Beba na zadak, odnosno položaj bebe na zadak, otežavajuća je okolnost koja može utjecati na tijek porođaja, povećavajući rizik od komplikacija, kao i dovršetka trudnoće carskim rezom.
Stav zatkom uzdužni je položaj djeteta u kojem zadak čini vodeću čest u porođajnom kanalu, što je suprotno od normalnog stava za porođaj.
Porođaj zatkom može se izvesti prirodnim, vaginalnim putem ili carskim rezom.
Što je stav zatkom?
Stav djeteta, odnosno odnos vodeće česti djeteta prema zdjelici majke, neposredno pred kraj trudnoće utječe na tijek porođaja. Razlikujemo stav glavicom i stav zatkom.
Stav zatkom (engl. breech presentation) podrazumijeva nepravilnost stava u kojem se zadak djeteta nalazi nad unutarnjim ušćem vrata maternice te čini vodeću čest u porođajnom kanalu.
Opasnost vaginalnog porođaja u stavu zatkom jest u tome što je zadak u odnosu na glavicu puno mekši, znatno je manjeg opsega nego plodova glava i manje je mobilniji.
Podjela stava zatkom
Prilikom stava zatkom plod može zauzeti različite položaje u maternici.
1. jednostavan stav zatkom
Jednostavan stav zatkom je najučestaliji (60 – 65 %) i podrazumijeva prezentaciju kod koje je zadak vodeća čest. Nožice su savijene u kukovima te ispružene u koljenima, a stopala dosežu glavicu djeteta.
2. potpuni stav zatkom
Kod potpunog stava zatkom, obje nožice, odnosno stopala djeteta, nalaze se uz zadak, a nožice su savijene u kukovima i koljenima. Učestalost potpunog stava zatkom iznosi 5 – 10 %.
3. nepotpuni stav zatkom
Nepotpuni stav zatkom je onaj u kojeg predležeću čest čine zadak i samo jedno stopalo djeteta. Učestalost nepotpunog stava zatkom je 10 – 40 %.
4. stav nožicama
U oko 25 – 35 % slučajeva vodeću čest čine nožice djeteta.
Ovisno o vrsti stava, donosi se daljnja odluka o načinu dovršetka trudnoće.
Učestalost stava zatkom
Zbog velike mobilnosti ploda te velike količine plodove vode, stav zatkom čest je u ranoj trudnoći.
Učestalost stava zatkom procjenjuje se na 3 – 4 % nakon 37. tjedna trudnoće.
Upravo zbog fiziološkog okreta djeteta u stav glavicom koji se najčešće događa u drugoj polovici trećeg tromjesečja, stav zatkom češći je u prijevremeno rođene djece u odnosu na novorođenčad rođenu u terminu.
Također, učestalost stava zatkom povećava je i u višeplodnih trudnoća.
Zašto dolazi do stava zatkom?
Smatra se da, zbog pokretljivosti djeteta unutar maternice, stav zatkom može biti slučajan događaj.
Točan uzrok nastanka stava zatkom nije poznat. Međutim, dovodi se u korelaciju s određenim čimbenicima rizika koji onemogućavaju zauzimanje pravilnog stava, smanjujući ili povećavajući njegovu mobilnost unutar maternice.
Čimbenici rizika za stav zatkom
1. od strane majke
- urođene anomalije maternice (jednoroga, dvoroga, septirana maternica i dr.)
- miomi maternice (na određenim lokacijama)
- starija životna dob majke
- nuliparitet
- sužena zdjelica
- hipotireoza majke
- liječenje antikonvulzivnim lijekovima
2. od strane djeteta
- anomalije fetusa (anencefalija, hidrocefalus, teratomi, higromi)
- unutarmaternični zastoj rasta ploda
- kratka pupčana vrpca
- pupkovina ovijena oko vrata
- ženski spol fetusa (vjerojatno)
3. vezani uz posteljicu
- predležeća posteljica (placenta previja)
U ostale čimbenike rizika za nastanak stava zatkom ubrajamo prijevremeni porođaj, prethodni porod u stavu zatkom, višeplodnu trudnoću, te abnormalnosti plodove vode kao što su polihidramnij i oligohidramnij.
Kako se postavlja dijagnoza stava zatkom?
Dijagnoza stava zatkom postavlja se na osnovi anamneze, fizikalnog te ultrazvučnog pregleda. Danas se, skoro u pravilu, vrlo jednostavno i sigurno dijagnoza zatka postavlja i/ili potvrđuje ultrazvučnim pregledom.
Simptomi stava zatkom ne moraju biti prisutni, no ako jesu najčešće uključuju pritisak i nelagodu u području gornjeg i središnjeg dijela trbušne šupljine ili ispod rebrenih lukova, te otežano disanje. Uz navedeno, trudnice mogu osjetiti udaranje nožicama, uobičajeno u području donjeg dijela trbuha.
Postupak kod stava zatkom
Porođaj zatkom može se izvesti vaginalnim putem, ili pak carskim rezom, što je ujedno i najčešći pristup.
Kako bi se smanjio postotak trudnoća u stavu zatkom dovršenih carskim rezom, veliki utjecaj ima izvođenje vanjskog okreta ploda. Vanjski okret je postupak u kojem se plod preko majčinog trbuha manipulacijom odnosno pokretima ruku opstetričara okreće iz stava zatkom u stav glavicom. Vanjski okret ploda se obično izvodi kao elektivan postupak u trudnica koje nisu u porodu, a blizu su terminu, u svrhu povećanja šanse za vaginalni porođaj.
Beba na zadak – prirodni porođaj ili carski rez?
Vaginalni porođaj djeteta u stavu zatkom
Vaginalni porođaj kada je beba okrenuta na zadak može se izvršiti, ako su ispunjeni određeni kriteriji. Neki od istaknutih jesu – odsustvo kontraindikacija, prethodni porođaji nisu dovršeni carskim rezom, trudnoća > 36 tjedana, spontani početak porođaja, iskusan porodničar te zadovoljeni bolnički uvjeti, jednostavan ili potpuni stav zatkom.
Vaginalni porođaj kod stave zatkom povezuje se s nizom komplikacija, ističemo laceracije (razderotine) u majke, te kompresiju pupkovine u djeteta.
Carski rez djeteta u stavu zatkom
Kod porođaja zatkom, carskom se rezu pristupa u 90 % slučajeva. Carski rez je postupak izbora u svim situacijama kada je vaginalni porođaj kontraindiciran.
Odluka o načinu dovršetka trudnoće kada je dijete okrenuto na zadak ovisi o niz čimbenika – prisutnost kontraindikacija, gestacijska dob, vrsta stava zatkom, iskustvo porodničara, preferencije trudnice i dr.
Nadalje, u prvorotkinja, porod kod stava zatkom, najčešće se izvodi carskim rezom.
Zaključak
Stav u kojem je dijete na zadak otežavajuća je okolnost koja može utjecati na tijek porođaja, odnosno odluku od načinu dovršetka trudnoće/porođaja. Također, isto zahtijeva posebnu pažnju kako bi se osigurala sigurnost majke i djeteta tijekom porođaja.
Premda je vaginalni porođaj u stavu zatkom moguć, isti nosi veći rizik od komplikacija, zbog čega se najčešće pristupa carskom rezu.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Breech Baby
2. Tram G. Porođaj zatkom
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
