – kolesterola, potrebna je primjena lijekova.

Liječenje obiteljske hiperkolesterolemije lijekovima podrazumijeva primjenu hipolipemika, lijekova koji svojim učinkom snižavaju vrijednosti lipida u krvi. U ovu skupinu lijekova, između ostalih, ubrajamo statine te inhibitore apsorpcije kolesterola (ezetimib).

Ciljne vrijednosti LDLkolesterola

Ciljna vrijednost LDL – k za odrasle bolesnike s porodičnom hiperkolesterolemijom bez poznate KBS iznosi ≤ 2,5 mmol/l, a u odraslih s poznatom KBS ili šećernom bolešću ≤ 1,8 mmol/l.

Ciljna vrijednost LDL – k za većinu djece s porodičnom hiperkolesterolemijom iznosi ≤ 3,5 mmol/l.

Zaključno

Obiteljska hiperkolesterolemija ozbiljan je nasljedni poremećaj metabolizma lipoproteina. Osobe s neprepoznatom obiteljskom hiperkolesterolemijom dožive neki kardiovaskularni događaj već u mlađoj životnoj dobi. Do dobi od 50 godina 25 % žena i 50 % muškaraca s neliječenom obiteljskom hiperkolesterolemijom doživjet će manifestaciju kardiovaskularne bolesti u vidu akutnog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta ili periferne arterijske bolesti.

Pravovremeno prepoznavanje i učinkovito liječenje obiteljske hiperkolesterolemije može značajno smanjiti, ili pak posve ukloniti prekomjeran rizik od KBS-a u bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom, odnosno može smanjiti rizik KBS-a na razine slične onima u općoj populaciji.

Literatura:

1. Liječnički vjesnik. Familial hypercholesterolemia

2. HZJZ. Porodična hiperkolesterolemija

Autor: Monika Babić

Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.

Scroll to Top