Bipolarni poremećaj – što je i kako ga prepoznati?

Bipolarni poremećaj, ranije poznat kao manična depresija, je poremećaj raspoloženja u kojem je emocionalno stanje promijenjeno na način da mijenja naše misli, ponašanje i doživljavanje svijeta oko sebe. Obilježen je izmjenama epizoda povišenog (manija) i sniženog (depresija) raspoloženja, a između navedenih epizoda raspoloženje je obično uravnoteženo (eutimija).

Što je to bipolarni poremećaj?

Bipolarni poremećaj, također poznat i kao manična depresija, manično – depresivni poremećaj, bipolarna psihoza i dr., ozbiljan je poremećaj kojeg karakteriziraju promjene na razini raspoloženja, no i promjene u drugim psihičkim i tjelesnim funkcijama.

Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) ili bipolaran poremećaj raspoloženja karakteriziraju ekstremne promjene raspoloženja, odnosno epizode povišenog (manija ili hipomanija) i sniženog (depresija) raspoloženja koje se izmjenjuju tijekom života. Između navedenih razdoblja, raspoloženje je obično normalno.

Premda se bipolarni poremećaj može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, dijagnoza bipolarnog poremećaja najčešće se postavlja u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.

Kako prepoznati bipolarni poremećaj?

Osobe s bipolarnim poremećajem (bipolarne osobe) doživljavaju intenzivna emocionalna stanja koja se obično javljaju tijekom različitih razdoblja od nekoliko dana do tjedana, a nazivaju se epizodama raspoloženja. Te se epizode raspoloženja kategoriziraju kao depresivno te manično (hipomanično) raspoloženje.

Važno je naglasiti da svi mi ponekad doživljavamo fluktuacije raspoloženja. Međutim, te promjene obično traju satima, a ne danima. Također, one nisu popraćene ekstremnim promjenama u ponašanju ili poteškoćama u svakodnevnoj rutini i društvenim interakcijama koje bipolarne osobe pokazuju tijekom epizoda raspoloženja.

Simptomi bipolarnog poremećaja razlikuju se od osobe do osobe. Mogu rezultirati narušavanjem odnosa s voljenim osobama (obitelj, prijatelji, partner/ica), poslovnim ili školskom neuspjehom, pa čak i samoubojstvom.

Depresivna epizoda (bipolarna depresija)

O depresivnoj epizodi govorimo kada su neki od navedenih simptoma istovremeno prisutni najmanje dva tjedna.

• tužno, potišteno, depresivno raspoloženje veći dio dana, gotovo svaki dan
• gubitak interesa za aktivnosti koje uobičajeno pružaju zadovoljstvo (primjerice hobi)
• osjećaj krivnje i bezvrijednosti
• smetnje spavanja (poteškoće usnivanja ili održavanja sna)
• promjene apetita (gubitak apetita ili povećan apetit)
• poteškoće s održavanjem koncentracije ili poteškoće u donošenju odluka
• osjećaj usporenosti vlastitog mišljenja ili pokreta
• gubitak energije ili stalan umor, odnosno iscrpljenost (i najmanje zadaće i aktivnosti doživljavaju se kao ekstremno naporne)
• misli o smrti ili samoubojstvu (suicidalne misli)

Manična epizoda (bipolarna manija)

Da bismo mogli govoriti o maničnoj epizodi, navedeni simptomi moraju biti prisutni najmanje tjedan dana.

• neobično sretno, pretjerano dobro, euforično raspoloženje ili razdražljivo raspoloženje
• smanjena potreba za spavanjem, bez osjećaja umora (premda jedva spavaju ili uopće ne spavaju, osobe u maničnoj fazi osjećaju se pune energije)
• povećana razgovorljivost ili veoma brz govor
• bijeg misli i ideja
• laka otklonjivost pažnje (oboljelima je teško isključiti nevažne vanjske podražaje, primjerice zvukove u pozadini)
• značajno povećano samopouzdanje i samosvijest
• impulzivno, nepromišljeno ponašanje (prekomjerno bavljenje stvarima koje pružaju ugodu ili njihovo planiranje, bez razmišljanja o posljedicama – opuštanje u rizične spolne odnose, trošenje prekomjerne količine novca i dr.)

Hipomanična epizoda

Simptomi su slični simptomima manije, ali su manjeg intenziteta i kraćeg trajanja (najmanje 4 dana).

Miješana epizoda

O miješanoj epizodi govorimo kada su manični (hipomanični) i depresivni simptomi istovremeno prisutni ili se brzo izmjenjuju.

Tipovi bipolarnog poremećaja

Bipolarni poremećaj tip 1

Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) 1 karakterizira barem jedna ili više maničnih ili miješanih epizoda tijekom života, te najmanje jedna velika epizoda depresije koja nije nužna za dijagnozu.

Simptomi manije mogu biti toliko izraženi da osoba treba bolničko liječenje.

Bipolarni poremećaj tip 2

Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) 2 je obilježen s barem jednom ili više depresivnih epizoda povezanih s najmanje jednom hipomaničnom epizodom.

Ciklotimični poremećaj (ciklotimija)

U ciklotimičnom poremećaju, izmjenjuju se epizode hipomanije te blage ili umjerene depresije tijekom razdoblja od najmanje dvije godine.

Nespecificirani bipolarni poremećaj (bipolarni poremećaj koji nije drugdje uvršten)

Obilježen je bipolarnim obilježjima koji ne zadovoljavaju kriterije za bilo koji od specifičnih bipolarnih poremećaja.

Kako se postavlja dijagnoza bipolarnog poremećaja?

Zbog sličnosti simptoma sa simptomima drugih bolesti (depresija, shizofrenija), bipolaran poremećaj je često neprepoznat.

Dijagnoza bipolarnog poremećaja postavlja se na temelju pažljivo i detaljno uzete osobne i obiteljske anamneze, fizikalnog pregleda, krvnih laboratorijskih pretraga, uključujući kompletnu krvnu sliku, biokemijske nalaze i hormone štitnjače, te slikovnih pretraga (CT mozga).

Rutinski se radi i elektroencefalogram (EEG), EKG te psihologijsko testiranje.

Premda pretrage krvi, kao ni slikovne pretrage, ne mogu dijagnosticirati bipolarni poremećaj, one mogu pomoći isključiti moguće druge bolesti (moždani udar, tumor na mozgu, poremećaj rada štitnjače) ili uzroke poremećaja raspoloženja.

Kao što i sam naziv govori, za postavljanje dijagnoze bipolarnog poremećaja potrebno je utvrditi postojanje oba razdoblja (pola) bolesti – depresije i manije (hipomanije). Upravo zbog toga, do postavljanja ispravne dijagnoze može proći i do deset godina.

Naime, neophodno je da postoje barem dvije epizode poremećaja raspoloženja – dvije manije ili hipomanije, depresija i manija ili depresija i hipomanija, između kojih je bilo uspostavljeno stanje potpune remisije (odsutnost aktivnosti bolesti ili prolazno popuštanje nekih simptoma).

Bipolarni poremećaj test

Dva najčešće korištena instrumenta koji liječnicima olakšavaju prepoznavanje karakterističnih znakova i simptoma bipolarnog poremećaja dostupna su u obliku upitnika (HCL – 32 i MDQ upitnici).
Međutim, važno je naglasiti da oni služe samo kao probir, a ne pružaju definitivnu dijagnozu.

Liječenje bipolarnog poremećaja

Osnovu liječenja bipolarnog poremećaja čini farmakoterapija (terapija lijekovima) te psihoterapija.

Terapija lijekovima

Brojni su dostupni lijekovi za bipolarni poremećaj.

Liječenje bipolarnog poremećaja najčešće se provodi stabilizatorima raspoloženja, samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekovima (antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici). Najbolji lijek za bipolarni poremećaj može biti teško pronaći i možda ćete morati isprobati nekoliko lijekova prije pronalaska odgovarajućeg.

Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja neophodno je provoditi kontinuirano i doživotno. Cilj farmakoterapije jest smanjiti intenzitet i trajanje simptoma, učestalost izmjenjivanja epizoda, produljiti razdoblja stabilnog raspoloženja, kao i sprječavanje novih depresivnih i/ili maničnih (hipomaničnih) epizoda bolesti.

Psihoterapija

Terapija razgovorom (psihoterapija) provodi se u svrhu edukacije pacijenta o bolesti i liječenju, prepoznavanja znakova upozorenja, poučavanja strategija suočavanja s bolesti te poticanja suradnje kod uzimanja lijekova.

Prirodno liječenje bipolarnog poremećaja

Usvajanje zdravog načina života može imati pozitivan učinak na održavanje stabilnosti raspoloženja, ali i cjelokupnog zdravlja. Stoga, u nastavku navodimo nekoliko strategija koje vam mogu pomoći u upravljanju simptomima, kao i u prevenciji budućih epizoda.

1. održavajte dosljedan raspored spavanja

Bipolarni poremećaj može uvelike poremetiti vaš uobičajeni obrazac spavanja, što može potaknuti epizodu. Stoga, održavajte zdravi raspored spavanja –  idite na spavanje i probudite se u isto vrijeme svaki dan!

2. hranite se zdravo

Nastojte da vaša prehrana bude raznolika i uravnotežena.

3. neka tjelovježba bude dio vaše svakodnevice

Mnogobrojna istraživanja pokazala su pozitivan učinak tjelovježbe na tjelesno, no i mentalno zdravlje pojedinca.

4. vodite dnevnik raspoloženja

Bipolarna bolest, težak je poremećaj. Praćenje vlastitih misli, osjećaja i ponašanja može vam pomoći uočiti potencijalne okidače depresivnih i maničnih epizoda.

5. tehnike opuštanja i upravljanja stresom

Tehnike opuštanja poput meditacije te joge, mogu biti od pomoći.

Nadalje, budući da stres i tjeskoba mogu pogoršati simptome u osoba s bipolarnim poremećajem, važno je razviti strategije učinkovitog i zdravog suočavanja sa stresom.

6. izbjegavajte stimulanse

Izbjegavajte stimulanse poput kofeina, alkohola i duhana, osobito prije odlaska u krevet.

Alternativno liječenje bipolarnog poremećaja

Premda alternativno liječenje (akupunktura, gospina trava) može biti od pomoći, prije upotrebe istih posavjetujte se s izabranim liječnikom. 

Kako se ponašati prema osobi s bipolarnim poremećajem?

Osobi s bipolarnim poremećajem potrebno je pristupiti s empatijom, razumijevanjem i strpljenjem.

Također, budući da se dijagnoza bipolarnog poremećaja može značajno odraziti na sve aspekte života, važno je:

• dobro se informirati o samoj bolesti
• oboljeloj osobi pružiti podršku
• pokazati razumijevanje
• potaknuti oboljelu osobu da potraži pomoć stručne osobe

Premda život s bipolarnim poremećajem može biti izazovan, uz odgovarajuće i kontinuirano liječenje, osobe s bipolarnim poremećajem mogu voditi ispunjene i produktivne živote.

LIteratura:

1. National Institute of Mental Health (NIH). Bipolar disorder

2. World Health Organization (WHO). Bipolar disorder

3. Cleveland Clinic. What is bipolar disorder?

4. Healthline. How to help and support someone with bipolar disorder?

Autor: Monika Babić

Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.