Dolazak djeteta na svijet sa sobom nosi mnoge izazove i promjene. Osim tjelesnih, nakon porođaja dolazi do naglih hormonskih promjena, što se može odraziti na raspoloženje. To je osjetljivo razdoblje tijekom kojeg je majka posebno izložena razvoju poslijeporođajne depresije.
Postporođajna depresija (PPD), poznata i pod nazivom postpartalna depresija, jest oblik depresije koji se javlja nakon porođaja. Obilježena je osjećajima tuge, tjeskobe i iscrpljenosti koji mogu ometati sposobnost žene da se brine za sebe i svoje dijete, te obavlja svakodnevne zadatke. Ova tema iznimno je važna, budući da neliječena postporođajna depresija može dovesti do niza komplikacija, po majku, no i po dijete, o čemu govorimo u nastavku teksta.
Što je to postporođajna depresija i zašto nastaje?
Postporođajna depresija je ozbiljan poremećaj rasploženja koji se javlja nakon porođaja. Točan uzrok postporođajne depresije nije poznat. Međutim, smatra se da nastaje uslijed naglih hormonskih promjena nakon rođenja djeteta. Naime, tijekom trudnoće, svaka žena doživljava niz fizičkih (tjelesnih), hormonskih, emocionalnih i psiholoških promjena koje omogućuju prilagodbu njezinog organizma rastu i razvoju djeteta te pripremu za porođaj, a kasnije i dojenje.
Nakon porođaja, dolazi do naglog i dramatičnog pada spolnih hormona (estrogena i progesterona) na razinu prije trudnoće, što zajedno sa iscrpljenošću nakon poroda, stresom zbog nove životne uloge te nedostatkom sna u prvim tjednima života novorođenčeta može doprinijeti nastanku postporođajne depresije.
Postporođajna ili postpartalna depresija češće se javlja u prvorotkinja, mladih majki, u žena s biološkom predispozicijom ili u onih koje su već ranije bolovale od depresije ili drugih psihičkih poremećaja.
Rizični čimbenici povezani s nastankom postporođajne depresije
- depresija i/ili drugi poremećaj mentalnog zdravlja (bipolarni poremećaj) tijekom trudnoće ili prije u životu
- postporođajna depresija u prethodnoj trudnoći
- pozitivna obiteljska anamneza depresije ili drugih poremećaja raspoloženja
- stresni događaji tijekom trudnoće (komplikacije u trudnoći, bolest, gubitak posla i dr.)
- višeplodna trudnoća
- poteškoće s dojenjem
- problemi u odnosu sa partnerom
- manjak potpore
- financijski problemi
- neplanirana ili neželjena trudnoća
Vrste postporođajne depresije
Prema intenzitetu simptoma, trajanju te opasnosti po zdravlje majke i djeteta, postporođajnu depresiju možemo podijeliti u tri glavne skupine.
1. postporođajna tuga – „baby blues“
Postporođajna tuga (engl. baby blues), blagi je oblik postporođajne depresije. Javlja se u čak 80 % žena nakon porođaja. Simptomi obično započinju unutar nekoliko dana nakon rođenja djeteta.
- promjene raspoloženja
- anksioznost (tjeskoba)
- tuga
- plačljivost (plakanje bez očitog razloga)
- razdražljivost
- osjećaj preopterećenosti
- smanjena koncentracija
- poremećaji apetita i spavanja
Premda može biti izrazito neugodno iskustvo, stanje se obično spontano povlači unutar dva tjedna nakon porođaja, bez liječenja. Ne utječe na svakodnevno funkcioniranje, niti na sposobnost brige o bebi. Tijekom ovog razdoblja, najbolje što možete učiniti jest zatražiti podršku, razumijevanje i pomoć najbližih – partnera, obitelji i prijatelja.
2. postporođajna depresija
Postporođajna depresija isprva se može zamijeniti s baby blues – om, no simptomi su intenzivniji i traju duže (duže od dva tjedna). Nadalje, za razliku od baby blues – a, postporođajna depresija podrazumijeva smanjenu brigu majke o sebi i novorođenčetu. Poslijeporođajna depresija najčešće se javlja unutar šest tjedana nakon porođaja, no može se javiti i kasnije, do godine dana nakon rođenja djeteta.
Simptomi postporođajne depresije:
- depresivno raspoloženje (tijekom većeg dijela dana) ili izrazite, učestale promjene raspoloženja
- pretjerano plakanje bez razloga
- poteškoće u povezivanju s bebom (nedostatak privrženosti bebi)
- osjećaj nepostojanja ljubavi prema djetetu
- razdražljivost i ljutnja
- gubitak energije ili stalan, prekomjerni umor
- pretjerano spavanje ili nesanica (bez obzira na djetetove potrebe)
- promjene apetita (gubitak apetita ili povećan apetit)
- osjećaj krivnje, srama i bezvrijednosti
- povlačenje od obitelji i prijatelja
- smanjena sposobnost jasnog razmišljanja, koncentracije ili donošenja odluka
- bezvoljnost, gubitak interesa za aktivnosti koje su vas prije veselile (primjerice hobi)
- misli o ozljeđivanju sebe ili svoje bebe
- ponavljajuće misli o smrti ili samoubojstvu (suicidalne misli)
3. postporođajna psihoza
Najteži i najozbiljniji oblik postporođajne depresije je – postporođajna psihoza.
To je rijetko stanje koje može dovesti do misli i/ili ponašanja koja mogu biti životno ugrožavajuća i zahtijeva hitno zbrinjavanje.
Postporođajna psihoza javlja se ubrzo nakon porođaja, obično unutar prvog tjedna.
Uz simptome karakteristične za postporođajnu depresiju, postporođajna psihoza uključuje:
- osjećaj zbunjenosti i izgubljenosti (dezorijentiranost)
- izraženu nervozu i razdražljivost
- deluzije (misli i uvjerenja koja nisu istinita)
- halucinacije
- opsesivne misli povezane s bebom
- paranoju
- maniju (pretjrano visoko raspoloženje)
- pokušaj ozljeđivanja sebe ili svoje bebe
Postporođajna psihoza je hitno medicinsko stanje, budući da postoji velika opasnost od samoubojstva ili nanošenja ozljeda djetetu.
Postporođajna depresija kod muškaraca
Osim kod majke, postporođajna depresija može se pojaviti i kod očeva.
Premda je u poslijeporođajnom razdoblju usmjernost na majci i djetetu, ovaj period (ostvarivanje nove životne ulogu i odgovornosti) predstavlja značajnu životnu prekretnicu i u životu očeva.
Očevi koji su mladi, imaju povijest depresije i/ili drugog mentalnog poremećaja, poteškoće u vezi ili se bore s financijskim problemima, skloniju su razvoju poslijeporođajne depresije.
Uz simptome postporođajne depresije koji su isti kao i kod majke, očevi se često osjećaju preopterećeno, nedoraslo situaciji i obavezama koje ih očekuju, što značajno utječe na njihovo mentalno zdravlje.
Očinska (paternalna) postporođajna depresija nerijetko je potaknuta majčinom postporođajnom depresijom, no nije nemoguće da se javi prvo i jedino kod oca.
Liječenje očinske postporođajne depresije provodi se na sličan način kao i kod majki, stoga je važno istu pravovremeno prepoznati i započeti s odgovarajućim liječenjem.
Liječenje postporođajne depresije
Liječenje uobičajeno podrazumijeva uzimanje antidepresiva, prema uputama liječnika te psihoterapiju.
Najbolji lijek za depresiju u ovoj indikaciji jest neki od tzv. selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina.
Koje su moguće komplikacije neliječene postporođajne depresije?
Osim što se može značajno negativno odraziti na povezanost majke i djeteta, neliječena poslijeporođajna depresija može uzrokovati niz komplikacija kako za majku, tako i za dijete.
Komplikacije u majke
- kronični depresivni poremećaj (neliječena depresija može trajati mjesecima i dovesti do nastanka kroničnog depresivnog poremećaja)
- nemogućnost povezivanja s djetetom
- prestanak dojenja
Komplikacije u djeteta
- emocionalni problemi te problemi u ponašanju
- poteškoće sa spavanjem, hranjenjem i pričanjem
I za kraj…
Poslijeporođajno razdoblje jest osjetljiv period obilježen nizom promjena, prilagodbi i širokom paletom osjećaja. Uz prethodno navedene dostupne metode liječenja, važno je da pronađete vrijeme za sebe – hranite se zdravo i raznoliko, vježbajte, pokušajte se opustiti (uz primjerice čitanje najdraže knjige ili gledanja omiljene serije), te dopustite obitelji i prijateljima da vam pomognu u brizi oko novopridošlog člana ili kućanstva.
Poslijeporođajna depresija je ozbiljno stanje koje zahtijeva pravovremeno prepoznavanje i odgovarajuće liječenje. Stoga, bez straha od stigmatizacije, potražite pomoć stručne osobe te uz podršku i razumijevanje liječnika, partnera i ostalih članova obitelji te prijatelja, lakše prebrodite ovo teško razdoblje.
Literatura:
1. PubMed. Postpartum depression
2. Cleveland Clinic. What are the types of postpartum depression?
3. Mayo Clinic. Postpartum depression: Symptoms & causes
4. NHS. Treatments for postnatal depression
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
