Napadaj panike iznenadan je i intenzivan osjećaj straha i/ili nelagode, praćen izraženim fizičkim simptomima poput ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja i znojenja.
Panični napadaj obično traje nekoliko minuta, no može trajati i do 30 minuta. Premda mogu biti vrlo neugodni i zastrašujući, napadi panike sami po sebi nisu opasni ili štetni po zdravlje pojedinca. Međutim, teški i svakodnevni napadi panike mogu značajno umanjiti kvalitetu života zahvaćene osobe.
Što je panični napadaj, kako prepoznati panične napadaje te kako si pomoći, pročitajte u tekstu koji slijedi.
Što je to napadaj panike?
Napadaj panike jest epizoda naglog i intenzivnog osjećaja straha i/ili tjeskobe, obilježena nizom fizičkih i kognitivnih (spoznajnih) simptoma.
Napadaji panike može biti vrlo uznemirujući i iscrpljujući. Mogu se pojaviti iznenada i bez upozorenja, uzrokujući intenzivne osjećaje straha ili užasa.
Kada se uobičajeno pojavljuje prvi panični napadaj?
Prvi panični napadaj obično se javlja u dvadesetim godinama života, što se povezuje s preuzimanjem uloge odrasle osobe. Naime, tijekom ovog razdoblja mladi su suočeni s realnim stresorima – završetak (ili nezavršetak) školovanja, pronalaženje (ili nepronalaženje) odgovarajućeg zaposlenja, odvajanje (ili neodvajanje) od roditelja, pronalazak (ili nepronalazak) partnera za život i dr., što se značajno negativno može odraziti na njihovo fizičko i psihičko zdravlje i posljedično prouzročiti panični/panične napadaje.
Uzrok paničnog napadaja
Točan uzrok nastanka paničnog napadaja nije u potpunosti razjašnjen.
Najčešći provokacijski čimbenik, tzv. „okidač“, za nastanak paničnog napadaja je stres, odnosno stresni životni događaji.
Naime, dugotrajnija stresna razdoblja, kao i velike životne promjene, poput prethodno spomenutog preuzimanja uloge odrasle osobe, kao i sukobi s bliskim osobama, povećani zahtjevi radnog mjesta, novi posao, gubitak zaposlenja, tjelesna bolest te odvajanje (razvod braka, razdvojenost) samo su neki od čimbenika koji pridonose nastanku paničnog napadaja.
Stres i napadaji panike
Stres i napadi panike često dolaze u kombinaciji i teško ih je promatrati odvojeno. Naime, tijekom razdoblja stresa pojačano je lučenje adrenalina i drugih stresnih hormona, što uzrokuje čitav niz tjelesnih simptoma (ubrzani rad srca, nepravilno disanje, nelagoda u trbuhu, omaglica i dr.) koje pojedinac često pogrešno tumači kao znakove da će se dogoditi neka neizbježna opasnost, premda ona zapravo ne postoji (tzv. „lažni alarmi“).
Ponekad, panični napadaj može biti toliko snažan da osoba pomisli da doživljava srčani udar, zbog čega hitno traži pomoć liječnika.
Simptomi paničnog napadaja
Napadaji panike uobičajeno započinju iznenada i bez upozorenja. Simptomi obično dosežu vrhunac unutar 10 minuta, a zatim postupno nestaju.
U nastavku navodimo nekoliko uobičajenih simptoma i znakova paničnog napadaja.
FIZIČKI SIMPTOMI
- ubrzan rad srca
- znojenje
- drhtavica
- suha usta
- poteškoće s disanjem (plitko, ubrzano disanje)
- osjećaj gušenja ili stezanja u grlu
- bol i/ili nelagoda u području prsa
- mučnina
- vrtoglavica
KOGNITIVNI (spoznajni) SIMPTOMI
- osjećaj nestvarnosti (derealizacija), odvojenosti od svijeta ili sebe (depersonalizacija)
- osjećaj gubitka kontrole
- strah od smrti
Katkad, slične simptome imaju neke tjelesne bolesti, poput astme, hipertireoze i dr. Stoga, važno je potražiti pomoć liječnika i isključiti moguća druga osnovna zdravstvena stanja ili bolesti.
Napadaj panike u snu
Napadaj panike tijekom noći može biti uznemirujuće i neugodno iskustvo. Naime, ovo se može dogoditi kad je mozak dugo vremena u stanju svojevrsne povišene pripravnosti (zbog tjeskobe) te tada i male promjene u tijelu doživljava kao znak opasnosti. Ovakve situacije mogu biti naročito zastrašujuće te pobuditi osjećaj bespomoćnosti.
Kada potražiti pomoć liječnika?
Ako imate prethodno opisane simptome napadaja panike, potražite pomoć liječnika. Panični napadaji mogu se javiti samostalno ili u kombinaciji s anksioznim i/ili depresivnim poremećajima. Stoga je potrebno provesti odgovarajuću obradu i po potrebi, adekvatno liječenje. Liječenje može biti medikamentozno (liječenje lijekovima) i/ili psihoterapijsko.
Psihoterapijsko liječenje, odnosno kognitivno – bihevioralna terapija (KBT), može biti vrlo učinkovito. Cilj kognitivno – bihevioralne terapije jest usvojiti određene tehnike i strategije kako biste sami znali zaustaviti ovaj napadaj tjeskobe.
Kako pobijediti napadaj panike?
U nastavku navodimo nekoliko strategija koje vam mogu pomoći u upravljanju simptomima, kao i u sprječavanju mogućih budućih napadaja.
1. prepoznajte znakove i simptome
Pravovremeno prepoznavanje znakova i simptoma paničnog napadaja može vam pomoći da poduzmete potrebne mjere kako bi iste kontrolirali.
2. tehnike opuštanja
Polagano te duboko disanje može vam pomoći ublažiti fizičke simptome napadaja panike, kao i skratiti trajanje istog. Tehnike opuštanja poput meditacije te joge, također mogu biti od pomoći.
3. njegujte zdravi stil života
Zdrava i uravnotežena prehrana, redovita umjerena tjelovježba te dovoljno sna, samo su neki od čimbenika koji vam mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju općeg osjećaja zadovoljstva.
4. izbjegavajte moguće okidače
Prepoznajte provokacijske čimbenike („okidače“) napadaja panike i pokušajte ih izbjegavati što je više moguće. Prije odlaska u krevet izbjegavajte stimulanse poput kofeina, alkohola i duhana.
5. potražite pomoć stručnjaka
Napadaji panike mogu imati značajan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Stoga, važno je prepoznati znakove i simptome koji prate napadaj te pravovremeno potražiti odgovarajuću pomoć.
Literatura:
1. Cleveland Clinic. Panic attacks
2. Mayo Clinic. Panic attacks and panic disorder
3. NHS inform. How to deal with panic attacks
4. PubMed. Panic disorder
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
