Otkucaj srca

Ospice – simptomi i cijepljenje

Ospice, poznate i pod nazivom morbili (lat. morbili – „mala bolest“), su vrlo zarazna osipna bolest koja nastaje kao posljedica infekcije virusom ospica (Morbillivirusom, MV).

Riziku od ospica izložene su sve osobe, bez obzira na dob, koje ih nisu preboljele ili nisu cijepljene protiv njih. Prije uvođenja univerzalnog cijepljenja, ospice su bile tipična dječja bolest koja se gotovo beziznimno prebolijevala u dobi malog djeteta, a javljala se epidemijski svake dvije do pet godina.

Zahvaljujući visokoj procijepljenosti hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva, unatoč povremenom pojavljivanju ospica, ne dolazi do epidemije, odnosno širenja infekcije među stanovništvom.

ospice

Što su to ospice?

Ospice ili male boginje su akutna, visoko zarazna osipna bolest – vjerojatnost da će osjetljiva osoba koja je bila u bliskom kontaktu s oboljelom osobom biti zaražena iznosi 99 %.

Uzročnik ospica je Morbillivirus (virus ospica), koji pripada obitelji paramiksovirusa.  

Ospice su bolest koja se isključivo javlja u čovjeka, te je jedino čovjek izvor same zaraze. Svatko, bez obzira na dob, tko nije prebolio ospice ili nije cijepljen, može oboljeti. Dojenčad je u prvih šest mjeseci života zaštićena protutijelima dobivenim od majke preko posteljice.

U umjerenom klimatskom pojasu, ospice se češće javljaju zimi i u rano proljeće.

Ospice kod djece – kako ih prepoznati i koji su simptomi?

U prethodno zdrave, neimune djece, ospice imaju klasični klinički tijek.

Inkubacija, odnosno vremensko razdoblje od ulaska uzročnika bolesti u organizam do pojave simptoma bolesti, traje 10 – 12 dana. Bolest započinje naglo, povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom i znakovima infekcije gornjih dišnih puteva (hunjavica, grlobolja, suhi kašalj, promuklost, suzenje očiju).

U 60 – 70 % oboljelih, drugog ili trećeg dana bolesti, na sluznici obraza pojavljuju se tzv. Koplikove pjege – sitne, točkaste naslage bjelkaste ili sivkaste boje okružene crvenilom, smještene nasuprot gornjih kutnjaka. Koplikove pjege karakteristične su za ospice i rijetko su prisutne u drugim bolestima. Obično nestaju nakon 1 ili 2 dana.

Četvrtog ili petog dana bolesti, kada temperatura i pridruženi simptomi dišnog sustava dosegnu vrhunac, počinje se javljati osip. Dva dana nakon izbijanja osipa, oboljeli prestaju biti zarazni.

Osip se pojavljuje karakterističnim slijedom – najprije na čelu i iza uški, a zatim po licu, vratu, trupu te ekstremitetima. Nakon što je potpuno izbio, osip počinje blijediti istim redoslijedom kao što se pojavljivao, a na koži još tjedan dana zaostaju blijedosmeđe mrlje.

Ospice nisu isto što i vodene kozice. Kako bi razumjeli razliku između ospica i vodenih kozica, savjetujemo da pročitate sadržaj na ovome linku.

Osim klasičnog oblika bolesti postoje i:

MITIGIRANE (modificirane) OSPICE

Ospice blažeg tijeka koje se pojavljuju u osoba koje posjeduju imunost protiv virusa ospica, bilo da su je stekle pasivno (prijenos protutijela preko posteljice) ili aktivno (nepotpuno ili davno cijepljene osobe).

OSPICE U IMUNODEFICIJENTNIH OSOBA

Ospice u osoba oslabljene/oštećene imunosti (oboljeli od sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS), osobe na imunosupresivnoj terapiji itd.) mogu se očitovati kao jako teška bolest, obično bez osipa, s nepovoljnim ishodom.

ATIPIČNE OSPICE

Teži oblik bolesti koji se češće pojavljuje u adolescenata i mladih odraslih ljudi nego u djece. Obilježene su pojavom nekarakterističnog osipa, otoka ekstremiteta, hepatitisa (upala jetre) i intersticijske pneumonije. Nasreću, danas se pojavljuju vrlo rijetko.

HEMORAGIČNE OSPICE

Ovaj oblik ospica očituje se visokom temperaturom, pomućenjem svijesti te lividnim osipom. U najtežim oblicima bolesti pojavljuju se brojna krvarenja po koži i sluznicama uz smrtni ishod.

ospice na licu

Ospice kod odraslih

Ospice se najčešće pojavljuju u dječjoj dobi, no oboljeti mogu i odrasle osobe. Za razliku od djece, ospice kod odraslih povezane su s brojnim opasnim komplikacijama poput encefalitisa, pneumonije, paralize te epilepsije.

Kako se prenose i koliko traju ospice?

Ospice se prenose kapljičnim putem, u izravnom kontaktu s izlučevinama dišnog sustava oboljele osobe, a rjeđe neizravno svježe kontaminiranim predmetima.

Nekomplicirana bolest obično traje između 7 i 10 dana. Nakon preboljene bolesti, imunost je doživotna.

Ospice u trudnoći

Ospice u trudnoći opasne su za zdravlje majki i njihove nerođene djece. Trudnice koje obole od ospica pod povećanim su rizikom od brojnih komplikacija, uključujući prijevremeni porođaj. Također, ospice kod beba očituju se niskom porođajnom težinom.

Cjepiva koja se ne preporučuje primjenjivati tijekom trajanja trudnoće su ona koja sadržavaju žive, oslabljene uzročnike bolesti, kao što je to cjepivo protiv ospica, koje se zbog toga daje isključivo nakon porođaja. Nakon primanja cjepiva, potpuno je sigurno dojiti.

U žena koje planiraju trudnoću, ako nisu preboljele bolest ili nisu cijepljene, potrebno je provesti cijepljenje prije trudnoće. Žena koja je preboljela ospice ili se protiv njih cijepila prenosi imunitet (protutijela) svojemu djetetu preko posteljice. Taj imunitet traje tijekom većeg dijela prve godine djetetova života.

Liječenje ospica

Specifičnog antivirusnog lijeka protiv ospica nema. U inače zdrave djece, s nekompliciranim oblikom bolesti, dovoljno je samo simptomatsko liječenje. Ono uključuje mirovanje, snižavanje tjelesne temperature, smirivanje kašlja te nadoknadu tekućine.

U slučaju naknadno pridružene bakterijske infekcije, provodi se odgovarajuće antibiotsko liječenje.

S obzirom na to da su ospice visoko zarazna bolest, oboljele je potrebno izolirati kako bi se spriječilo širenje infekcije. Oboljela osoba smatra se zaraznom četiri dana prije i četiri dana nakon pojave osipa.

Jedini način prevencije, odnosno sprječavanja ove bolest jest cijepljenje. U Republici Hrvatskoj cijepljenje protiv ospica je obavezno.

Cjepivo protiv ospica

Nakon uvođenja obaveznog cijepljenja, u nas 1968. godine, ospice su postale rijetkost u predškolskoj i školskoj dobi, ali se relativno češće javljaju u kasnijoj životnoj dobi (slabljenje imunosti postignute cijepljenjem, nedovoljna procijepljenost itd.).

Cijepljenje protiv ospica provodi se tzv. kombiniranim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MO – PA – RU, od lat. morbilli, parotitis, rubeolla ili MMR, od engl. measles, mumps, rubella) u dvije doze. Prema kalendaru cijepljenja, prva doza se daje s navršenih 12 mjeseci života, a druga u 1. razredu osnovne škole i to po mogućnosti pri samom upisu u školu.

Cjepivo za ospice je sigurno, djelotvorno i pruža dugotrajnu zaštitu od ove bolesti.

Koje su moguće komplikacije ospica?

Ako ne dođe do razvoja komplikacija, ospice prolaze bez posljedica.

Komplikacije obično uključuju infekcije dišnog sustava i središnjeg živčanog sustava. Mogu nastati kao posljedica samog virusa ili bakterijske superinfekcije, odnosno naknadno pridružene bakterijske infekcije. Oboljeli od ospica mlađi od 5 i stariji od 20 godina, trudnice te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, skloniji su komplikacijama.

Neinfektivne bolesti koje se dovode u uzročno – posljedičnu vezu s virusom ospica su multipla skleroza i sistemski eritematozni lupus.

Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE)

Rijetka, no ozbiljna komplikacija koja nastaje 5 – 10 godina nakon preboljenih ospica. Češća je u djece koja su preboljela bolest rano u djetinjstvu (djece mlađe od 2 godine). Bolest se pojavljuje najkasnije do dobi od 20 godina. Pojavljuje se 2 – 3 puta češće u dječaka nego u djevojčica. Početak je postupan s propadanjem intelektualnih funkcija i promjenom ponašanja, a zatim se pojavljuju miokloni napadaji (kratki trzaji ekstremiteta i/ili trupa), smetnje vida, pareze (djelomična slabost) moždanih živaca te poremećaji svijesti koji u konačnici dovode do smrtnog ishoda.

Unatoč obavezno cijepljenju, ospice se i danas javljaju sporadično, a svakih nekoliko godina i u obliku manjih epidemija.

Literatura:

1. Kalenić S. i suradnici. Medicinska mikrobiologija

2. WHO. Measles

3. Mayo Clinic. Measles – symptoms and causes

4. HZJZ. Provedbeni program obveznog cijepljenja u RH

5. The Society for Maternal – Fetal Medicine (SMFM). Measles exposure in pregnant woman

6. National Foundation for Infectious Diseases

Autor: Monika Babić

Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.

Scroll to Top