Štitnjača, mala žlijezda u obliku leptira smještena na prednjoj strani vrata, ključna je za pravilno funkcioniranje našeg tijela. Ona proizvodi hormone koji reguliraju metabolizam, energiju, i opće stanje organizma. Ultrazvuk (UZV) štitnjače je nezamjenjiv alat u dijagnostici, jednostavan, brz i efikasan.
Ovaj članak pružit će vam osnovne informacije o UZV pregledu štitnjače.
Što je to ultrazvuk (UZV)?
UZV je neinvazivna metoda koja koristi zvučne valove za stvaranje slika unutrašnjosti vašeg tijela. To je brz, siguran i bezbolan postupak koji pruža vrijedne informacije o veličini, obliku i strukturi organa, prokrvljenosti kao i prisutnosti čvorića ili cista. Štitnjača je lako dostupna pregledu, što ultrazvuk čini idealnom dijagnostičkom metodom.
Koje su najčešće bolesti štitnjače?
Najčešći poremećaji rada štitnjače jesu hipotireoza (smanjena aktivnost štitne žlijezde), hipertireoza (povećana aktivnost štitne žlijezde), upala (tireoiditis, primjerice Hashimotov tireoiditis) te tumori štitnjače.
Kada je potrebno učiniti ultrazvuk štitnjače?
Premda simptomi variraju, u nastavku navodimo nekoliko znakova i simptoma koji se povezuju s poremećenim radom štitne žlijezde:
- umor
- promjene u tjelesnoj težini
- nervoza
- problemi s kožom i kosom
- promjene raspoloženja i dr.
Kod akutne upale štitnjače, može biti prisutna i bol. Dobroćudni i zloćudni tumori štitnjače često i nemaju simptoma.
Kako se pripremiti za ultrazvučni pregled štitnjače?
Za UZV štitnjače obično nije potrebna posebna priprema. Preporučuje se nositi odjeću koja lako omogućava pristup području vrata. Pregled se obavlja u ležećem položaju s blago izduženim vratom kako bi se osigurao bolji pristup štitnjači.
Kako se izvodi UZV štitnjače?
Tijekom ultrazvučnog pregleda štitnjače, liječnik koristi linearnu ultrazvučnu sondu kojom lagano prelazi područje vašeg vrata. Gel koji se nanosi osigurava bolji prijenos ultrazvučnih valova. Slike štitnjače su vidljive na monitoru u stvarnom vremenu. Pregled može trajati svega koju minutu ako je riječ o urednom nalazu, odnosno do 15 minuta u slučaju kompliciranije patologije.
Valja napomenuti da pregled štitnjače uključuje i pregled lokalnih limfnih čvorova vrata, koji također mogu ukazivati na zloćudne promjene. Uz stražnji rub štitne žlijezde nalaze se i doštitne, odnosno paratireoidne žlijezde, koje su vrlo sitne kada su normalne, a UZV pregledom možemo otkriti i eventualan dobroćudni ili zloćudni proces istih, budući da se tada uvećaju.
Što možemo otkriti ultrazvučnim pregledom štitnjače?
UZV pregled štitnjače može otkriti niz stanja – autoimune bolesti, upale, dobroćudne čvoriće te rak.
Međutim, važno je istaknuti da UZV sam po sebi nije dovoljan za postavljanje većine spomenutih dijagnoza, no može identificirati karakteristike žlijezde ili čvorića koje zahtijevaju daljnju dijagnostičku obradu (laboratorijske pretrage krvi, punkciju, scintigrafiju).
Prilikom ultrazvučnog promatranja čvorića štitnjače pomaže nam TI – RADS (engl. Thyroid Imaging Reporting and Data System) klasifikacija. TI – RADS je sustav bodovanja koji nam olakšava procjenu potencijalne zloćudnosti promatranih čvorića, odnosno rizika za zloćudnost prema određenim kriterijima (izgled, struktura, prokrvljenost i dr.)
Prema TI – RADS klasifikaciji, čvoriće štitnjače raspoređujemo u kategorije od TR1 do TR5.
Neke promjene ne zahtijevaju daljnju obradu ili praćenje, što vrijedi za obične ciste štitnjače, odnosno promjene koje pripadaju skupinama TR1 i TR2, dok promjene od TR3 nadalje zahtijevaju praćenje i/ili daljnju obradu, odnosno punkciju. TR5 su visoko suspektni čvorići, no treba napomenuti da je i tu tek 35 % čvorova zaista zloćudno po punkciji. Punkcije suspektnih čvorića štitnjače se također rade pod kontrolom ultrazvuka.
Zaključak
UZV štitnjače važan je korak u otkrivanju i razumijevanju tegoba štitne žlijezde. Bezbolan i brz, ovaj postupak pruža ključne informacije koje pomažu u vođenju daljnjeg liječenja. Redoviti pregledi i briga o vlastitom zdravlju najbolji su način prevencije. Ako osjećate simptome ili imate brige vezane za štitnjaču, razgovarajte s vašim liječnikom o potrebi obavljanja UZV-a.
Literatura:
1. JACR. TI – RADS
Autor: dr. med. Natko Beck, specijalist radiologije
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
