Menopauza je prirodno i neizbježno razdoblje u životu žene, sa značajnim fizičkim i psihičkim promjenama.
Sve žene prolaze kroz menopauzu tijekom života, bilo prirodnim procesom starenja ili medicinskom intervencijom.
Osim učinka na reproduktivnu sposobnost, menopauza ima implikacije i na mozak, što govori i činjenica da su mnogi karakteristični simptomi menopauze neurološke prirode – poteškoće s pamćenjem, poremećaji raspoloženja te poteškoće sa spavanjem.
Što je to menopauza?
Menopauza je odraz postupnog gašenja i gubitka funkcije jajnika, a samim time i smanjene proizvodnje spolnih hormona – estrogena i progesterona.
Menopauza, u užem smislu, označava posljednju menstruaciju i dio je prirodnog procesa starenja.
U širem smislu, menopauza podrazumijeva čitavo razdoblje koje prethodi i slijedi prestanku fizioloških menstruacijskih krvarenja.
Perimenopauza, predmenopauza ili menopauzalna tranzicija je višegodišnje prijelazno razdoblje prema menopauzi, dok postmenopauza podrazumijeva sve godine nakon menopauze.
Perimenopauza uobičajeno nastupa oko 45. godine života, dok je prosječna dob u kojoj nastupa menopauza oko 51. godine. Kada je menstruacija izostala više od 12 mjeseci, govorimo o postmenopauzi.
Kako menopauza utječe na mozak?
Ovisno o stadiju menopauze – perimenopauza, menopauza i postmenopauza, struktura mozga i neuronska povezanost, kao i energetski metabolizam, podliježu značajnim promjenama.
Promjene u mozgu događaju se već 12 mjeseci nakon posljednje mjesečnice.
S opadanjem vrijednosti estrogena, događaju se promjene u morfologiji, broju i interakcijama između živčanih stanica, njihovom metabolizmu glukoze i ekspresiji gena.
Osim što se, u određenim dijelovima mozga, smanjuje razina glukoze, goriva potrebnog za funkcioniranje živčanih stanica, smanjuje se i volumen sive i bijele tvari mozga. Mozak tada traži nove metaboličke izvore energije, što znači da se prilagođava novom okruženju kako bi nastavio funkcionirati.
Osim toga, smanjenje razine estrogena povezuje se i s nakupljanjem abnormalnog proteina β – amiloida (Aβ) unutar moždanog tkiva, obilježja Alzheimerove bolesti.
Posljedice učinka menopauze na mozak
1. promjene u kognitivnoj funkciji („moždana magla“)
Estrogen ima neuroprotektivni učinak na mozak. Područja mozga koja upravljaju pamćenjem, pažnjom i drugim kognitivnim funkcijama, uključujući hipokampus i prefrontalni korteks, obiluju estrogenskim receptorima. Upravo su zato kognitivne poteškoće najizraženije tijekom menopauzalne tranzicije, odnosno perimenopauze, kada vrijednosti spolnih hormona, osobito estrogena, značajno fluktuiraju.
Kognicija (spoznaja) podrazumijeva sve oblike znanja i svijesti kao što su opažanje, poimanje, pamćenje, rasuđivanje, prosuđivanje, zamišljanje i rješavanje problema.
Kognitivne promjene u menopauzi podrazumijevaju poteškoće s prisjećanjem riječi i brojeva, smetnje u svakodnevnom životu (pogrešno stavljanje predmeta, poput ključeva), poteškoće u koncentraciji (odsutni um, gubitak misaonog tijeka, nesnalaženje) i zaboravljanje (sastanka, događaja). Dodatno, kognitivne poteškoće mogu se manifestirati i poremećajem pozornosti ili hiperaktivnošću. Interakcija navedenih kognitivnih poteškoća stvara tzv. mentalnu maglu.
Žene sa šećernom bolešću te hipertenzijom izložene su većem riziku od kognitivnog pada u menopauzi.
Menopauzalna mentalna (moždana) magla
Moždana magla (engl. brain fog) u menopauzi jest međusobna povezanost kognitivnih simptoma koje žene doživljavaju u razdoblju menopauze, a koji se često očituju u poteškoćama s pamćenjem i pažnjom, uključuju poteškoće s prisjećanjem riječi, brojeva i imena, gubitak misaonog tijeka, nesnalaženje, zaboravnost i poteškoće u rješavanju zadataka.
Prema istraživanjima, kognitivne sposobnosti na koje najviše utječe menopauza jesu verbalno učenje i pamćenje, odnosno prisjećanje verbalnog materijala, te u manjoj mjeri, radna memorija i pažnja.
Istovremeno se, u menopauzalnoj tranziciji, ne mijenjaju kognitivne funkcije višeg reda kao što su izvršne funkcije – strateško razmišljanje, planiranje i dr.
Estrogen je ključan za iskorištavanje glukoze u mozgu. U vrijeme menopauze, u područjima mozga koja su povezana s pamćenjem i percepcijom dolazi do pada razine glukoze, što objašnjava poteškoće s pamćenjem s kojim se mnoge žene susreću u menopauzi.
Kognitivne poteškoće se, u mnogih žena, obično normaliziraju u postmenopauzi. Ova prilagodba ukazuje na svojstvo neuroplastičnosti mozga, odnosno sposobnost mozga da se prilagodi novim uvjetima u organizmu. Odnosno, hormonskim promjenama, što u većoj ili manjoj mjeri može pridonijeti poboljšanju kognitivnih funkcija s protokom vremena.
Istraživanja pokazuju da menopauzalna tranzicija zapravo „preoblikuje neuronski krajolik ženskog mozga„ – što znači da se mozak aktivno prilagođava novom hormonskom okruženju. Dakle, mozak se doslovno preoblikuje kako bi se prilagodio novoj životnoj fazi.
2. promjene raspoloženja
Estrogen, kroz učinak na neurotransmitore serotonin i dopamin u mozgu, ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Upravo zato, s padom vrijednosti estrogena u menopauzi, mnoge žene doživljavaju promjene raspoloženja, poput razdražljivosti, iritabilnosti, anksioznosti te depresije.
Ove promjene često su prisutne u vrijeme perimenopauze kada su fluktuacije estrogena najizraženije.
Promjene u reproduktivnim hormonima u vrijeme perimenopauze, osim što mogu potaknuti, mogu i produbiti već postojeća anksiozna i depresivna stanja.
Drugim riječima, postoji veći rizik od doživljavanja ponovljenih epizoda te žene koje su već imale depresiju mogu biti podložnije ponovnom razvoju simptoma tijekom menopauze.
3. valovi vrućine i noćno znojenje
Vazomotorni simptomi, valovi vrućine (valunzi, engl. hot flashes) i noćno znojenje, neurološke su prirode, i smatraju se kardinalnim simptomima menopauze.
Nastaju kao posljedica abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra smještenog u hipotalamusu, potaknute oscilacijama u vrijednostima spolnih hormona.
4. poteškoće sa spavanjem
Spolni hormoni, estrogen i progesteron, osim što reguliraju reproduktivnu funkciju, utječu i na spavanje te cirkadijani ritam.
Upravo zato, menopauza nerijetko donosi i značajne promjene u obrascima spavanja. Snižene razine estrogena tijekom menopauze mogu dovesti do nesanice, čestog buđenja tijekom noći i smanjenog ukupnog trajanja sna. Uz to, valunzi i noćno znojenje, dodatno narušavaju kvalitetu sna.
Nedostatak kvalitetnog sna može dodatno pogoršati kognitivne poteškoće i promjene raspoloženja, stvarajući začarani krug.
Kako podržati zdravlje mozga u menopauzi?
1. hranite se zdravo i raznoliko
Zdrava, mediteranska prehrana koja obiluje vlaknima, vitaminima, mineralima, antioksidanskima te osobito omega-3 masnim kiselinama, ima blagotvoran učinak na cjelokupno zdravlje, uključujući zdravlje mozga.
2. budite fizički aktivne
Redovita, umjerena tjelesna aktivnost, uključujući tjelesno vježbanje, ima značajan pozitivan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje i blagostanje.
Žene bi trebale održavati dosljedan režim vježbanja od najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno.
3. održavajte zdravu tjelesnu težinu
Održavanje zdrave tjelesne težine prijeko je potrebno za očuvanje zdravlja mozga, no i cjelokupnog zdravlja. Mediteranski način prehrane, osim što podupire zdravu tjelesnu težinu, dugoročno pozitivno utječe na kvalitetu života žena u menopauzi.
4. izazovite svoj mozak
Izazovite i vježbajte svoj mozak svakodnevnim učenjem novih vještina, čitanjem, rješavanjem zagonetki i slično.
4. njegujte pravilan obrazac spavanja
Održavajte zdravi i dosljedan obrazac spavanja – idite na spavanje i probudite se u isto vrijeme svaki dan!
5. ostanite socijalno povezani
Socijalne interakcije mogu poboljšati zdravlje vašeg mozga. Nastojte provoditi kvalitetno vrijeme s obitelji i prijateljima.
Hormonsko nadomjesno liječenje u menopauzi
Ponekad, u dogovoru s liječnikom, može biti potrebno posegnuti za hormonskom nadomjesnom terapijom.
Hormonska terapija u menopauzi (MHT) vrlo je učinkovit način liječenja simptoma menopauze.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da početak hormonskog nadomjesnog liječenja u perimenopauzi može imati pozitivne učinke na aktivnost mozga i funkciju pamćenja.
Premda hormonska nadomjesna terapija može pridonijeti ublažavanju simptoma menopauze, vrlo je važno pažljivo procijeniti koristi i rizike iste.
Zaključak
Menopauza je važna prekretnica u životu svake žene. Bez obzira približavate li se menopauzi ili ste usred nje, razumijevanje njezinih učinaka na zdravlje mozga može pomoći u pripremi i prihvaćanju svega što ona nosi.
Osvještavanje svih promjena koje donosi menopauza omogućuje nam zdraviji život u menopauzi, no i nakon nje.
Ne ustručavajte se potražiti pomoć!
Traženje podrške proaktivan je korak prema brizi za sebe, ali je također važan korak u upravljanju menopauzom i zdravljem vašeg mozga tijekom ovog razdoblja.
Uz to, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, mentalna stimulacija i socijalna povezanost ključni su saveznici u očuvanju zdravlja mozga kroz menopauzu.
Uz podršku stručnjaka i pouzdane informacije, menopauza ne mora biti prepreka, već prilika za novi početak – zdraviji, iskusniji i graciozniji!
Literatura:
1. How does menopause affect the brain?
3. Brain volumetric changes in menopausal women and its association with cognitive function
5. The impact of menopause on brain health
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
